Bjesnoća: razlika između inačica
m robot Dodaje: tl:Rabies |
m Bot: Migrating 72 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q39222 (translate me) |
||
Redak 17: | Redak 17: | ||
{{Link FA|bg}} |
{{Link FA|bg}} |
||
[[ar:داء الكلب]] |
|||
[[az:Quduzluq]] |
|||
[[be:Шаленства]] |
|||
[[be-x-old:Шаленства]] |
|||
[[bg:Бяс]] |
|||
[[bn:জলাতংক]] |
|||
[[bs:Bjesnilo]] |
|||
[[ca:Ràbia (malaltia)]] |
|||
[[cs:Vzteklina]] |
|||
[[cv:Тилĕрӳ]] |
|||
[[da:Hundegalskab]] |
|||
[[de:Tollwut]] |
|||
[[el:Λύσσα]] |
|||
[[en:Rabies]] |
|||
[[eo:Rabio]] |
|||
[[es:Rabia]] |
|||
[[et:Marutaud]] |
|||
[[eu:Amorru]] |
|||
[[fa:هاری]] |
|||
[[fi:Vesikauhu]] |
|||
[[fr:Rage (maladie)]] |
|||
[[ga:Confadh]] |
|||
[[gl:Rabia]] |
|||
[[he:כלבת]] |
|||
[[hi:रेबीज़]] |
|||
[[hu:Veszettség]] |
|||
[[ia:Rabies]] |
|||
[[id:Rabies]] |
|||
[[io:Rabio]] |
|||
[[it:Rabbia]] |
|||
[[ja:狂犬病]] |
|||
[[jv:Rabiès]] |
|||
[[ka:ცოფი]] |
|||
[[kk:Құтыру]] |
|||
[[ko:광견병]] |
|||
[[ku:Harbûn]] |
|||
[[ky:Кутурма]] |
|||
[[la:Rabies]] |
|||
[[lij:Raggia]] |
|||
[[lt:Pasiutligė]] |
|||
[[lv:Trakumsērga]] |
|||
[[map-bms:Rabies]] |
|||
[[ml:പേവിഷബാധ]] |
|||
[[mr:रेबीज]] |
|||
[[my:ခွေးရူးပြန်ရောဂါ]] |
|||
[[ne:रेबिज]] |
|||
[[nl:Hondsdolheid]] |
|||
[[no:Rabies]] |
|||
[[pl:Wścieklizna]] |
|||
[[pt:Raiva (doença)]] |
|||
[[ro:Rabie]] |
|||
[[ru:Бешенство]] |
|||
[[sah:Иирии]] |
|||
[[scn:Raggia]] |
|||
[[si:ජලභීතිකාව]] |
|||
[[simple:Rabies]] |
|||
[[sk:Besnota]] |
|||
[[sl:Steklina]] |
|||
[[sr:Besnilo]] |
|||
[[sv:Rabies]] |
|||
[[ta:வெறிநாய்க்கடி நோய்]] |
|||
[[th:โรคพิษสุนัขบ้า]] |
|||
[[tk:Guduzlama]] |
|||
[[tl:Rabies]] |
|||
[[tr:Kuduz]] |
|||
[[uk:Сказ]] |
|||
[[ur:مرض کلب]] |
|||
[[vi:Bệnh dại]] |
|||
[[wa:Må d' araedje]] |
|||
[[war:Rabies]] |
|||
[[zh:狂犬病]] |
|||
[[zh-min-nan:Siáu-káu-pēⁿ]] |
Inačica od 10. ožujka 2013. u 13:21
Bjesnoća (rabies, Lyssa) je akutna bolest središnjeg živčanog sustava sisavaca uzrokovana neurotropnim virusom koji se može naći u slini zaraženih životinja. Od bjesnoće najčešće obolijevaju psi, vukovi, mačke i lisice, ali i šišmiši. Pošto se uzročnik bjesnoće nalazi u slini zaražene životinje, zaraza se lako širi ujedima zaraženih životinja. Bjesnoću također može dobiti i čovjek.
Znatno rjeđe, usred ujeda bijesnih pasa ili vukova, obolijeva i krupna stoka koja uključuje konje, svinje i koze, no ta se pojava najčešće događa u Indiji i u Južnoj Americi. One međusobno gotovo nikad ne prenose bjesnoću. Prenošenje bjesnoće s oboljelog čovjeka na zdravog čovjeka je vrlo rijetko, no, među ljudima se sve rjeđe sreće bjesnoća.
Bjesnoća se javlja u dva različita oblika, oba objašnjiva činjenicom da virus napada živčani sustav. Javlja se u vidu jednog jako razdraženog stanja, po kojem bolest i dobila ime. Oba oblika se javljaju više-manje kod svih životinja koje imaju bjesnoću.
Prvi znaci bjesnoće kod čovjeka javljaju se nakon što je rana nakon ugriza sisavca zarasla, a inkubacija traje od oko nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Ako je rana bila na licu, znaci bjesnoće mogu se javiti već 14-tog dana poslije ugriza, ali ako su rane na prstima noge, do pojave prvih znakova bjesnoće može proći i dva mjeseca, a za to vrijeme rana zaraste. Ponekad se oko ožiljka javljaju bolovi, mravljenje ili peckanje, ali sama rana je neosjetljiva.
U cilju prorjeđivanja bjesnoće provodi se zaštitno cijepljenje pasa i mačaka.