Dragutin Domjanić: razlika između inačica

Dragutin Domjanić (Adamovec 12. rujna 1875. - Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski kajkavski^[1] pjesnik.

Životopis

Pisac koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je u Zagrebu sudac i vijećnik Banskog stola. Bio je član JAZU i predsjednik Matice hrvatske (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare Goethea, Heinea,Verlainea itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama.

Ljubav prema prošlosti upućuje Domjanića kajkavskom narječju. Najpoznatije mu je djelo kajkavska zbirka: "Kipci i popevke", a pjesma Fala i Popevke sam slagal, koje je obje uglazbio Vlaho Paljetak. I drugi hrvatski skladatelji, primjerice Emil Cossetto, Igor Kuljerić i Ivana Lang uglazbili su nekoliko Domjanićevih pjesama. Njegova lirika, idilična, sentimentalna i rezignantna, podjednako obiluje i slikovitošću i glazbenošću. U kajkavskom narječju spjevao je sve svoje pjesme. Napisao je i veći broj književnih prikaza, te nekoliko proznih crtica, koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire.

Autor je i malo znane marionetne igre "Petrica Kerempuh i spametni osel" u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce '20-ih godina.

Djela

"Kipci i popevke" (1917.)
"Vu suncu i senci" (1927.)
"Po dragomu kraju" (1933.)
"Sonce"
"Fala"

Izvori

↑ Festival "KAJ u Zelini"

v • u Književnici razdoblja 1857. – 1952.

Moderna – Parnasovstvo – Simbolizam – Impresionizam Secesija – Bečka moderna – Larpurlartizam	Leconte de Lisle – Stéphane Mallarmé – Arthur Rimbaud – Paul Verlaine – Charles Baudelaire – Sully Prudhomme – Hermann Bahr – Karl Kraus – Stefan Zweig – Arthur Schnitzler – Hugo von Hofmannsthal – Henrik Ibsen – Anton Pavlovič Čehov

Avangarda – Futurizam – Ekspresionizam Dadaizam – Nadrealizam	Vladimir Majakovski – Georg Trakl – Franz Werfel – Georg Heym – Tristan Tzara – Andre Breton – Sergej Jesenjin – Federico García Lorca – Pablo Neruda – Marcel Proust – Franz Kafka – Luigi Pirandello – Ernest Hemingway

Strana književnost 1929. – 1952.	William Faulkner – James Joyce – Virginia Woolf – Malcolm Lowry – Hermann Hesse – Albert Camus – Jean-Paul Sartre – Andre Malraux – Bertolt Brecht – Samuel Beckett – Eugene Ionesco – Meša Selimović

Hrvatska moderna: 1892. – 1916. Praška skupina – Bečka skupina	Janko Leskovar – Ivan Kozarac – Antun Gustav Matoš – Milan Begović – Dinko Šimunović – Janko Polić Kamov – Ivo Vojnović – Fran Galović – Dragutin Domjanić – Vladimir Vidrić – Vladimir Nazor – Milutin Cihlar Nehajev

Hrvatski književnici avangarde (20. stoljeće)	Ivan Goran Kovačić – Nikola Pavić – Mate Balota – Drago Gervais – Šime Vučetić – Marin Franičević – Tin Ujević – Dobriša Cesarić – Dragutin Tadijanović – Ivo Andrić – Miroslav Krleža – Antun Branko Šimić – Ivana Brlić-Mažuranić – Ivan Slamnig – Marija Jurić Zagorka – Ranko Marinković – Slavko Mihalić – Slobodan Novak – Vesna Parun – Ivan Aralica

v • r • u Hrvatska književnost

Renesansa	Džore Držić – Šiško Menčetić – Dominko Zlatarić – Hanibal Lucić – Dinko Ranjina – Mikša Pelegrinović – Mavro Vetranović – Nikola Nalješković – Marko Marulić – Juraj Šižgorić – Petar Hektorović – Marin Držić – Brne Karnarutić – Petar Zoranić – Jerolim Vidulić – Marin Kaboga – Nikola Dimitrović

Barok	Ivan Gundulić – Ivan Bunić Vučić – Ignjat Đurđević – Stijepan Đurđević – Junije Palmotić – Fran Krsto Frankopan – Petar Zrinski – Katarina Zrinski – Ivan Belostenec – Pavao Ritter Vitezović – Juraj Habdelić – Matija Divković – Bartol Kašić – Petar Kanavelić – Antun Kanižlić – Katarina Patačić

Prosvjetiteljstvo	Matija Antun Reljković – Andrija Kačić Miošić – Filip Grabovac – Matija Petar Katančić – Tituš Brezovački – Vlaho Stulli

Romantizam	Dimitrija Demeter – Ljudevit Gaj – Ivan Mažuranić – Matija Mažuranić – Petar Preradović – Pavao Štoos – Stanko Vraz

Realizam	August Šenoa – Eugen Kumičić – Ante Kovačić – Ksaver Šandor Gjalski – Vjenceslav Novak – Josip Kozarac – Silvije Strahimir Kranjčević – Musa Ćazim Ćatić

Modernizam i postmodernizam	Ivo Vojnović – Antun Gustav Matoš – Vladimir Vidrić – Dragutin Domjanić – Milan Begović – Vladimir Nazor – Janko Polić Kamov – Fran Galović – Vladimir Čerina – Tin Ujević – Miroslav Krleža – Antun Branko Šimić – Ivan Goran Kovačić – Marija Jurić Zagorka – Sida Košutić – Ivo Andrić – Vladan Desnica – Dragutin Tadijanović – Mak Dizdar – Ranko Marinković – Tomislav Ladan – Ivan Aralica – Miro Gavran

@@ Redak 29: / Redak 29: @@
 [[Kategorija:Katolički laici]]
 [[Kategorija:Kajkavski književnici]]
-[[en:Dragutin Domjanić]]

Inačica od 9. ožujka 2013. u 16:47

Životopis

Djela

Izvori