Muza: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
m Uklonjena promjena suradnika 46.229.244.28, vraćeno na zadnju inačicu suradnika MaGa
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - After the Bath (1894).jpg|mini|Musa poslie kupanja v šumskom jezeru]]
[[Datoteka:Musas.jpg|mini|350px|[[Baldassare Peruzzi]]: Muze]]


'''Muse''' ([[grčki jezik|grš.]] '''Μοῦσαι''') v [[grčka mitologija|grški mythologii]] [[bog]]inje su zaščitnice [[pjesništvo|pjesništva]], [[umjetnost|umjetnosti]] i [[znanost]]i. Ima ih devet, a vodja im je byl [[Apolon|Apollon]]. Vjerovalo se da Muse nadahnjuju [[slikarstvo|slikare]], [[glazba|glasbenike]] i [[pjesništvo|pjesnike]], a rieč ''Musa'' rabi se u prenesenom značenju za onoga kdo nadahnjuje [[umjetnost|umjetnika]].
'''Muze''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Μοῦσαι}}''', ''Mousai'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog]]inje su zaštitnice [[pjesništvo|pjesništva]], [[umjetnost|umjetnosti]] i [[znanost]]i. Ima ih devet, a vođa im je bio [[Apolon]]. Vjerovalo se da Muze nadahnjuju slikare, glazbenike i pjesnike, a [[riječ]] ''muza'' rabi se u prenesenom značenju za onoga tko nadahnjuje umjetnika.


==[[bog|Muse]]==
== Porijeklo ==
Prema [[Pauzanije|Pausaniasu]], postojale su tri izvorne Muze - '''Aoeda''' ([[grčki jezik|grš.]] Αοιδη = "pjesma", "glas"), '''Meleta''' ([[grčki jezik|grš.]] Μελετη = "vješčba", "prilika") i '''Mnema''' ([[grčki jezik|grš.]] Μνήμη = "sjećanje"), starije Muse. V [[Delfi|Delphi]]ma su štovane kot Neta, Mesi i Hipata, kaj su vjedno i imena triju žica [[lira (instrument)|lyre]]. Poslie je pridružena i četvrta Musa - '''Archa''' ([[grčki jezik|grš.]] Άρχή).


Prema [[Heziod]]ovoj ''[[Teogonija|Teogoniji]]'', Muze su kćeri [[Zeus]]a, kralja bogova, i [[Mnemozina|Mnemozine]], [[bog]]inje pamćenja. [[Alkmen]] i [[Mimnermo]] govore da su Muze kćeri [[Uran (mitologija)|Urana]] i [[Geja (mitologija)|Geje]]. [[Pauzanije]] tvrdi da su postojala dva naraštaja Muza - prve su Muze kćeri [[Uran (mitologija)|Urana]] i [[Geja (mitologija)|Geje]], a druge su kćeri [[Zeus]]a i [[Mnemozina|Mnemozine]]. Još je postojalo jedno vjerovanje da su [[Harmonija (mitologija)|Harmonijine]] kćeri, no to je u kontradikciji s mitom u kojem plešu na [[Harmonija (mitologija)|Harmonijinu]] vjenčanju s [[Kadmej]]om.
Ovo je canonskih devet "mladjih Musa":
* '''[[Euterpa]]''' ({{polytonic|Ευτέρπη}} = "razveseljavanje") Zaščitnica [[glazba|glasbe]], [[lirika|lyrike]]. Emblem ji je dvocievna [[frula]] ali [[flauta]] zvana ''Aulos''.
* '''[[Kaliopa|Calliopa]]''' ({{polytonic|Καλλιόπη}} = "liepa glasa") Zaščitnica [[ep|epskog piesništva]] i govorništva. Emblemi su ji vošćana pločica i pisaljka.
* '''[[Klio|Clio]]''' ({{polytonic|Κλειώ}} = "slava") Zaščitnica [[povijest|poviest]]i i junaškog pjesništva. Emblemi su ji svitak papyrusa i lovorov vienec.
* '''[[Erato]]''' ({{polytonic|Ερατώ}} = "ljupka") Zaščitnica [[ljubav]]nog i [[himna|hymniškog]] pjesništva. Emblemi ji je [[lira (instrument)|lyra]] ali [[kitara|cithara]].
* '''[[Melpomena]]''' ({{polytonic|Μελπομένη}} = "pievačica") Zaščitnica [[tragedija|tragoedie]]. Emblemi su ji tragična maska i bršljanov vienec.
* '''[[Polihimnija|Polyhymnia]]''' ({{polytonic|Πολυμνία}} = "bogata hymnama") Zaščitnica svete pjesme i [[himna|hymni]]. Emblemi su ji velo i plašć.
* '''[[Terpsihora|Terpsichora]]''' ({{polytonic|Τερψιχόρη}} = "užitak plesa") Zaščitnica plesa. Emblemi su ji lyra, cymbali, lovorov vienec.
* '''[[Talija|Thalia]]''' ({{polytonic|Θάλεια}} = "cvjetna") Zaščitnica [[komedija|comoedie]]. Emblemi su ji comična maska, pastirski šćap i bršljanov vienec.
* '''[[Uranija|Urania]]''' ({{polytonic|Ουρανία}} = "nebeska") Zaščitnica [[astronomija|astronomie]]. Emblem ji je globus i compass.


== Nazivlje ==
Poznata mnemotechniška methoda za pamćenje imena Musa naziva se "[[TUM PECCET]]". ([[latinski jezik|lat.]] "naj ne grieši"). V [[renesansa|renaissansi]] su prikazivane s navedenim emblemima.


Bile su vodene [[nimfa|nimfe]], povezane s [[helikon]]skim i pirenskim izvorom, znane i kao '''Pieride'''. [[Rimska mitologija|Rimljani]] su imali nešto slično u [[nimfa]]ma [[Kamene|Kamenama]] (izvor ''Camenae''). Posebno su ih štovali u [[Beotija|Beotiji]], kod [[Helikon]]a, u [[Delfi]]ma i na [[Parnas]]u, gdje je [[Apolon]] postao poznat kao vođa muza - ''Apollon Mousagetes''.
[[Platon]] je classičnu pjesnikinju [[Sapfa|Sapphu]] s otoka [[Lezbos|Lesbos]]a prozval desetom Musom sbog svoje slave i darovitosti.


Muze su se ponekad nazivale '''Aganipidama''' jer su se vezale uz izvor Aganipe. Još su dva izvora - Hipokren i Piren - bila važna za Muze. Još jedan naziv za Muze bio je '''Korikide''' ili korikijske [[nimfa|nimfe]] prema [[Korikijska špilja|Korikijskoj špilji]] na [[Parnas]]u.
==[[bog|Mythologia]]==
Prema [[Heziod|Hesiod]]ovi ''[[Teogonija|Theogonii]]'', Muse su dćeri [[Zeus]]a, kralja bogova, i [[Mnemozina|Mnemosyne]], [[bog]]inje pamćenja. [[Alkmen|Alcmen]] i [[Mimnermos]] govore da su Muse dćeri [[Uran (mitologija)|Urana]] i [[Geja (mitologija)|Gaee]]. [[Pauzanije|Pausanias]] tvrdi da su postojala dva narašćaja Musa - prve su Muse dćeri [[Uran (mitologija)|Urana]] i [[Geja (mitologija)|Gaee]], a druge su dćeri [[Zeus]]a i [[Mnemozina|Mnemosyne]]. Još je postojalo jedno vjerovanje da su [[Harmonija (mitologija)|Harmoniine]] dćeri, nu to je u contradictii s mythom v kojem plešu na [[Harmonija (mitologija)|Harmoniinu]] vjenčanju s [[Kadmej|Cadme]]om.


[[grčki jezik|Grčka]] [[riječ]] ''mousa'' označava pjesmu. Kod [[Pindar]]a "nositi Muzu" znači "pjevati pjesmu". Riječ (i "muzika" također) možda potječe iz [[indoeuropski prajezik|praindoeuropskog]] korijena ''*men-'' koji znači "misliti" (<small>[[sanskrt|stind.]] ''manyate'', [[latinski jezik|lat.]] ''memini'' = "sjećam se", [[staroslavenski jezik|stsl.]] ''mьněti'' = "mniti", [[litavski jezik|lit.]] ''miñti'', [[gotski jezik|got.]] ''ga-munds'' = "sjećanje" > [[engleski jezik|engl.]] ''mean'', [[njemački jezik|njem.]] ''meinen''</small>). Pri tome ''mousike'' (muzika, glazba) = "umjetnost Muza". Druga je vjerojatnost da potječe od korijena ''*mont-'' = "planina", budući da su živjele na brdu [[Helikon]]u.
Muse su sudile na natjecanju izmedju [[Apolon|Apollon]]a i [[Marsija|Marsios|]]. Pokopale su [[Orfej|Orpheus]]ovo tielo, [[Kaliopa|Calliopina]] syna i nećaka ostalih osam Musa. Osliepile su [[Tamyris]]a sbog drskosti kda ih je izazval na nadmetanje.


[[Datoteka:NAMA 3 Muses.jpg|mini|Izvorne Muze<small>, [[4. stoljeće pr. Kr.]]</small>]]
Muse sjede blizu [[Zeus]]ova trona ter pjevaju o njegovoj moći, poviesti svieta i heroima.

=== Muze ===

Prema [[Pauzanije|Pauzaniju]], postojale su tri izvorne Muze - '''Aoida''' ([[grčki jezik|grč.]] {{polytonic|Αοιδη}} = "pjesma", "glas"), '''Meleta''' ([[grčki jezik|grč.]] {{polytonic|Μελετη}} = "vježba", "prilika") i '''Mnema''' ([[grčki jezik|grč.]] {{polytonic|Μνήμη}} = "sjećanje"), tzv. starije Muze. U [[Delfi]]ma su štovane kao Neta, Mesi i Hipata, što su ujedno i imena triju žica [[lira (instrument)|lire]]. Poslije je pridružena i četvrta Muza - '''Arha''' ({{polytonic|Άρχή}}, ''Arche'').

[[Datoteka:Frans Floris 001.jpg|mini|[[Frans Floris]]: [[Atena (mitologija)|Atena]] i Muze<small>, [[1560.]]</small>]]
[[Datoteka:Rottenhammer, Minerva and the Muses.jpg|mini|[[Hans Rottenhammer]]: [[Minerva]] ([[Atena (mitologija)|Atena]]) i Muze<small>, [[1603.]]</small>]]

Ovo je kanonskih devet "mlađih Muza":

* '''[[Euterpa]]''' ({{polytonic|Ευτέρπη}} = "razveseljavanje")
:Zaštitnica [[glazba|glazbe]], [[lirika|lirike]]. Atribut joj je dvocijevna [[frula]] ili [[flauta]].

* '''[[Kaliopa]]''' ({{polytonic|Καλλιόπη}} = "lijepa glasa")
:Zaštitnica [[ep|epskog pjesništva]] i govorništva. Atributi su joj voštana pločica i pisaljka ili pak svitak papira.

* '''[[Klio]]''' ({{polytonic|Κλειώ}} = "slava")
:Zaštitnica [[povijest]]i i junačkog pjesništva. Atributi su joj svitak papirusa i lovorov vijenac.

* '''[[Erato]]''' ({{polytonic|Ερατώ}} = "ljupka")
:Zaštitnica [[ljubav]]nog i [[himna|himničkog]] pjesništva. Atribut joj je [[lira (instrument)|lira]] ili pak [[kitara]].

* '''[[Melpomena]]''' ({{polytonic|Μελπομένη}} = "pjevačica")
:Zaštitnica [[tragedija|tragedije]]. Atributi su joj tragična maska, koturni, bršljanov vijenac.

* '''[[Polihimnija]]''' ({{polytonic|Πολυμνία}} = "bogata himnama")
:Zaštitnica svete pjesme i [[himna|himni]], a također i [[agrikultura|agrikulture]] i [[pantomima|pantomime]]. Atributi su joj veo i plašt.

* '''[[Terpsihora]]''' ({{polytonic|Τερψιχόρη}} = "užitak plesa")
:Zaštitnica plesa. Atributi su joj lira, cimbali, lovorov vijenac.

* '''[[Talija]]''' ({{polytonic|Θάλεια}} = "cvjetna")
:Zaštitnica [[komedija|komedije]] i [[bukolika|bukolike]]. Atributi su joj komična maska, pastirski štap, bršljanov vijenac.

* '''[[Uranija]]''' ({{polytonic|Ουρανία}} = "nebeska")
:Zaštitnica [[astronomija|astronomije]]. Atribut joj je globus.

[[Datoteka:La Parnasse, by Andrea Mantegna, from C2RMF retouched.jpg|mini|[[Andrea Mantegna]]: Parnas<small>, [[1497.]]</small>]]

Poznata mnemotehnička metoda za pamćenje imena muza naziva se "[[TUM PECCET]]". ([[latinski jezik|lat.]] "neka ne griješi"). U [[renesansa|renesansi]] su prikazivane s navedenim atributima.

[[Platon]] je klasičnu pjesnikinju [[Sapfa|Sapfu]] s otoka [[Lezbos]]a prozvao desetom Muzom zbog svoje slave i darovitosti.

=== Mitologija ===

Muze su sudile na natjecanju između [[Apolon]]a i [[Marsija|Marsije]]. Pokopale su [[Orfej]]ovo tijelo, [[Kaliopa|Kaliopina]] sina i nećaka ostalih osam Muza. Oslijepile su [[Tamiris]]a zbog drskosti kad ih je izazvao na nadmetanje.

Muze sjede blizu [[Zeus]]ova trona te pjevaju o njegovoj moći, povijesti svijeta i herojima.

== Invokacije ==

* [[Homer]]: ''[[Odiseja]]''

<blockquote><i>
O junaku mi kazuj, o Muzo, o prometnom onom<br>
Koji se mnogo naluto razorivši presvetu Troju<br>
(...)<br>
I nama, Zeusova kćeri, pripovjedi o tome svemu!<br>
<i></blockquote>

* [[Vergilije]]: ''[[Eneida]]'' <!-- dodati! -->
* [[Dante]]: ''[[Božanstvena komedija]]'' <!-- dodati! -->

<gallery>
Slika:Calliope.jpg|[[Kaliopa]]
Slika:clio.jpg|[[Klio]]
Slika:erato.jpg|[[Erato]]
Slika:Euterpe.jpg|[[Euterpa]]
Slika:Moreau,_Gustave_-_Hésiode_et_la_Muse_-_1891.jpg|[[Melpomena]]
Slika:Francesco del Cossa 001.jpg|[[Polihimnija]]
Slika:Satue_of_Terpsichore_-_detail.JPG|[[Terpsihora]]
Slika:Thalia.jpg|[[Talija]]
Slika:Urania (M.A.N. Madrid) 01.jpg|[[Uranija]]
Slika:Muses sarcophagus Louvre MR880.jpg|Muze, <small>sarkofag iz [[2. stoljeće|2. st.]]</small>
Slika:Plat reliure Apollon thyase.JPG|[[Apolon]] i Muze
Slika:Muse reading Louvre CA2220.jpg|Muza<small>, detalj s vaze, [[5. stoljeće pr. Kr.|5. st. pr. Kr.]]</small>
</gallery>

== Literatura ==

* [[Robert Graves|Graves, Robert]]: ''Grčki mitovi'', CID, Zagreb, 2003.
* [[Heziod]]: ''[[Teogonija]]''

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Muses}}
* [http://www.theoi.com/Titan/Mousai.html Izvorne Muze u klasičnoj literaturi] {{eng icon}}
* [http://www.theoi.com/Ouranios/Mousai.html Muze u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
** [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaEuterpe.html Euterpa u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
** [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaKalliope.html Kaliopa u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
** [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaKleio.html Klio u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
**[http://www.theoi.com/Ouranios/MousaErato.html Erato u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
** [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaMelpomene.html Melpomena u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
** [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaPolyhymnia.html Polihimnija u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
** [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaThaleia.html Talija u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
** [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaTerpsikhore.html Terpsihora u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
** [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaOurania.html Uranija u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}

[[Kategorija:Muze| ]]
[[Kategorija:Nimfe]]


[[af:Muse]]
[[af:Muse]]

Inačica od 8. ožujka 2013. u 07:24

Baldassare Peruzzi: Muze

Muze (grč. Μοῦσαι, Mousai) u grčkoj mitologiji boginje su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti. Ima ih devet, a vođa im je bio Apolon. Vjerovalo se da Muze nadahnjuju slikare, glazbenike i pjesnike, a riječ muza rabi se u prenesenom značenju za onoga tko nadahnjuje umjetnika.

Porijeklo

Prema Heziodovoj Teogoniji, Muze su kćeri Zeusa, kralja bogova, i Mnemozine, boginje pamćenja. Alkmen i Mimnermo govore da su Muze kćeri Urana i Geje. Pauzanije tvrdi da su postojala dva naraštaja Muza - prve su Muze kćeri Urana i Geje, a druge su kćeri Zeusa i Mnemozine. Još je postojalo jedno vjerovanje da su Harmonijine kćeri, no to je u kontradikciji s mitom u kojem plešu na Harmonijinu vjenčanju s Kadmejom.

Nazivlje

Bile su vodene nimfe, povezane s helikonskim i pirenskim izvorom, znane i kao Pieride. Rimljani su imali nešto slično u nimfama Kamenama (izvor Camenae). Posebno su ih štovali u Beotiji, kod Helikona, u Delfima i na Parnasu, gdje je Apolon postao poznat kao vođa muza - Apollon Mousagetes.

Muze su se ponekad nazivale Aganipidama jer su se vezale uz izvor Aganipe. Još su dva izvora - Hipokren i Piren - bila važna za Muze. Još jedan naziv za Muze bio je Korikide ili korikijske nimfe prema Korikijskoj špilji na Parnasu.

Grčka riječ mousa označava pjesmu. Kod Pindara "nositi Muzu" znači "pjevati pjesmu". Riječ (i "muzika" također) možda potječe iz praindoeuropskog korijena *men- koji znači "misliti" (stind. manyate, lat. memini = "sjećam se", stsl. mьněti = "mniti", lit. miñti, got. ga-munds = "sjećanje" > engl. mean, njem. meinen). Pri tome mousike (muzika, glazba) = "umjetnost Muza". Druga je vjerojatnost da potječe od korijena *mont- = "planina", budući da su živjele na brdu Helikonu.

Izvorne Muze, 4. stoljeće pr. Kr.

Muze

Prema Pauzaniju, postojale su tri izvorne Muze - Aoida (grč. Αοιδη = "pjesma", "glas"), Meleta (grč. Μελετη = "vježba", "prilika") i Mnema (grč. Μνήμη = "sjećanje"), tzv. starije Muze. U Delfima su štovane kao Neta, Mesi i Hipata, što su ujedno i imena triju žica lire. Poslije je pridružena i četvrta Muza - Arha (Άρχή, Arche).

Frans Floris: Atena i Muze, 1560.
Hans Rottenhammer: Minerva (Atena) i Muze, 1603.

Ovo je kanonskih devet "mlađih Muza":

  • Euterpa (Ευτέρπη = "razveseljavanje")
Zaštitnica glazbe, lirike. Atribut joj je dvocijevna frula ili flauta.
  • Kaliopa (Καλλιόπη = "lijepa glasa")
Zaštitnica epskog pjesništva i govorništva. Atributi su joj voštana pločica i pisaljka ili pak svitak papira.
  • Klio (Κλειώ = "slava")
Zaštitnica povijesti i junačkog pjesništva. Atributi su joj svitak papirusa i lovorov vijenac.
  • Erato (Ερατώ = "ljupka")
Zaštitnica ljubavnog i himničkog pjesništva. Atribut joj je lira ili pak kitara.
  • Melpomena (Μελπομένη = "pjevačica")
Zaštitnica tragedije. Atributi su joj tragična maska, koturni, bršljanov vijenac.
Zaštitnica svete pjesme i himni, a također i agrikulture i pantomime. Atributi su joj veo i plašt.
Zaštitnica plesa. Atributi su joj lira, cimbali, lovorov vijenac.
  • Talija (Θάλεια = "cvjetna")
Zaštitnica komedije i bukolike. Atributi su joj komična maska, pastirski štap, bršljanov vijenac.
  • Uranija (Ουρανία = "nebeska")
Zaštitnica astronomije. Atribut joj je globus.
Andrea Mantegna: Parnas, 1497.

Poznata mnemotehnička metoda za pamćenje imena muza naziva se "TUM PECCET". (lat. "neka ne griješi"). U renesansi su prikazivane s navedenim atributima.

Platon je klasičnu pjesnikinju Sapfu s otoka Lezbosa prozvao desetom Muzom zbog svoje slave i darovitosti.

Mitologija

Muze su sudile na natjecanju između Apolona i Marsije. Pokopale su Orfejovo tijelo, Kaliopina sina i nećaka ostalih osam Muza. Oslijepile su Tamirisa zbog drskosti kad ih je izazvao na nadmetanje.

Muze sjede blizu Zeusova trona te pjevaju o njegovoj moći, povijesti svijeta i herojima.

Invokacije

O junaku mi kazuj, o Muzo, o prometnom onom
Koji se mnogo naluto razorivši presvetu Troju
(...)
I nama, Zeusova kćeri, pripovjedi o tome svemu!

Literatura

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Muza
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Muza&oldid=3911014"