Željezno doba: razlika između inačica
m r2.7.2) (robot Dodaje: ckb:سەردەمی ئاسن, stq:Ieserntied |
m Bot: Migrating 100 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q11764 (translate me) |
||
| Redak 33: | Redak 33: | ||
[[Kategorija:Željezno doba| ]] |
[[Kategorija:Željezno doba| ]] |
||
[[als:Eisenzeit]] |
|||
[[an:Edat de Fierro]] |
|||
[[ar:عصر حديدي]] |
|||
[[arz:عصر حديدى]] |
|||
[[ast:Edá del Fierro]] |
|||
[[az:Dəmir dövrü]] |
|||
[[bat-smg:Geležėis omžios]] |
|||
[[be:Жалезны век]] |
|||
[[be-x-old:Жалезны век]] |
|||
[[bg:Желязна епоха]] |
|||
[[bn:লৌহ যুগ]] |
|||
[[bo:ལྕགས་ཆས་སྤྱོད་པའི་དུས་རབས།]] |
|||
[[br:Oadvezh an houarn]] |
|||
[[bs:Željezno doba]] |
|||
[[ca:Edat del ferro]] |
|||
[[ckb:سەردەمی ئاسن]] |
|||
[[cs:Doba železná]] |
|||
[[cv:Тимĕр ĕмĕр]] |
|||
[[cy:Oes yr Haearn]] |
|||
[[da:Jernalder]] |
|||
[[de:Eisenzeit]] |
|||
[[diq:Wextê Asıni]] |
|||
[[el:Εποχή του Σιδήρου]] |
|||
[[eml:Etè dal fèr]] |
|||
[[en:Iron Age]] |
|||
[[eo:Ferepoko]] |
|||
[[es:Edad del Hierro]] |
|||
[[et:Rauaaeg]] |
|||
[[eu:Burdin Aro]] |
|||
[[fa:عصر آهن]] |
|||
[[fi:Rautakausi]] |
|||
[[fiu-vro:Ravvaaig]] |
|||
[[fr:Âge du fer]] |
|||
[[fy:Izertiid]] |
|||
[[gan:鐵器時代]] |
|||
[[gl:Idade do Ferro]] |
|||
[[he:תקופת הברזל]] |
|||
[[hi:लौह युग]] |
|||
[[hif:Loha Yug]] |
|||
[[hu:Vaskor]] |
|||
[[hy:Երկաթի դար]] |
|||
[[id:Zaman Besi]] |
|||
[[is:Járnöld]] |
|||
[[it:Età del ferro]] |
|||
[[ja:鉄器時代]] |
|||
[[jv:Jaman wesi]] |
|||
[[ka:რკინის ხანა]] |
|||
[[kk:Темір дәуірі]] |
|||
[[ko:철기 시대]] |
|||
[[la:Aetas Ferrea]] |
|||
[[li:Iezertied]] |
|||
[[lt:Geležies amžius]] |
|||
[[ltg:Dzeļžalaiki]] |
|||
[[lv:Dzelzs laikmets]] |
|||
[[mk:Железно доба]] |
|||
[[ml:അയോയുഗം]] |
|||
[[mr:लोह युग]] |
|||
[[ms:Zaman Besi]] |
|||
[[mwl:Eidade de l Fierro]] |
|||
[[my:သံခေတ်]] |
|||
[[nds:Iesentiet]] |
|||
[[nds-nl:Iezertied]] |
|||
[[ne:लौह युग]] |
|||
[[nl:IJzertijd]] |
|||
[[nn:Jarnalderen]] |
|||
[[no:Jernalderen]] |
|||
[[oc:Edat dau Fèrre]] |
|||
[[pl:Epoka żelaza]] |
|||
[[pnb:لویا ویلہ]] |
|||
[[pt:Idade do Ferro]] |
|||
[[ro:Epoca Fierului]] |
|||
[[ru:Железный век]] |
|||
[[rue:Желїзна доба]] |
|||
[[sa:लोहयुगम्]] |
|||
[[sah:Тимир үйэ]] |
|||
[[scn:Etati dû ferru]] |
|||
[[sco:Airn Age]] |
|||
[[sh:Željezno doba]] |
|||
[[simple:Iron Age]] |
|||
[[sk:Železná doba]] |
|||
[[sl:Železna doba]] |
|||
[[sr:Гвоздено доба]] |
|||
[[stq:Ieserntied]] |
|||
[[sv:Järnåldern]] |
|||
[[sw:Zama za Chuma]] |
|||
[[ta:இரும்புக் காலம்]] |
|||
[[th:ยุคเหล็ก]] |
|||
[[tk:Demir asyry]] |
|||
[[tl:Panahon ng Bakal]] |
|||
[[tr:Demir Çağı]] |
|||
[[uk:Залізна доба]] |
|||
[[ur:آہنی دور]] |
|||
[[vec:Età del fero]] |
|||
[[vi:Thời đại đồ sắt]] |
|||
[[vls:Yzertyd]] |
|||
[[war:Panahon han Puthaw]] |
|||
[[yi:אייזן עפאכע]] |
|||
[[zh:铁器时代]] |
|||
[[zh-min-nan:Thih-khì Sî-tāi]] |
|||
[[zh-yue:鐵器時代]] |
|||
Inačica od 9. ožujka 2013. u 10:10
| Prapovijest | |
| Kameno doba | Paleolitik |
| Mezolitik | |
| Neolitik | |
| Metalno doba | Bakreno doba |
| Brončano doba | |
| Željezno doba | |
Željezno doba se nastavlja na brončano, a početak i trajanje je različito na različitim područjima. Obrada željeza hladnim kovanjem počinje negdje na Bliskom istoku oko 6000. pr. Kr., a oko 4000. pr. Kr. pojavljuju se predmeti izrađeni od željeza iz meteorita. Oko 1500. pr. Kr. Hetiti, koji su živjeli na području današnje Turske, ljubomorno su čuvali tajnu obrade željeza. Iako u Egiptu postoje tragovi uporabe željeza još iz 4. tisućljeća pr. Kr., do opće uporabe željeza dolazi tek oko 1300.pr. Kr. Tako se za početak željeznog doba drži 1000. pr. Kr. kada se znanje o taljenju željeza proširilo Bliskim Istokom i Grčkom. U srednjoj i zapadnoj Europi ono traje kroz cijeli milenij.
Kraj željeznog razdoblja znači i kraj prapovijesti, a na području srednje i zapadne Europe kraj je vezan uz dolazak Rimljana.
Željezno doba u Europi
Rane kulture željenog doba u Europi su obradu željeza naučile od naroda s Pontskih (Kaspijskih) stepa i Kavkaza, a prve su Kobanska kultura i Novočerska kltura iz oko 900. do 800. pr. Kr. koje su karakteristične po sahranjivanju elite u kurgane. Njihova kultura je navodnom selidbom Tračana i Kimerijaca na zapad udarile temelje halštatskoj C kulturi. Četiri njihove grane razvile su se u znamenite skupine povijesnih naroda: Kelti na zapadu, Slaveni na sjeveroistoku, Italci na jugu i Iliri na jugoistoku (glasinačka kultura). Izvan tog prstena, na sjeveru živjeli su rani Germani i Baltički narodi na obalama Baltičkog mora, dok su se na jugoistoku nalazili Tračani, Dačani i Grci.
Uz te kulture, u današnjoj Ukrajini, Skiti su proširili obradu željeza još od 7. st. prije Kr. Većina predmeta skitske umjetnosti iz 5. i 4. st. pr. Kr. pronađeni su u Nikopolu (Kamensko Gorodišče), za koje se smatra da je bilo metalurško središte drevne Skitije.[1][2]
U središnjoj Europi, željezno doba je podijeljeno u dvije faze u kojima dominiraju Kelti: rana željezna halštatska kultura (prema mjestu u Austriji, Hallsttatu, HaC i D, 800.–450. pr. Kr.) i kasna željezna latenska kultura (prema mjestu u Švicarskoj, La Tène) koja traje od 450. pr,. Kr. do rimskih osvajanja.
Podrobniji članak o temi: Povijest ItalijeU Italiji željezno doba započinje s vilanovskom kulturom (Toskana), premda je ova kultura pretežito bila brončana, te pravo željezno doba započinje s pojavom Etruščana. Etruščanska civilizacija je cvala sve do rimskih osvajanja i nestala je njihovim osvajanjem posljednjeg etruščanskog grada Velzna 265. pr. Kr.
Podrobniji članak o temi: Povijest Velike BritanijeNa Britanskim otocima, željezno doba traje od 800. pr. Kr.[3] do rimskog osvajanja, te sve do 5. stoljeća u onim dijelovima koje nije osvojio Rim. Građevine iz ovog razdoblja su impresivne, poput tornjeva (broch) i citadela (dun) na sjeveru Škotske i bezbrojnih utvrda na otocima.
U sjevernoj Europi, prije svega sjevernoj Njemačkoj i Danskoj, vladala je Jastorf kultura, dok je u južnoj Skandinaviji dominirala veoma slična Gregan kultura. Rano skandinavsko željezno doba ovisilo je o nečistom željezu iz tresetišta koje se skupljalo već prije 3000 godina. Metalurgija i azbestna keramika je postojala od ranog doba jer su Skandinavci znali postići visoke temperature, a obrađivali su većinom željezo iz crnog pijeska (iz crvenice) s velikim postotkom fosfora. Ova rudača je ponekad pronađena uz željezne sjekire i mistične azbestne posude kulture Ananjino.
