Utilitarizam: razlika između inačica
m robot Dodaje: ky:Утилитаризм |
m robot Dodaje: jv:Utilitarianisme |
||
Redak 43: | Redak 43: | ||
[[it:Utilitarismo]] |
[[it:Utilitarismo]] |
||
[[ja:功利主義]] |
[[ja:功利主義]] |
||
[[jv:Utilitarianisme]] |
|||
[[ka:უტილიტარიზმი]] |
[[ka:უტილიტარიზმი]] |
||
[[kk:Утилитаризм]] |
[[kk:Утилитаризм]] |
Inačica od 5. veljače 2013. u 18:25
Utilitarizam (lat. utilis, koristan) je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje koje povećava ukupnu sreću u svijetu, tj. promiče opće dobro. Pojam je u filozofiju 1781. godine uveo engleski filozof, i sam zastupnik utilitarizma, Jeremy Bentham (1748.-1832.). Britanski filozof John Stuart Mill (1806.–1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma.
Utilitarizam predstavlja ne samo etičku, nego i pravnu, socijalnu, ekonomsku i psihološku teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti. Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja. Polazeći od utilitarističkog kriterija, odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice. Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi).
Utilitarizam je najčešće korišteni kriterij u poslovnim organizacijama, i u skladu je s ciljevima efikasnosti, produktivnosti i visokog profita.
Vidi također
|