Hrvatska abeceda

Hrvatska abeceda je inačica latiničnog pisma koju koristi današnji službeni hrvatski jezik.

Osim hrvatskoga, ovo pismo koriste srpski i bošnjački jezik, a inačice ove abecede koriste slovenski jezik i crnogorski, te transliteracija makedonskog jezika.

Hrvatska abeceda (Gaj - Daničić)

Slovo	IPA	Slovo	IPA
A, a	/a/	L, l	/l/
B, b	/b/	Lj, lj	/ʎ/
C, c	/ts/	M, m	/m/
Č, č	/tʃ/	N, n	/n/
Ć, ć	/tɕ/	Nj, nj	/ɲ/
D, d	/d/	O, o	/o/
Dž, dž	/dʒ/	P, p	/p/
Đ, đ	/dʑ/	R, r	/r/
E, e	/e/	S, s	/s/
F, f	/f/	Š, š	/ʃ/
G, g	/g/	T, t	/t/
H, h	/x/	U, u	/u/
I, i	/i/	V, v	/ʋ/
J, j	/j/	Z, z	/z/
K, k	/k/	Ž, ž	/ʒ/

Područjem abecede, u užem smislu, bave se jezikoslovci koji proučavaju pravopis, a u širem smislu i oni koji proučavaju pravogovor.

Povijest nastanka hrvatske abecede

Hrvatski jezikoslovac i reformator hrvatske abecede Ljudevit Gaj

Godine 1830. u Budimu tada mladić Ljudevit Gaj tiska knjižicu Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa‎, dvojezično, na hrvatskom i njemačkom jeziku, u kojoj iznosi slovopisna rješenja za do tada podijeljen slovopis i pravopis hrvatskog jezika, po uzoru na Husovu češku abecedu. Potaknut primjerom i nastojanjima Vitezovića, nastoji za svaki fonem u hrvatskom jeziku uvesti jedan grafem latiničkog pisma.

Gajeva abeceda

Slovo	IPA	Slovo	IPA
A, a	/a/	Ľ, ľ	/ʎ/
B, b	/b/	M, m	/m/
C, c	/ts/	N, n	/n/
Č, č	/tʃ/	Ň, ň	/ɲ/
D, d	/d/	O, o	/ɔ/, /o/
Ď, ď	/dʒ/, /dʑ/, /ɟ/	P, p	/p/
E, e	/ɛ/, /e/, /ə/	R, r	/r/
F, f	/f/	S, s	/s/
G, g	/g/	Š, š	/ʃ/
Ǧ, ǧ	/dʒ/, /dʑ/	T, t	/t/
H, h	/x/	Ť, ť	/tʃ/, /tɕ/, /c/
I, i	/i/	U, u	/u/
J, j	/j/	V, v	/ʋ/
K, k	/k/	Z, z	/z/
L, l	/l/, /w/	Ž, ž	/ʒ/

Kasnije je Ljudevit Gaj zbog kompromisne politike odustao od svoje abecede i slovopisnog rješenja za hrvatski jezik koje je najbolje ostvarivalo Vitezovićev ideal (jedan grafem za jedan fonem) inspiriran hrvatskim glagoljičkim pismom , te razvio Ilirsku abecedu, koja je bila temelj za današnju hrvatsku abecedu.

Ilirska abeceda

Slovo	IPA	Slovo	IPA
A, a	/a/	L, l	/l/, /w/
B, b	/b/	Lj, lj	/ʎ/, /lj/, /j/
C, c	/ts/	M, m	/m/
Č, č	/tʃ/	N, n	/n/
Ć, ć	/tʃ/, /tɕ/, /c/	Nj, nj	/ɲ/, /nj/, /j/
D, d	/d/	O, o	/ɔ/, /o/
Dj, dj	/dʒ/, /dʑ/, /dj/, /ɟ/, /j/	P, p	/p/
E, e	/ɛ/, /e/, /ə/	R, r	/r/
Ě, ě	/jeː/, /je/, /iː/, /i/, /ɛː/, /ɛ/, /eː/, /e/, /jɛː/, /jɛ/, /ə/, /ije/...	S, s	/s/
F, f	/f/	Š, š	/ʃ/
G, g	/g/	T, t	/t/
Gj, gj	/dʒ/, /dʑ/, /g/	Tj, tj	/tʃ/, /tɕ/, /c/, /tj/
H, h	/x/	U, u	/u/
I, i	/i/	V, v	/ʋ/, /w/
J, j	/j/	Z, z	/z/
K, k	/k/	Ž, ž	/ʒ/

Kasnije je Gajeva ilirska abeceda, koja je bila namijenjena subjektivnom izgovoru svih narječja govornog područja Ilirije (južni Slaveni), izmjenjena Bečkim književnim dogovorom na individualni nivo svakog narječja, i tako zauvijek udaljena od ilirskog jedinstva svih jugoslavenskih naroda, kojim je stvorena današnja latinična abeceda hrvatskog, srpskog, slovenskog, bošnjačkog i crnogorskog jezika.

U hrvatskoj pod kraj 19. stoljeća u korištenju je bila Šulekova abeceda, koja je zamijenjena nakon madžarske diktature Khuena Hedervarya 1892. godine, prihvaćenom od strane vukovaca Gaj - Daničić abecedom, koja je bila u uborabi u Kraljevini Jugoslaviji.

Šulekova abeceda

Slovo	IPA	Slovo	IPA
A, a	/a/	L, l	/l/
B, b	/b/	Lj, lj	/ʎ/
C, c	/ts/	M, m	/m/
Č, č	/tʃ/	N, n	/n/
Ć, ć	/tʃ/, /tɕ/	Nj, nj	/ɲ/
D, d	/d/	O, o	/o/
Dj, dj	/dʒ/, /dʑ/	P, p	/p/
E, e	/e/	R, r	/r/
F, f	/f/	S, s	/s/
G, g	/g/	Š, š	/ʃ/
Gj, gj	/dʒ/, /dʑ/	T, t	/t/
H, h	/x/	U, u	/u/
I, i	/i/	V, v	/ʋ/
Ie, ie	/jeː/	Z, z	/z/
J, j	/j/	Ž, ž	/ʒ/
K, k	/k/

Kasnije tijekom razdoblja od 1942. do 1945. u NDH koristila se abeceda i jezik po uzoru na Bogoslava Šuleka.

Gaj - Šulek - Daničić abeceda (korištena u NDH)

Slovo	IPA	Slovo	IPA
A, a	/a/	L, l	/l/
B, b	/b/	Lj, lj	/ʎ/
C, c	/ts/	M, m	/m/
Č, č	/tʃ/	N, n	/n/
Ć, ć	/tɕ/	Nj, nj	/ɲ/
D, d	/d/	O, o	/o/
Dž, dž	/dʒ/	P, p	/p/
Đ, đ	/dʑ/	R, r	/r/
E, e	/e/	S, s	/s/
F, f	/f/	Š, š	/ʃ/
G, g	/g/	T, t	/t/
H, h	/x/	U, u	/u/
I, i	/i/	V, v	/ʋ/
Ie, ie	/jeː/	Z, z	/z/
J, j	/j/	Ž, ž	/ʒ/
K, k	/k/

Nakon raspada NDH te osnivanjem Jugoslavije na snagu stupa Gaj - Daničić abeceda, koja je u uporabi ostala sve do danas.

Tek u novije vrijeme vode se rasprave o točnosti i praktičnosti hrvatskog pravopisa i hrvatske abecede, među kojima se najviše ističu prijedlozi Ive Škarića.

Izvori

1. Ljudevit Gaj Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa, Budim, 1830.
2. Ljudevit Gaj Danica ilirska, članak Prvopis, Zagreb, 1836.
3. Adolf Bogoljub Klaić Koriensko pisanje, Zagreb, 1942.
4. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
5. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
6. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
7. Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-150-815-5

Vidi još

• Hrvatski narodni preporod
• Hrvatski jezik
• Hrvatski pravopis
• Bečki književni dogovor
• Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa
• Korienski pravopis
• Ljudevit Gaj
• Vuk Karadžić
• Đuro Daničić
• Ilirski pokret
• Ilirska abeceda
• Ivo Škarić