Antun Šoljan: razlika između inačica
m r2.7.3) (robot Dodaje: cs:Antun Šoljan |
m Bot: Migrating 7 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q1292483 (translate me) |
||
Redak 38: | Redak 38: | ||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
||
[[be:Антун Шолян]] |
|||
[[be-x-old:Антун Шолян]] |
|||
[[cs:Antun Šoljan]] |
|||
[[en:Antun Šoljan]] |
|||
[[pl:Antun Šoljan]] |
|||
[[sh:Antun Šoljan]] |
|||
[[sr:Антун Шољан]] |
Inačica od 9. ožujka 2013. u 10:40
Antun Šoljan (Beograd, 1. prosinca 1932. - Zagreb, 9. srpnja 1993.) hrvatski književnik.[1][2]
Životopis
Šoljanova obitelj potiče iz Staroga Grada na Hvaru, no Antun Šoljan rodio se i rano djetinjstvo proveo u Beogradu. Sljedeće boravište mu je Slavonski Brod, a od 1945. godine pretežno Zagreb i povremeno Rovinj.[1] Pjesnik, pripovjedač, dramatičar, romanopisac, književni kritičar, esejist, feljtonist, prevoditelj, priređivač antologija, urednik triju značajnih književnih časopisa 1950-ih i 1960-ih (Međutim, Književnik, Krugovi). Pripadnik književnog naraštaja tzv. “krugovaša”, književnika koji su se okupljali uz časopis Krugovi. Književni mu opus obilježava ironija, topos mladenačke “klape”, mjestimice eskapizam, zatim društveno-moralne preokupacije i angažiranost, ponajprije u dramskom opusu, a kritika ga opisuje i kao “egzistencijalističkog pisca” te “utopista”, ponajprije zbog vjere u moć književnosti.
Pisao je pjesme, romane, drame, radiodrame, eseje i feljtone te priredio niz antologija, poput "Sto najvećih djela svjetske književnosti". Zarana je zastupao i primjenjivao poetiku izrazito modernističkog iskustva. Poznata mu je pjesma Vukovarski arzuhal, koja je nastala "u prenesenom smislu slušanjem starca u kojoj pripovijeda da gost u kući ne može biti gospodar, pisano arzuhalom i s refrenom »Platit ćete Vukovar«" [3].
Šoljan romanopisac
Napisao je četiri romana, najvažnijim se smatra "Kratki izlet" tiskan 1965. godine. Izdajice (1961.) su prvi Šoljanov roman i jedna od najznačajnijih proznih knjiga krugovaške generacije.[4] Roman Luka objavljen 1974. godine govori o povratku glavnog lika iz Zagreba u zabačeno primorsko selo Murvice gdje dobiva veliki projekt gradnje luke, odakle je rodom.[4] Prema Šoljanovom književnom predlošku Tomislav Radić snimio je istoimenu dramu 1992. godine.[5]
Djela
- "Na rubu svijeta",
- "Bacač kamena",
- "Izdajice", Zora, Zagreb, 1961.
- Kratki izlet, 1965.
- "Luka", Znanje, Zagreb, 1974.
- "Drugi ljudi na mjesecu".
Izvori
- ↑ a b www.hrt.hr, "Umro Antun Šoljan", objavljeno 9. srpnja 2012. (rubrika Na današnji dan), pristupljeno 7. prosinca 2012.
- ↑ www.independent.co.uk, Obituary: Antun Soljan, Celia Hawkesworth, objavljeno 17. srpnja 1993., pristupljeno 7. prosinca 2012.
- ↑ Glas Koncila Vukovar kao ogledalo, 26. studenoga 2006.
- ↑ a b www.croatia.ch, urednik Hrvoje Pejaković, Antun Šoljan, "Molitva na šetalištu", Mozaik knjiga, Zagreb, 1995.
- ↑ Hrvatski filmski arhiv: Popis hrvatskih dugometražnih filmova 1944. - 2006.