Beograd: razlika između inačica

Uredi poveznice
Koordinate: 44°49′N 20°28′E / 44.817°N 20.467°E / 44.817; 20.467
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
GhalyBot (razgovor | doprinosi)
2.229 edits
m r2.7.2) (robot Dodaje: arz:بلجراد
Redak 411: Redak 411:
[[an:Belgrado]]
[[an:Belgrado]]
[[ar:بلغراد]]
[[ar:بلغراد]]
[[arz:بلجراد]]
[[ast:Belgráu]]
[[ast:Belgráu]]
[[az:Belqrad]]
[[az:Belqrad]]

Inačica od 31. siječnja 2013. u 09:26

Beograd
Београд/Beograd
Panorama Beograda.
Panorama Beograda.
Panorama Beograda.
Zastava Beograda
Zastava		 Grb Beograda
Grb
Koordinate: 44°49′N 20°28′E / 44.817°N 20.467°E / 44.817; 20.467
Država Srbija
Singidunum 279. g. pr. Krista
Osnivač Kelti
Vlast
 - Gradonačelnik Dragan Đilas (DS)
Površina
 - Urbano područje 359,96 km²
 - Metropolitansko područje 3.222,68 km²
Visina 117 m
Stanovništvo (2011.)
 - Urbano područje 1.232.731
 - Urbana gustoća 3.425 stanovnika/km²
 - Metropolitansko područje 1.659.440
 - Gustoća metro područja 515 stanovnika/km²
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 11 000
Pozivni broj +381 (0)11
Službena stranica www.beograd.rs
Zemljovid
Položaj Beograda u Srbiji.
Položaj Beograda u Srbiji.

Položaj Beograda u Srbiji.
Ovo je glavno značenje pojma Beograd. Za druga značenja pogledajte Beograd (razdvojba).

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni grad Republike Srbije. Nalazi na ušću Save u Dunav te je jedan od najstarijih gradova u Europi. Prema službenom popisu stanovnika iz 2011. godine urbano područje grada broji oko 1.250.000 stanovnika, dok područje utjecaja ima oko 1.700.000 stanovnika.

Prva naselja na području današnjeg Beograda datiraju iz prapovijesne Vinče, oko 4.800 godina prije nove ere. Sam Beograd osnovali su Kelti, u 3. stoljeću prije nove ere. Kasnije je postao rimsko naselje Singidunum. Glavni je grad Srbije od 1403. godine, a tijekom 20. stoljeća bio je prijestolnica nekoliko različitih južnoslavenskih država. Danas je Beograd po broju stanovnika četvrti grad u jugoistočnoj Europi, nakon Istanbula, Atene i Bukurešta.

Povijest

Beograd je grad vrlo burne povijesti i jedan od najstarijih gradova Europe. Njegova povijest traje punih 7.000 godina. Prostor oko velikih rijeka Save i Dunava bio je naseljen još u starijem kamenom dobu (paleolitu). Iz starijeg kamenog doba potječu ostaci ljudskih kostiju i lubanja neandertalaca, pronađeni u kamenolomu kod Leštana, u spilji na Čukarici i u blizini Bajlonijeve pijace.

Ostaci kulture mlađeg kamenog doba, pronađeni su u Vinči, Žarkovu i u Gornjem gradu, iznad ušća Save u Dunav što ukazuje na kontinuitet naseljenosti ali i njezinu sve slabiju intezivnost. Mnoga današnja naselja beogradske okolice leže na kulturnim slojevima ranijih pretpovijesnih naseobina.

Vinča kraj Beograda spada u red najznačajnijih naseobina i kulturnih nalazišta pretpovijesnog razdoblja. Arheološke iskopine na Rospi ćupriji, Gornjem gradu, Karaburmi, Zemunu i Vinči potvrđuju pretpostavke da je područje Beograda bilo intezivno naseljeno i da se njegovo stanovništvo bavilo plužnom zemljoradnjom i drugim pratećim gospodarskim djelatnostima. Na ovim lokalitetima otkrivene su nekropole brončanog i metalnog doba, kao i dokazi različitih kulturnih utjecaja. U srednjem vijeku prelazio je iz mađarskih u srpske ruke dok u XIV. stoljeću nije za dulje vrijeme naseljen srpskim pučanstvom.

Zemljopis

Beograd se nalazi u sjevernom dijelu Središnje Srbije na ušću Save u Dunav, okružen Vojvodinom s tri strane. Stara kamena utvrda na samom utoku zove se Kalemegdan. Središte Beograda nalazi se na desnoj obali Dunava, a s lijeve strane počinje Banatska ravnica sa slabo naseljenim predgrađima. Između Dunava i Save nalazi se novi dio grada - Novi Beograd, a uzvodno je Zemun, bivša granica Austrijskog i Turskog carstva.

Klima

Zimi puše košava, vrlo hladan vjetar, temperature rijetko prelaze 0 stupnjeva. S druge strane ljeta su vrlo topla, a temperature zraka prelaze vrijednosti od 35 stupnjeva. Najugodniji mjeseci su travanj, svibanj, lipanj, kolovoz i rujan.

Imena

Stariji hrvatski naziv za Beograd je Biograd. Od osamostaljenja Republike Hrvatske, u pojedinim hrvatskim glasilima se može naići i na oblik "Biograd na Dunavu" (pored promicanja hrvatskog naziva, dodatak "na Dunavu" stoga što u hrvatskom nazivlju postoje tri veća Biograda: Biograd na moru, Stolni Biograd - Székesfehérvár i Biograd na Dunavu - Beograd).

ImeObjašnjenje
Singidunovo ime mu je dalo keltsko pleme Skordiska; 279. g.pr. Krista
SingidunumRomanizirano keltsko ime
BeogradSlavensko ime; prvo javljanje 878. u pismu pape Ivana VIII. Borisu Bugarskom
Alba Graecalatinski prijevod
Fejervarmađarsko ime
Griechische Weissenburgsrednjovjekovno njemačko ime
Castelbianchotalijansko ime
Nandoralbasrednjovjekovno mađarsko ime
Nandorfejervarsrednjovjekovno mađarsko ime
Landorfejervarsrednjovjekovno mađarsko ime
Veligradonbizantsko ime
Veligradatursko ime
Dar Ul Džihad (Kuća rata)2. tursko ime
Belogrados poleosgrčko ime

Administrativna podjela

Zemljovid gradskih i prigradskih općina.

Grad Beograd ima status posebne teritorijalne jedinice u Srbiji sa svojom lokalnom samoupravom.[1] Podijeljen je na 17. općina, od toga 10 gradskih i 7 prigradskih općina.

Gradske općine su:
Podrobniji članak o temi: Beogradske općine
Prigradske općine su:

Stanovništvo

U Beogradu prema popisu iz 2002. godine živi 1.281.801 stanovnika i 1.576.124 na širem području grada.[2] Prema popisu od 2002., Srba je 1.417.187, izjašnjenih kao "Jugoslavena" 22.161, Crnogoraca 21.190, Roma 19.191, Hrvata 10.381, Makedonaca 8.372, te Muslimana (u smislu nacionalnosti) 4617. Goranaca je 3340, Slovaka 2199, Slovenaca 2084, Mađara 2080. 29.312 je neizjašnjenih, a nepoznata je nacionalnost za 20.869 osoba. [3].

Procjenjuje se da između 10 i 20 tisuća [4] Kineza živi u Beogradu. U Beograd su počeli doseljavati početkom 1990-ih. Blok 70 u Novom Beogradu je lokalno znan kao Kineska četvrt [5][6].

Hrvati u Beogradu

Beograd danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 2 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.

Službene statistike broja Hrvata u Beogradu sa procjenama stvarnog stanja se ne podudaraju. Razlozi su etnička mimikrija i asimilacija. Svojevremeno su procjene govorile da u Beogradu (početkom 1990-ih) živi od 100.000 do 150.000 Hrvata [7], dok službene statistike od 2002. govore o 10.381 Hrvatu.

Gospodarstvo

Promet

Beogradski trolejbus.
Savsko pristanište za brodove.

Gradski autobusni, tramvajski i trolejbuski promet obavlja "Gradsko Saobraćajno Preduzeće". Na autobusnim linijama pored GSP-a prometuju i privatni prijevoznici. Ukupan broj vozila (GSP+privatnici) prelazi 1.500. Prigradska naselja povezana su auto-prijevoznikom "Lasta".

U gradu je službeno registrirano više od 20 taksi udruženja s više od 1.000 vozila. Cijene taksi usluga uglavnom su niže od sličnih europskih gradova. Također, česti su slučajevi ilegalnog obavljanja taksi usluga.

Beogradska gradska i prigradska željeznica sastoji se od ukupno 5 linija (4 linije Beovoza te 1 linija BG Voza). Metro sustav ne postoji, iako se u bližoj budućnosti planira početak izgradnje. Važnu ulogu imaju i linije državnih i međunarodnih vlakova.

Beogradska zračna luka Nikola Tesla nalazi se pored Surčina na 12 km zapadno od Beograda, u kojoj se nalazi 18 predstavništva stranih zrakoplovnih tvrtki. Godišnje njome prođe nešto više od 3 milijuna putnika.

Što se tiče autocesta, dvije vode prema zapadu (u smjeru Šida - granica sa Hrvatskom te u smjeru Novog Sada - i dalje prema granici sa Mađarskom), dok jedna vodi prema jugu (u smjeru Niša - i dalje prema granici sa Bugarskom).

Osim kopnenog, u Beogradu važnu ulogu ima i riječni teretni promet, budući da se grad nalazi na ušću Save u Dunav.

Povezani članci

Obrazovanje i znanost

Kultura

Arhitektura

Hram Svetog Save - jedna od najvećih pravoslavnih crkvi na svijetu.
Ulica Kneza Mihailova (u pozadini zgrada kavane Ruski car)
Stari dvor, danas sjedište Gradske skupštine.
Parlament Republike Srbije.
Beograđanka

Beogradska je arhitektura vrlo raznolika. Od tipično vojvođanske u Zemunu, preko starih zdanja u starom dijelu grada gdje prevladavaju arhitektonski stilovi kao što su neoklasicizam, barok, secesija, srpsko-bizantski stil, pa do socrealističke arhitekture Novog Beograda, koji postaje najveće gradilište u Jugoistočnoj Europi.

Arhitektonske ambijentalne cjeline:

  • Skadarlija
  • Kosančićev venac
  • Obilićev venac

Neke od najpoznatijih zgrada u Beogradu su:

Od primjera osebujne arhitekture, ondje su:

Neke od najznačajnijih ulica i trgova su:

  • Bulevar Kralja Aleksandra - najduža ulica u Beogradu
  • Knez Mihailova
  • Skadarlija
  • Slavija
  • Terazije
  • Trg Republike
  • Kralja Milana, spaja Hram Svetog Save sa Terazijama
  • Trg Nikole Pašića
  • Studentski trg
  • Kneza Miloša
  • Pariska
  • Ulica Antuna Jelalića

Mostovi i prometne petlje:

  • Brankov most
  • Most "Gazela"
  • Novi železnički most
  • Stari železnički most
  • Pančevački most
  • Most na Adi
  • Mostarska petlja

Spomenici:

Parkovi:

Znamenitosti

Datoteka:Tvdjava iz vazduha.jpg
Beogradska tvrđava na Kalemegdanu.
Restorani na Skadarliji.
Spomenik Karađorđu ispred Hrama svetog Save

Među stranim i domaćim turistima najpoznatije znamenitosti Beograda su Avala (izletište), Kalemegdan (stara utvrda) i Kuća cvijeća (mauzolej Josipa Broza Tita na Dedinju). Zatim brojni muzeji kao što je Narodni muzej koji posjeduje 400.000 eksponata, uključujući i djela slikara kao što su Ticijan,Veneciano,Karavadjo, Tintoreto, Karpaco, V. van Gogh, P. Picasso, P. Cezanne, P. Gauguin, H. Matisse, P-A. Renoir, Rembrandt, P.P. Rubens, E. Bernard,Van Gojen, P. Mondrijan , C. Monet, A. Vollard , E. Degas, Letrek, J-L. Forain, Redon, U. Kunisada, A. Hirošige, U. Tojokuni, A. Dürer, J. Callot, V. Kandinski, A Modiljiani, P.Bonnard, J.Torop, C.Corot, J.B.Piranesi, G. Klimt, P. Jovanović, S. Aralica, P. Lubarda, M.Konjović i dr. Zatim Teslin muzej, Muzej zrakoplovstva (oko 200 zrakoplova - Me-109,P-51 mustang ,P-21 lighting,Fiat G-51,Spitfajer,Hoker Hariken,...), Etnografski muzej, Vojni muzej na Kalemegdanu koji posjeduje veliki broj vrijednih eksponata osobito iz vremena srednjovijekovne Srbije (bojni oklopi, mačevi, štitovi, samostrijeli, topuzi, helebarde,...), Muzej suvremene umjetnosti i dr.

Muzeji

  • Narodni muzej
  • Vojni muzej
  • Muzej SPC
  • Arhiv Jugoslavije
  • Teslin muzej
  • Muzej zrakoplovstva
  • Metereološki muzej
  • Muzej suvremene umjetnosti
  • Kuća cvijeća
  • Muzej primjenjene umjetnosti
  • Muzej istorije Jugoslavije
  • Istorijski muzej Srbije
  • Konak Knjeginje Ljubice - starinski namještaj
  • Galerija fresaka
  • Muzej grada Beograda
  • Prirodnjački muzej
  • Muzej željeznice
  • Muzej automobila
  • Poštanski muzej
  • Arhiv Narodne banke Srbije

Mediji

Sjedište medijske kuće B92 u Novom Beogradu.

Radijske postaje

RTS-Radio Beograd; Radio Beograd 202; Radio B92; Radio Barajevo; Radio Golf; Radio Indeks; Radio Jugoslavija; Radio Lazarevac; Radio Novosti; Radio Nostalgija; Radio Pingvin; Radio Politika; Radio Top FM; Radio S; Radio Studio B; Radio Pink; RoadStar Radio; Radio Toplica...

Televizijske postaje

TV Art; TV Avala; RTS-Televizija Beograd (1, 2 i RTS Sat); TV B92; TV BK sat; TV Fox; TV Kanal D; TV Khrlo E Romengo (na romskom); TV Košava; TV Mag Plus; TV Metropolis; TV IBC; TV Pink; Pink plus; Pink movie; Pink extra; Pink movie; TV Politika; TV Palma; TV SOS kanal; TV Stankom; TV Studio B; TV Sport Klub; TV Super; TV Film Plus; Hepi TV; TV YU INFO (Info24); FOX TV; TV Avala; Happy TV...

Produkcijske kuće

Produkcijska grupa Mreža; Video nedeljnik; VIN Advance; DTV produkcija; Emotion Production; Produkcija Rikošet; Produkcijska kuća Adrenalin

Domaće novinske agencije

Tanjug; FoNet; Beta; Tiker

Sport

Vanjske poveznice

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Beograd
  1. ↑ Ð"рад Ð'еоград - Ð"радска власт. Pristupljeno 23. rujna 2011. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |coauthors= (pomoć); C1 control character u |title= na mjestu 36 (pomoć)
  2. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor popis
  3. ↑ Facts (Population). Official website. Pristupljeno 10. srpnja 2007.
  4. ↑ (srp.) Stranci tanje budžet Novosti - Vecernje novosti - Beograd
  5. ↑ (srp.) Kinezi Marko, Miloš i Ana (srpski). Kurir. 20. veljače 2005. Pristupljeno 18. srpnja 2007.
  6. ↑ (srp.) Biljana Vasić. 15. siječnja 2001. Kineska četvrt u bloku 70 (srpski). Vreme. Pristupljeno 18. srpnja 2007.
  7. ↑ Centar za politološka istraživanja Anđelko Milardović: Politološko motrište etničkih manjina i naroda bez država u Europi, str. 8.


v • r • u
Srbijanski gradovi i općine
v • u
Okruzi Srbije
Središnja Srbija
Vojvodina


Predložak:Link FA Predložak:Link FA Predložak:Link FA Predložak:Link FA

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Beograd&oldid=3862984"