Adrenalin: razlika između inačica
m robot Dodaje: ku:Adrênalîn |
|||
Redak 26: | Redak 26: | ||
[[Kategorija:Neurotransmiteri]] |
[[Kategorija:Neurotransmiteri]] |
||
[[Kategorija:Amini]] |
[[Kategorija:Amini]] |
||
<!-- interwiki --> |
|||
[[ar:أدرينالين]] |
|||
[[az:Adrenalin]] |
|||
[[be:Адрэналін]] |
|||
[[bg:Адреналин]] |
|||
[[bs:Adrenalin]] |
|||
[[ca:Adrenalina]] |
|||
[[cs:Adrenalin]] |
|||
[[da:Adrenalin]] |
|||
[[de:Adrenalin]] |
|||
[[dv:އެޑްރެނަލިން]] |
|||
[[el:Αδρεναλίνη]] |
|||
[[en:Epinephrine]] |
|||
[[eo:Adrenalino]] |
|||
[[es:Adrenalina]] |
|||
[[et:Adrenaliin]] |
|||
[[eu:Adrenalina]] |
|||
[[fa:اپینفرین]] |
|||
[[fi:Adrenaliini]] |
|||
[[fr:Adrénaline]] |
|||
[[gl:Adrenalina]] |
|||
[[he:אדרנלין]] |
|||
[[hu:Adrenalin]] |
|||
[[id:Adrenalin]] |
|||
[[io:Adrenalino]] |
|||
[[it:Adrenalina]] |
|||
[[ja:アドレナリン]] |
|||
[[kk:Адреналин]] |
|||
[[ko:아드레날린]] |
|||
[[ku:Adrênalîn]] |
|||
[[la:Adrenalinum]] |
|||
[[lt:Adrenalinas]] |
|||
[[lv:Adrenalīns]] |
|||
[[mk:Адреналин]] |
|||
[[nl:Adrenaline]] |
|||
[[nn:Adrenalin]] |
|||
[[no:Adrenalin]] |
|||
[[oc:Adrenalina]] |
|||
[[pl:Adrenalina]] |
|||
[[pt:Adrenalina]] |
|||
[[ro:Adrenalină]] |
|||
[[ru:Адреналин]] |
|||
[[simple:Epinephrine]] |
|||
[[sk:Epinefrín]] |
|||
[[sl:Adrenalin]] |
|||
[[sq:Adrenalina]] |
|||
[[sr:Адреналин]] |
|||
[[su:Adrénalin]] |
|||
[[sv:Adrenalin]] |
|||
[[ta:எபிநெப்ரின்]] |
|||
[[th:อะดรีนาลิน]] |
|||
[[tr:Adrenalin]] |
|||
[[uk:Адреналін]] |
|||
[[vi:Adrenaline]] |
|||
[[zh:肾上腺素]] |
Inačica od 11. ožujka 2013. u 07:18
Adrenalin ili epinefrin je hormon kojeg luči srž nadbubrežne žljezde u situacijama kada je neophodno povećati srčani minutni volumen. To je i temeljni simpatomimetik. Adrenalin je monoamini alkaloid, odnosno feniletilamin.
Formula adrenalina tj. epinefrina je: C9H13NO3.
Djelovanje
Adrenalin je zaslužan za karakterističan "fright-fight-flight" učinak nakon pretrpljenog emocionalnog stresa. On priprema organizam za stanja kada treba hitno reagirati, boriti se ili pobjeći zbog opasnosti, a također povećava snagu i stanje budnosti.
Naime, pod utjecajem adrenalina dolazi do stimulacije svih adrenergičkih receptora što uzrokuje pozitivno inotropni učinak na srce, pojačava se brzina rada srca, pojačava kontraktilnost srca, krvni tlak, protok krvi u bubrezima. U isto vrijeme smanjuje se cirkulacija krvi u probavnim organima, a povećava se cirkulacija u skeletalnim mišićima i srcu. Bronhije se šire i ubrzava se frekvencija disanja što povećava koncentraciju kisika u krvi. Osim toga, iz jetre se oslobađa povećana količina glukoze koja postaje dostupna za pretvaranje u energiju u mišićima. Sve su to prirodni učinci koji osposobljavaju jedinku za blisku borbu ili bijeg od opasnosti.
Ovaj mehanizam razvijen je tijekom evolucije kako bi se jedinka sačuvala od opasnosti.
Primjena
Adrenalin se primjenjuje u slučajevima anafilaktičkog šoka, a u srčanom zastoju može se primijeniti injekcija direktno u srce.
Nuspojave
Danas se adrenalin u slučajevima kardiogenog šoka uglavnom ne upotrebljava jer može izazvati opasne aritmije, međutim, dok nije bilo drugih sredstava, adrenalin je bio važan srčani stimulator za izvlačenje pacijenata iz šoka.
|
Predložak:Klasični neurotransmiteri