Neboder: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 66 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q11303 (translate me)
Redak 42: Redak 42:


{{Link FA|he}}
{{Link FA|he}}

[[af:Wolkekrabber]]
[[an:Gratacielos]]
[[ar:ناطحة سحاب]]
[[ast:Rascacielos]]
[[ba:Иң бейек йорттар (ҡоролмалар)]]
[[be:Небаскроб]]
[[be-x-old:Хмарачос]]
[[bg:Небостъргач]]
[[bs:Neboder]]
[[ca:Gratacel]]
[[cs:Mrakodrap]]
[[da:Skyskraber]]
[[de:Wolkenkratzer]]
[[el:Ουρανοξύστης]]
[[en:Skyscraper]]
[[eo:Nuboskrapulo]]
[[es:Rascacielos]]
[[et:Pilvelõhkuja]]
[[eu:Etxe orratz]]
[[fa:آسمان‌خراش]]
[[fi:Pilvenpiirtäjä]]
[[fr:Gratte-ciel]]
[[fy:Wolkekliuwer]]
[[gl:Rañaceos]]
[[he:גורד שחקים]]
[[hi:गगनचुम्बी इमारत]]
[[hu:Felhőkarcoló]]
[[id:Pencakar langit]]
[[is:Skýjakljúfur]]
[[it:Grattacielo]]
[[ja:超高層建築物]]
[[ka:ცათამბჯენი]]
[[ko:마천루]]
[[la:Caeliscalpium]]
[[lt:Dangoraižis]]
[[lv:Debesskrāpis]]
[[mn:Тэнгэр баганадсан байшин]]
[[ms:Pencakar langit]]
[[my:မိုးပျံတိုက်]]
[[nl:Wolkenkrabber]]
[[nn:Skyskrapar]]
[[no:Skyskraper]]
[[oc:Gratacèl]]
[[os:Арвысхъауæг]]
[[pl:Wieżowiec]]
[[pt:Arranha-céu]]
[[ro:Zgârie-nori]]
[[ru:Небоскрёб]]
[[sh:Neboder]]
[[simple:Skyscraper]]
[[sk:Mrakodrap]]
[[sl:Nebotičnik]]
[[sq:Gradacelat]]
[[sr:Облакодер]]
[[sv:Skyskrapa]]
[[ta:வானளாவி]]
[[th:ตึกระฟ้า]]
[[tl:Gusaling tukudlangit]]
[[tr:Gökdelen]]
[[tt:Күктерәү]]
[[uk:Хмарочос]]
[[ur:بلند ترین عمارات]]
[[vi:Nhà chọc trời]]
[[yi:וואלקן קראצער]]
[[zh:摩天大樓]]
[[zh-yue:摩天大廈]]

Inačica od 10. ožujka 2013. u 09:30

Klasifikacija nebodera ima puno, no najpriznatija kaže da je neboder svaka građevina koja ima 10 ili više naseljivih katova, i to katova po europskom sustavu brojanja (koji odvaja prizemlje kao posebnu jedinicu).

Starija klasifikacija u pojam "neboder" je uvrštavala i niže građevine, otprilike iznad 5 katova visine, pa je tako, iz sentimentalnih razloga, prvim zagrebačkim neboderom nazvana Loewyeva visoka kuća, građevina od 9 katova.

Povijest

Prve "visoke kuće" u sebi nisu imale čelika, pa su svoju visinu morale kompenzirati debljinom zidova nižih katova, tako da je svaka visoka kuća, što je bila viša, bila i neisplativija zbog manjeg korisnog prostora na nižim katovima. Uporabom čelika i betona, visoke kuće odjednom prestaju biti strukture kojima zidovi drže masu. Težina zgrade se prebacuje na nosive stupove razmještene po katu, a zid postaje element koji štiti od atmosferilija. Prvi pravi neboder, i to čelične konstrukcije, izgrađen je u razdoblju 1884.-1885. u Chicagu i zvao se Home Insurance Building. Takve zgrade nisu mogle biti više od 80-ak katova, jer su opet postajale neisplative. Naime, povišenjem katova, potreban je sve veći broj dizala, a svako dizalo zauzima sve veći broj kvadratnih metara, tako da bi niži katovi opet bili skučeni. Nova revolucija događa se 60-ih godina 20. stoljeća, kada je započet revolucionarni novi način gradnje koji se sastojao u prebacivanju glavnih nosivih elemenata u sredinu zgrade, skupa sa stubištima i dizalima, pri čemu nastaje "komunikacijska jezgra", a ostali stupovi miču se na rub i glavna im je uloga smanjivanje svaijanja zgrade pri vjetru, gradskim i potresnim vibracijama. Prvi značajniji neboderi izgrađeni tom metodom su dva nebodera Svjetskog Trgovinskog Centra u New Yorku. Danas se gotovo svi neboderi rade na taj način. Neboderi se po načinu korištenja i načinu gradnje dijele na poslovne i stambene.

Svijet

Grad s najviše nebodera je Hong Kong. Najviši neboder na svijetu je Burj Khalifa u Dubaiu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Hrvatska

Riječki Veliki neboder iz 1942. g.

Grad s najviše nebodera u Hrvatskoj je Zagreb. Zagreb drži rekord na najviši poslovni neboder, a titulu najvišeg stambenog nebodera drži Rijeka. Među ostalim gradovima s većim brojem nebodera ističu se Split, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Pula, Osijek i Zadar

Poveznice

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Neboder


Predložak:Link FA