Sandžak: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4: | Redak 4: | ||
[[Datoteka:Sandzak ethnic map.png|mini|250px|Etnička mapa Sandžačkih općina {{Eng icon}}]]'''Sandžak''' je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Šest sandžačkih općina pripadaju Srbiji ([[Novi Pazar]], [[Sjenica (općina)|Sjenica]], [[Tutin]], [[Prijepolje]], [[Nova Varoš]], [[Priboj]]), a pet pripadaju Crnoj Gori ([[Pljevlja]], [[Bijelo Polje]], [[Berane]], [[Plav]] i [[Rožaje]]. Nerijetko se i [[Mojkovac]] spominje kao sandžačka općina. |
[[Datoteka:Sandzak ethnic map.png|mini|250px|Etnička mapa Sandžačkih općina {{Eng icon}}]]'''Sandžak''' je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Šest sandžačkih općina pripadaju Srbiji ([[Novi Pazar]], [[Sjenica (općina)|Sjenica]], [[Tutin]], [[Prijepolje]], [[Nova Varoš]], [[Priboj]]), a pet pripadaju Crnoj Gori ([[Pljevlja]], [[Bijelo Polje]], [[Berane]], [[Plav]] i [[Rožaje]]. Nerijetko se i [[Mojkovac]] spominje kao sandžačka općina. |
||
Najveći grad u regiji je [[Novi Pazar]] s |
Najveći grad u regiji je [[Novi Pazar]] s 54.604 stanovnika (2002.), a ostali veći gradovi su: Pljevlja (23.800) i Priboj (19.600). U Srbiji, općine Novi Pazar i Tutin su dio [[Raški okrug|Raškog okruga]], a općine Sjenica, Prijepolje, Nova Varoš i Priboj su dio [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]]. |
||
Redak 14: | Redak 13: | ||
'''Sandžak, ukupno''': |
'''Sandžak, ukupno''': |
||
* [[Bošnjaci]] = 178 |
* [[Bošnjaci]] = 178.469 (45,38%) |
||
* [[Srbi]] = 151 |
* [[Srbi]] = 151.019 (38,41%) |
||
* [[Crnogorci]] = 27 |
* [[Crnogorci]] = 27.723 (7,05%) |
||
* [[Muslimani (narod)|Muslimani]] = 23 |
* [[Muslimani (narod)|Muslimani]] = 23.670 (6,02%) |
||
* ostali ([[Albanci]], [[Romi]], itd.) = 12 |
* ostali ([[Albanci]], [[Romi]], itd.) = 12.342 (3,14%) |
||
'''Sandžak, sjeverni dio''': |
'''Sandžak, sjeverni dio''': |
||
* [[Bošnjaci]] = 134 |
* [[Bošnjaci]] = 134.128 (56,94%) |
||
* [[Srbi]] = 89 |
* [[Srbi]] = 89.396 (37,95%) |
||
* [[Muslimani (narod)|Muslimani]] = 8 |
* [[Muslimani (narod)|Muslimani]] = 8.222 (3,49%) |
||
* [[Crnogorci]] = 928 (0 |
* [[Crnogorci]] = 928 (0,39%) |
||
* ostali = 2 |
* ostali = 2.893 (1,23%) |
||
'''Sandžak, južni dio''': x) |
'''Sandžak, južni dio''': x) |
||
* [[Srbi]] = 61 |
* [[Srbi]] = 61.623 (39,09%) |
||
* [[Bošnjaci]] = 44 |
* [[Bošnjaci]] = 44.341 (28,13%) |
||
* [[Crnogorci]] = 26 |
* [[Crnogorci]] = 26.795 (16,99%) |
||
* [[Muslimani (narod)|Muslimani]] = 15 |
* [[Muslimani (narod)|Muslimani]] = 15.448 (9,80%) |
||
* ostali = 9449 (5,99%) |
* ostali = 9449 (5,99%) |
||
Inačica od 22. siječnja 2013. u 05:17
Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore. Šest sandžačkih općina pripadaju Srbiji (Novi Pazar, Sjenica, Tutin, Prijepolje, Nova Varoš, Priboj), a pet pripadaju Crnoj Gori (Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Plav i Rožaje. Nerijetko se i Mojkovac spominje kao sandžačka općina.
Najveći grad u regiji je Novi Pazar s 54.604 stanovnika (2002.), a ostali veći gradovi su: Pljevlja (23.800) i Priboj (19.600). U Srbiji, općine Novi Pazar i Tutin su dio Raškog okruga, a općine Sjenica, Prijepolje, Nova Varoš i Priboj su dio Zlatiborskog okruga.
Etničke skupine
Više od polovice stanovništva Sandžaka čine Bošnjaci i Muslimani, a ostatak Srbi, Crnogorci i ostali. U Sandžaku živi i manji broj Albanaca, Roma i drugih.
U općinama Novi Pazar, Tutin, Sjenica, Plav i Rožaje većinu stanovništva čine Bošnjaci. U općinama Priboj, Prijepolje, Nova Varoš i Pljevlja (i Mojkovac) većinsko stanovništvo su Srbi. Crnogorske općine Bijelo Polje i Berane su etnički mješovite sa relativnom srpskom većinom.
Sandžak, ukupno:
- Bošnjaci = 178.469 (45,38%)
- Srbi = 151.019 (38,41%)
- Crnogorci = 27.723 (7,05%)
- Muslimani = 23.670 (6,02%)
- ostali (Albanci, Romi, itd.) = 12.342 (3,14%)
Sandžak, sjeverni dio:
- Bošnjaci = 134.128 (56,94%)
- Srbi = 89.396 (37,95%)
- Muslimani = 8.222 (3,49%)
- Crnogorci = 928 (0,39%)
- ostali = 2.893 (1,23%)
Sandžak, južni dio: x)
- Srbi = 61.623 (39,09%)
- Bošnjaci = 44.341 (28,13%)
- Crnogorci = 26.795 (16,99%)
- Muslimani = 15.448 (9,80%)
- ostali = 9449 (5,99%)
x) Podaci stanovnistva Crne Gore su aktualizirani sa podacima popisa stanovnistva iz 2003. sa strane republičkog zavoda za statistiku Republike Crne Gore. Prema tome su i svi zavisni brojevi ukupnog stanovništva novo izračunani.
Povijest
U srednjem vijeku, na ovim prostorima je osnovana srpska država Raška, čije se sjedište nalazilo u gradu Rasu, nedaleko od današnjeg Novog Pazara. Za vrijeme Turskog carstva, Sandžak je bio naziv jedne od administrativno-upravnih oblasti te države, i takvih sandžaka je bilo na stotine širom Osmanskog carstva od Srednje Europe do Azije.
Na području današnjeg Sandžaka postojao je Novopazarski sandžak, administrativna jedinica Turske, čije je sjedište bio Novi Pazar. Odatle je današnji Sandžak dobio ime.
Za vrijeme Drugoga svjetskog rata je Sandžak bio kratkotrajno pripojen Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Sandžaklije su svojevoljno zatražili pripojenje Hrvatskoj od Ante Pavelića. Rekli su da od strane Srba imaju nož pod vratom, a od Albanije prijeti poalbanizacija. Pavelić je pristao na pripojenje i prozvao sandžačke muslimane Hrvatima. No, Hitler je ubrzo to područje povratio Srbiji.[nedostaje izvor]
Od uspostavljanja republičkih granica 1945. godine, Sandžak je podjeljen između Srbije i Crne Gore. Kao neminovna posljedica jugoslovenskog federalizma, Sandžak je počeo gubiti koheziju jedinstvenog prostora. Južni i sjeverni dijelovi regije su počeli, nakon 1945. godine, gravitirati prema vlastitim republičkim centrima u gospodarskom, prometnom i političkom smislu. Nakon pogoršanja odnosa između Srbije i Crne Gore u SRJ, što se nastavilo i u Državnoj Zajednici Srbija i Crna Gora, administrativna linija koja prolazi sredinom Sandžaka je dobila sve odlike međudržavne granice. Raspadom Državne Zajednice Srbija i Crna Gora ovaj proces je službeno okončan, čime je Sandžak postao povijesna regija.