Grb Bosne i Hercegovine: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 18: Redak 18:
slika: Coat of arms of the legitimate Kingdom of Bosnia.png|Grb Bosne iz zemljovida koji je naručio [[Petar Zrinski]]
slika: Coat of arms of the legitimate Kingdom of Bosnia.png|Grb Bosne iz zemljovida koji je naručio [[Petar Zrinski]]
slika: Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1889–1918).svg|Grb BiH za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]
slika: Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1889–1918).svg|Grb BiH za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]
slika: Coa Bosnia and Herzegovina Country History (Fojnica Armorial) (9th century).svg|Grb Bosne iz Fojničkog grbovnika
slika: Coa Bosnia and Herzegovina Country History (Fojnica Armorial) (17th century).svg|Grb Bosne iz Fojničkog grbovnika
slika: Crowned Arms of the House of Kotromanić (variant).svg|Grb Kraljevine Bosne
slika: Crowned Arms of the House of Kotromanić (variant).svg|Grb Kraljevine Bosne
slika: Coat of Arms of the House of Kotromanić.svg|Grb Kotromanića
slika: Coat of Arms of the House of Kotromanić.svg|Grb Kotromanića

Inačica od 13. veljače 2013. u 21:35

Grb Bosne i Hercegovine

Grb Bosne i Hercegovine proglašen je 19. svibnja 1998., zamjenjujući dotadašnji grb BiH s heraldičkim ljiljanima koji je tijekom rata postao gotovo isključivi simbol bošnjačkoga naroda.

Grb je po grafičkim elementima vrlo sličan zastavi BiH: dijagonalno je podijeljen na gornji i desni žuti te donji i lijevi plavi dio. U plavom se dijelu uz granicu sa žutim poljem nalazi sedam bijelih petokrakih zvijezda, od kojih su krajnja gornja i donja prikazane samo djelomično. Postoji nekoliko objašnjenja simbolike grba; žuti trokut trebao bi simbolizirati zemljopisni oblik BiH, njegove tri stranice tri konstitutivna naroda, a sama žuta boja Sunce. Plava boja simbolizira nebo, ili pak međunarodne organizacije (UN ili Europsku uniju), a zvijezde su također simbolička poveznica sa zastavom EU.

Temeljem članka IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (Zastupnički dom 6. lipnja 2001., a Dom naroda 23. svibnja 2001.) usvojila je Zakon o grbu BiH 2001. godine. Zakon je objavljen u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine od 3. kolovoza 2001. godine. [1]

Grb SR BiH

Državni grb NRBiH i grb SRBiH

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina koristila je grb određen 31. prosinca 1946. – Ustavom Narodne Republike Bosne i Hercegovine. Državni grb NR Bosne i Hercegovine[2] bio je polje okruženo s lijeve strane grančicama bjelogorice, a s desne strane grančicama crnogorice koje su dolje povezane vrpcom. Između vrhova grančica nalazi se petokraka zvijezda. U polju iznad vrpce su dva tvornička dimnjaka a u podnožju leže dva snopa žita. U pozadini se ocrtava silueta grada Jajca.[3][4] Postojao je i prijedlog da grb BiH sadrži baklju, koju drže tri ruke, kao simbol tri naroda Bosne i Hercegovine.[5] Prvi prijedlog za grb NR BiH objavljen je kao slikovni prikaz u »Sarajevskom dnevniku« od 19. studenoga 1946.[2]

Bosanskohercegovački grbovi kroz povijest

Izvori

  1. Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, godina V., broj 19, Sarajevo, 2001.
  2. a b Filipović, Emir O. Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću (članak) u: Bosna Franciscana, Franjevačka teologija u Sarajevu, br. 28/2008, ISSN 1330-7487, str. 102-126.
    Wikicitati »Prvi prijedlog za grb NR BiH (1946). (Ilustracija je objavljena u Sarajevskom dnevniku, br. 432, god. II, Sarajevo, utorak – 19. novembra 1946., str. 1.)«
  3. Đorđević, Jovan. Ustavno pravo FNRJ, Arhiv za pravne i društvene nauke, Beograd, 1953., str. 427.
  4. Stefanović, Jovan V. Ustavno pravo Jugoslavije i komparativno pravo, sv. 1, III. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1965., str. 366.
    Wikicitati »Tako grb Bosne i Hercegovine predstavlja polje okruženo s lijeve strane grančicom bjelogorice, a s desne strane grančicom crnogorice, koje su dolje povezane trakom. Između vrhova grančica nalazi se petokraka zvijezda. U polju iznad trake dva su tvornička dimnjaka, a u podnožju leže dva snopa žita. U pozadini se ocrtava silueta grada Jajca (čl. 7. U.).«
    (Stefanović, 1965., 366.)
  5. Suljević, Kasim. Nacionalnost muslimana : između teorije i politike (doktorska disertacija), "Otokar Keršovani", Rijeka, 1981., str. 228-229.