Istočnoslavenski jezici: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinosi)
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 44 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q144713 (translate me)
Redak 35: Redak 35:


{{Istočnoslavenski jezici}}
{{Istočnoslavenski jezici}}

[[af:Oos-Slawiese tale]]
[[ast:Eslavu Oriental]]
[[be:Усходнеславянскія мовы]]
[[be-x-old:Усходнеславянскія мовы]]
[[bg:Източнославянски езици]]
[[bs:Istočnoslavenski jezici]]
[[cs:Východoslovanské jazyky]]
[[csb:Pòrénkòwòsłowiańsczé jãzëczi]]
[[da:Østslaviske sprog]]
[[de:Ostslawische Sprachen]]
[[dsb:Pódzajtšnosłowjańske rěcy]]
[[el:Ανατολικές Σλαβικές γλώσσες]]
[[en:East Slavic languages]]
[[eo:Orientslavaj lingvoj]]
[[es:Lenguas eslavas orientales]]
[[et:Idaslaavi keeled]]
[[fi:Itäslaavilaiset kielet]]
[[fr:Langues slaves orientales]]
[[he:שפות סלאביות מזרחיות]]
[[hsb:Wuchodosłowjanske rěče]]
[[hu:Keleti szláv nyelvek]]
[[id:Bahasa Slavia Timur]]
[[io:Estala Slava]]
[[it:Lingue slave orientali]]
[[ja:東スラヴ語群]]
[[jv:Basa Slavik Wétan]]
[[ka:აღმოსავლეთსლავური ენები]]
[[ko:동슬라브어군]]
[[ku:Zimanên slavî yên rojhilat]]
[[mk:Источнословенски јазици]]
[[nn:Austslaviske språk]]
[[no:Østslaviske språk]]
[[os:Скæсæныславяйнаг æвзæгтæ]]
[[pl:Języki wschodniosłowiańskie]]
[[pt:Línguas eslavas orientais]]
[[ru:Восточнославянские языки]]
[[sh:Istočnoslavenski jezici]]
[[sk:Východoslovanské jazyky]]
[[sr:Источнословенски језици]]
[[sv:Östslaviska språk]]
[[sw:Kislavoni cha Mashariki]]
[[uk:Східнослов'янські мови]]
[[vi:Nhóm ngôn ngữ Đông Slav]]
[[zh:东斯拉夫语支]]

Inačica od 10. ožujka 2013. u 10:48

Istočnoslavenski jezici su podskupina iz obitelji slavenskih jezika.

Istočnoslavenske jezike govore Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi. Oko 55.000 Rusina koji se izjašnjavaju kao zasebna nacija, služi se specifičnim zapadnoslavenskim rusinskim jezikom.

Ruski jezik: je najrašireniji slavenski jezik, govori ga oko 148.000.000 ljudi. S obzirom da je bio službeni jezik bivšeg Sovjetskog Saveza, njime se često koriste i stanovnici izvan današnje Ruske Federacije. Građani Bjelorusije uglavnom pričaju ruskim jezikom, posebno u javnoj sferi. Oko 30% građana Ukrajine također se služi ruskim jezikom u privatnoj i ekonomskoj sferi života, uglavnom u jugoistočnim gradovima, gdje živi velika ruska manjina.

Ukrajinski jezik: je drugi po brojnosti slavenski jezik i njime se služi preko 47.000.000 stanovnika, dok ga razumije preko 60.000.000 stanovnika izvan granica Ukrajine, uglavnom stanovnici bivšeg Sovjetskog Saveza i istočne Poljske. Ukrajinski jezik je službeni jezik Ukrajine i njime se ponajviše služe ukrajinski intelektualci, djelatnici znastvenih institucija i ustanova, potom ruralno i urbano stanovništvo zapadne Ukrajine, te uglavnom ruralno stanovništvo istočne Ukrajine.

Suržik i Balačka: Preko 50% ukrajinske estrade često koristi ruski jezik jer Rusija predstavlja golemo tržište na koje Ukrajinci često plasiraju svoje zabavne proizvode, pa tako i glazbenu, filmsku i drugu umjetnost. Ipak, treba napomenuti da se ruski jezik u Ukrajini i Rusiji bitno razlikuju, te se često koristi kombinacija tih jezika poznata pod imenom Suržik. Suržikom se koristi do 20% građana istočne Ukrajine, tako da jasnim ruskim jezikom govori manje od 10% stanovništva. U zapadnoj Rusiji se također koristi Balačka; ukrajinsko-ruska jezična kombinacija.

Rusinski jezik: Svojim specifikumom nalikuje slovačko-ukrajinskoj jezičnoj kombinaciji. Isti rusinski jezik u Srbiji, Hrvatskoj i Slovačkoj razlikuje se od rusinskog jezika u Poljskoj i Ukrajini. Rusinski jezik zakarpatske Ukrajine uz jedva primjetne razlike naspram standarnog ukrajinskog jezika smatra se ukrajinskim dijalektom.

Bjeloruski jezik: Bjeloruskim jezikom se služi preko 5.000.000 ljudi, uglavnom u Bjelorusiji. U javnoj sferi života uglavnom se koristi ruski jezik. Prepreku nesmetanom razvoju bjeloruskog jezika predstavlja politika koja potencira tiskanje štampe gotovo isključivo na ruskom jeziku. U prosjeku svega 10% bjeloruske štampe koristi bjeloruski jezik, dok se ostatak štampa na ruskom jeziku prema političkim naputcima.

Istočnoslavenski jezici

Izvori

Vanjske poveznice

Ethnologue (16th)