Bitka kod Lepanta: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 49 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q165425 na Wikidati
Redak 41: Redak 41:
[[Kategorija:Pomorske bitke|Lepant]]
[[Kategorija:Pomorske bitke|Lepant]]
[[Kategorija:Osmanska vojna povijest]]
[[Kategorija:Osmanska vojna povijest]]

[[an:Batalla de Lepanto]]
[[ar:معركة ليبانتو]]
[[ast:Batalla de Lepanto]]
[[bg:Битка при Лепанто]]
[[br:Emgann Lepanto]]
[[ca:Batalla de Lepant (1571)]]
[[cs:Bitva u Lepanta]]
[[da:Søslaget ved Lepanto]]
[[de:Seeschlacht von Lepanto]]
[[el:Ναυμαχία της Ναυπάκτου (1571)]]
[[en:Battle of Lepanto]]
[[eo:Batalo de Lepanto]]
[[es:Batalla de Lepanto]]
[[eu:Lepantoko gudua]]
[[fa:جنگ لپانتو]]
[[fi:Lepanton taistelu]]
[[fr:Bataille de Lépante]]
[[gl:Batalla de Lepanto]]
[[he:קרב לפנטו]]
[[hu:Lepantói csata]]
[[id:Pertempuran Lepanto]]
[[io:Lepanto-batalio]]
[[it:Battaglia di Lepanto]]
[[ja:レパントの海戦]]
[[ka:ლეპანტოს ბრძოლა]]
[[ko:레판토 해전 (1571년)]]
[[la:Proelium Lepanthinum]]
[[lt:Lepanto mūšis]]
[[mk:Битка кај Лепанто (1571)]]
[[ml:ലെപ്പാന്റോ യുദ്ധം]]
[[ms:Pertempuran Lepanto]]
[[nl:Slag bij Lepanto]]
[[no:Slaget ved Lepanto]]
[[pl:Bitwa pod Lepanto (1571)]]
[[pnb:جنگ لیپانٹو]]
[[pt:Batalha de Lepanto]]
[[ro:Bătălia de la Lepanto]]
[[ru:Битва при Лепанто]]
[[sh:Bitka kod Lepanta]]
[[sl:Bitka pri Lepantu (1571)]]
[[sr:Битка код Лепанта]]
[[sv:Slaget vid Lepanto]]
[[th:ยุทธการที่เลปันโต]]
[[tr:İnebahtı Deniz Muharebesi]]
[[uk:Битва при Лепанто]]
[[ur:جنگ لیپانٹو 1571ء]]
[[vec:Bataja de Lèpanto]]
[[vi:Trận Lepanto]]
[[zh:勒班陀戰役]]

Inačica od 11. ožujka 2013. u 10:34

»Bitka kod Lepanta«, Fernando Bertelli (Venecija 1572.)

Bitka kod Lepanta dogodila se 7. listopada 1571., u sklopu Ciparskog rata (1570.-1573.), kad su se pomorske snage Osmanskoga carstva sukobile s flotom tzv. Svete lige.

Pripreme za bitku

Snage Svete lige isplovile su iz luke u Messini, a uključivale su 150 galija Mletačke Republike, 79 španjolskih galija, 12 galija Papinske države, te đenovsko brodovlje i snage malteških vitezova. Kršćansku flotu činila je i galija s Hvara a pulena (Zvir) s galije i danas se može vidjeti u hvarskom Arsenalu.

Kršćanska je flota stavljena pod zapovjedništvo Don Juana Austrijskoga, mladog brata španjolskoga kralja Filipa II., a uz njega je bio Marcantonio Colonna kao general papinske flote. S turske strane flotom je zapovijedao admiral Mehmet Ali.

Kršćansku koaliciju potakao je papa Pio V. kako bi pomogao gradu Famagosti na Cipru, što su ga opsjedali Turci. Konačan cilj bilo je slabljenje turske moći na istočnom Sredozemlju

Tijek bitke

U kršćanskoj su floti na lijevom krilu bili mletačke galije pod zapovjedništvom Agostina Barbariga. U središtu su bili španjolski brodovi Don Juana Austrijskoga, preostale mletačke galije pod vodstvom Sebastiana Veniera, te papinski brodovi pod zapovjedništvom Marcantonija Colonne. Zdesna su flotu završavali đenovski brodovi s admiralom Gianandreom Doriom.

Nasuprot njima, Turke je na desnom krilu predvodio admiral Mehmet Sorak, u sredini Mehmet Ali, a slijeva Uluč Ali.

Završna bitka (treća po redu i najteža) zaključena je premoćnom pobjedom Svete lige, zahvaljujući spretnom manevru za koji povijesničari još ne znaju je li bila riječ o smišljenom potezu ili pukom slučaju. Naime, đenovski su brodovi u jednom trenutku napustili bojište i zaplovili prema otvorenom moru. Nije jasno je li to bilo iz straha ili kao plod genijalne zamisli. Na povratku, udarili su turske snage s boka. Turci su uspjeli spasiti manje od polovice svoje flote, a njihov je poraz označio kraj turske premoći na istočnom Sredozemlju. Usto, bila je to i posljednja bitka vođena galijama, to jest brodovima na vesla.

Za vrijeme bitke kršćanske su snage osvojile turski zapovjedni brod, a - suprotno volji Don Juana - turskom je admiralu odsječena glava i izložena na jarbolu španjolskog zapovjednog broda. Time je znatno smanjen moral turskih snaga, što je ubrzalo okončanje bitke. U četiri poslijepodne tursko je brodovlje napustilo bojište. U ovoj najvećoj pomorskoj bitci nakon bitke kod Akcija 31. pr. Kr. poginulo je oko 25000 turskih vojnika, a potopljeno 80 turskih brodova.

Kršćanskoj su pobjedi zasigurno pridonijele i teško osvojive i snažno naoružane mletačke galije ali i nadmoćno osobno naoružanje. Kršćanski su vojnici već koristili arkebuze, prvo vatreno oružje, dok su Turci još bili naoružani običnim lukom i strijelom. U bitci je sudjelovalo šest hrvatskih galija (Cres, Krk, Rab, Šibenik, Trogir, Hvar). Pored toga bile su i jedna galija iz Kopra i jedna iz Kotora. Zadarska je u danima prije bitke razbijala gusarsko brodovlje oko Lepanta kako bi brodovlje Svete lige bilo neoštećeno prije bitke. Sama zadarska galija nije sudjelovala u Lepantskoj bitci jer je pala u ruke Osmanlijama kod Krfa.

Posljedice bitke

»Bitka kod Lepanta«, Paolo Veronese, druga polovica 16. stoljeća

Ova je bitka bila prva velika pobjeda kršćanske vojske protiv Osmanskog Carstva, te je imala i osobitu psihološku važnost. Ipak, pobjednici nisu uspjeli u potpunosti iskoristiti svoju premoć zbog nedovoljnog jedinstva svojih snaga.

Osmansko Carstvo počelo je odmah s obnovom svoje flote i završilo je u šest mjeseci, no ipak je izgubilo kontrolu nad morima, a osobito nad zapadnim Sredozemljem. Na istoku su Turci ipak osvojili Cipar. To je bila zadnja bitka u kojoj su se koristili brodovi bez jedara.

Zanimljivosti uz bitku

  • Jedan od najpoznatijih sudionika ove bitke bio je i španjolski pisac Miguel de Cervantes, koji je u njoj i ranjen, a lijeva mu je ruka ostala uzeta. Bio je smješten u bolnici u Messini.

Vanjske poveznice