Mehmed-paša Sokolović: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 4: Redak 4:
'''Mehmed-paša Sokolović''' ([[1505]]. ili [[1506]]., [[Višegrad]] - [[1579]]., [[Istanbul]]) je jedan od velikih osmanskih vojskovođa srpskog<ref name=Kocan>Kočan, Ismet (Dec. 21, 2005). [http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=16&status=jedna&datum=2006-02-03&feljton=4972 Mit i stvarnost - Mehmed-paša Sokolović]. Večernje Novosti Online.</ref> porijekla.
'''Mehmed-paša Sokolović''' ([[1505]]. ili [[1506]]., [[Višegrad]] - [[1579]]., [[Istanbul]]) je jedan od velikih osmanskih vojskovođa srpskog<ref name=Kocan>Kočan, Ismet (Dec. 21, 2005). [http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=16&status=jedna&datum=2006-02-03&feljton=4972 Mit i stvarnost - Mehmed-paša Sokolović]. Večernje Novosti Online.</ref> porijekla.


Rodio se u selu [[Sokolovići (Rudo, BiH)|Sokolovići]]<ref name="Kocan" /> pored Višegrada kao dijete [[pravoslavlje|pravoslavnih]]<ref name="Kocan" /> roditelja. Sa šest godina, Sokolović je odveden u osmansku vojsku više poznatim kao [[danak u krvi]]. Podvrgnut je pod oštru vojničku disciplinu u osmanskoj vojnoj akademiji u Istanbulu gdje je primio [[islam]]. Ovo je bila uobičajena praksa glede [[janjičari|janjičara]] u osmanskoj vojsci u to doba. Već istaknut u ratovima sa [[Ugarska|Ugarskom]] i [[Austrija|Austrijom]] ([[1526]].-[[1533]].), u vrijeme [[sultan]]a [[Sulejman I. Veličanstveni|Sulejmana I. Veličansvenog]], Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom [[saraj]]u. Već [[1543]]. bio je zapovjednik dvorske straže, a [[1546]]. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za dalje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni dobija položaj trećeg vezira [[1555]]. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. VI. [[1565]]. godine Mehmed-paša biva unaprijeđen na položaj prvog činovnika Carstva. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)||Sigetom]] [[6. rujna]] [[1566]]., janjičari na juriš zauzimaju Siget tri dana kasnije. Puna tri tjedna, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban [[Nikola Šubić Zrinski]] junački pogiba napadajući kad je nestalo hrane i više nije bilo nade za obranu . Njegovu odrubljenu glavu Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, [[Budim|budimskom]] namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do [[Beč]]a na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri tjedna krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog.
Rodio se u selu [[Sokolovići (Rudo, BiH)|Sokolovići]]<ref name="Kocan" /> pored Višegrada kao dijete [[pravoslavlje|pravoslavnih]]<ref name="Kocan" /> roditelja. Sa šest godina, Sokolović je odveden u osmansku vojsku više poznatim kao [[danak u krvi]]. Podvrgnut je pod oštru vojničku disciplinu u osmanskoj vojnoj akademiji u Istanbulu gdje je primio [[islam]]. Ovo je bila uobičajena praksa glede [[janjičari|janjičara]] u osmanskoj vojsci u to doba. Već istaknut u ratovima sa [[Ugarska|Ugarskom]] i [[Austrija|Austrijom]] ([[1526]].-[[1533]].), u vrijeme [[sultan]]a [[Sulejman I. Veličanstveni|Sulejmana I. Veličansvenog]], Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom [[saraj]]u. Već [[1543]]. bio je zapovjednik dvorske straže, a [[1546]]. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za dalje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni dobija položaj trećeg vezira [[1555]]. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. VI. [[1565]]. godine Mehmed-paša biva unaprijeđen na položaj prvog činovnika Carstva. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)||Sigetom]] [[6. rujna]] [[1566]]., janjičari na juriš zauzimaju Siget tri dana kasnije. Puna tri tjedna, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban [[Nikola Šubić Zrinski]] junački pogiba napadajući kad je nastao požar unutar zidina i više nije bilo nade za obranu . Njegovu odrubljenu glavu Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, [[Budim|budimskom]] namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do [[Beč]]a na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri dana krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. Tom junačkom pogibijom i priznanjem da je Suklejman umro, završen je planirani pohod na Beč!


Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i [[vakuf]]e širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio [[džamija|džamiju]]. Podigao je tri do pet mostova na prostoru [[Bosna|Bosne]] i jedan na prostoru [[Crna Gora|Crne Gore]], a to su: ćuprija na Drini u Višegradu, Arslanagića most u [[Trebinje|Trebinju]], Vezirov most u [[Podgorica|Podgorici]], most na ušću Žepe u [[Drina|Drinu]], i Kozju Ćupriju u [[Sarajevo|Sarajevu]].Od ovoga svega, najpoznatija je [[Most Mehmed-paše Sokolovića|Ćuprija na Drini]], glavni junak romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosansko-hercegovačkog pisca i jedinog [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerojatno jer se o tom nije vodila evidencija. Međutim, ono što se sigurno zna da je utjecao na odluku osmanske države na obnovi [[Peć]]ke Patrijaršije [[1557]]., na čije je mjesto doveden [[Makarija|Makarije]] koji je inače u srpskoj historiografiji smatran kao Mehmed-pašin brat. Mehmed-paša, kao član vezirskog vijeća, utjecao je prilikom donošenja odluke da se obnovi Srpska-Pećka patrijaršija.
Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i [[vakuf]]e širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio [[džamija|džamiju]]. Podigao je tri do pet mostova na prostoru [[Bosna|Bosne]] i jedan na prostoru [[Crna Gora|Crne Gore]], a to su: ćuprija na Drini u Višegradu, Arslanagića most u [[Trebinje|Trebinju]], Vezirov most u [[Podgorica|Podgorici]], most na ušću Žepe u [[Drina|Drinu]], i Kozju Ćupriju u [[Sarajevo|Sarajevu]].Od ovoga svega, najpoznatija je [[Most Mehmed-paše Sokolovića|Ćuprija na Drini]], glavni junak romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosansko-hercegovačkog pisca i jedinog [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerojatno jer se o tom nije vodila evidencija. Međutim, ono što se sigurno zna da je utjecao na odluku osmanske države na obnovi [[Peć]]ke Patrijaršije [[1557]]., na čije je mjesto doveden [[Makarija|Makarije]] koji je inače u srpskoj historiografiji smatran kao Mehmed-pašin brat. Mehmed-paša, kao član vezirskog vijeća, utjecao je prilikom donošenja odluke da se obnovi Srpska-Pećka patrijaršija.

Inačica od 8. veljače 2013. u 17:49

Mehmed-paša Sokolović

Mehmed-paša Sokolović (1505. ili 1506., Višegrad - 1579., Istanbul) je jedan od velikih osmanskih vojskovođa srpskog[1] porijekla.

Rodio se u selu Sokolovići[1] pored Višegrada kao dijete pravoslavnih[1] roditelja. Sa šest godina, Sokolović je odveden u osmansku vojsku više poznatim kao danak u krvi. Podvrgnut je pod oštru vojničku disciplinu u osmanskoj vojnoj akademiji u Istanbulu gdje je primio islam. Ovo je bila uobičajena praksa glede janjičara u osmanskoj vojsci u to doba. Već istaknut u ratovima sa Ugarskom i Austrijom (1526.-1533.), u vrijeme sultana Sulejmana I. Veličansvenog, Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom saraju. Već 1543. bio je zapovjednik dvorske straže, a 1546. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za dalje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni dobija položaj trećeg vezira 1555. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. VI. 1565. godine Mehmed-paša biva unaprijeđen na položaj prvog činovnika Carstva. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim |Sigetom 6. rujna 1566., janjičari na juriš zauzimaju Siget tri dana kasnije. Puna tri tjedna, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski junački pogiba napadajući kad je nastao požar unutar zidina i više nije bilo nade za obranu . Njegovu odrubljenu glavu Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, budimskom namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do Beča na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri dana krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. Tom junačkom pogibijom i priznanjem da je Suklejman umro, završen je planirani pohod na Beč!

Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio džamiju. Podigao je tri do pet mostova na prostoru Bosne i jedan na prostoru Crne Gore, a to su: ćuprija na Drini u Višegradu, Arslanagića most u Trebinju, Vezirov most u Podgorici, most na ušću Žepe u Drinu, i Kozju Ćupriju u Sarajevu.Od ovoga svega, najpoznatija je Ćuprija na Drini, glavni junak romana Na Drini ćuprija poznatog bosansko-hercegovačkog pisca i jedinog nobelovca Ive Andrića. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerojatno jer se o tom nije vodila evidencija. Međutim, ono što se sigurno zna da je utjecao na odluku osmanske države na obnovi Pećke Patrijaršije 1557., na čije je mjesto doveden Makarije koji je inače u srpskoj historiografiji smatran kao Mehmed-pašin brat. Mehmed-paša, kao član vezirskog vijeća, utjecao je prilikom donošenja odluke da se obnovi Srpska-Pećka patrijaršija.

Izvori

  1. a b c Kočan, Ismet (Dec. 21, 2005). Mit i stvarnost - Mehmed-paša Sokolović. Večernje Novosti Online.