Pjegavi daždevnjak: razlika između inačica
m robot Dodaje: ceb:Salamandra salamandra |
|||
Redak 69: | Redak 69: | ||
{{Link FA|nl}} |
{{Link FA|nl}} |
||
[[an:Salamandra salamandra]] |
|||
[[ar:سمندر ناري]] |
|||
[[bar:Tåttermandl]] |
|||
[[bg:Дъждовник]] |
|||
[[br:Sourd boutin]] |
|||
[[ca:Salamandra comuna]] |
|||
[[ceb:Salamandra salamandra]] |
|||
[[cs:Mlok skvrnitý]] |
|||
[[de:Feuersalamander]] |
|||
[[en:Fire salamander]] |
|||
[[es:Salamandra salamandra]] |
|||
[[eu:Arrabio]] |
|||
[[fi:Tulisalamanteri]] |
|||
[[fr:Salamandra salamandra]] |
|||
[[gl:Píntega común]] |
|||
[[hu:Foltos szalamandra]] |
|||
[[it:Salamandra salamandra]] |
|||
[[ja:ファイアサラマンダー]] |
|||
[[ku:Qurnewêlk]] |
|||
[[lt:Ugninė salamandra]] |
|||
[[mn:Галт саламандр]] |
|||
[[nds:Eerdpüüster]] |
|||
[[nl:Vuursalamander]] |
|||
[[no:Ildsalamander]] |
|||
[[pl:Salamandra plamista]] |
|||
[[pt:Salamandra-de-fogo]] |
|||
[[ru:Огненная саламандра]] |
|||
[[simple:Fire salamander]] |
|||
[[sk:Salamandra škvrnitá]] |
|||
[[sl:Navadni močerad]] |
|||
[[sr:Шарени даждевњак]] |
|||
[[sv:Eldsalamander]] |
|||
[[th:ซาลาแมนเดอร์ไฟ]] |
|||
[[tr:Avrupa lekeli semenderi]] |
[[tr:Avrupa lekeli semenderi]] |
||
[[uk:Вогняна саламандра]] |
|||
[[vec:Bissa de la pioa]] |
|||
[[vi:Kỳ giông lửa]] |
|||
[[vls:Viersalamander]] |
|||
[[wa:Rogne (biesse)]] |
|||
[[zh:火蠑螈]] |
Inačica od 11. ožujka 2013. u 12:10
Pjegavi daždevnjak | |
---|---|
Status zaštite | |
Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Amphibia |
Red: | Caudata |
Porodica: | Salamandridae |
Rod: | Salamandra |
Vrsta: | S. salamandra |
Dvojno ime | |
Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758) | |
Rasprostranjenost | |
Područje rasprostranjenosti pjegavog daždevnjaka | |
Baze podataka | |
Pjegavi daždevnjak, poznat i kao šareni daždevnjak (Salamandra salamandra) je vodozemac iz roda daždevnjaka. Duguljasta je tijela, s četiri kratke noge podjednake dužine i dugačkim repom. Većina primjeraka kraća od 20 cm, ali može doseći dužinu od 25 cm. Krupne je i robusne građe.
Tijelo mu je u različitom stupnju prekriveno žutim točkama ili crtama. Neki primjerci mogu biti gotovo sasvim crni, dok kod drugih može prevladavati žuta boja. Ponekad se mogu naći i nijanse crvenog i narančastog. Vlažna koža omogućuje mu život u staništima blizu vode ili pod zaštitom na vlažnom tlu, najčešće u šumama.
Žive u vlažnim kopnenim mjestima, ali se razmnožava u vodi. Stoga i više vole sjenovita i hladna staništa, posebno zaštićeni obronci prekrivreni listopadnom ili miješanom šumom, sa vodotocima. Najaktivniji su na površini tijekom vlažnih, blagih noći. Najčešće ih se može naći na visinama ispod 800 m/nm. Provode mnogo vremena u zaštićenim skrovištima.
Razmnožavanje
Pare se na kopnu. Pri parenju mužjak ispušta paketić sperme (spermatofor) na tlo, te namješta na njega kloakalno područje ženke. Oplodnja im je unutarnja. Ženka nosi jaja 6 do 8 mjeseci, a u vodu ispušta 30 – 70 već razvijenih ličinki. Ličinke imaju vanjske škrge i četiri noge. Duge su 20 do 75 mm. Radi razmnožavanja potrebni su im mali, čisti, hladni potoci, iako u nedostatku boljeg staništa može položiti ličinke i u stajaćice. Mlade jedinke postaju sposobne za parenje nakon 2 – 4 godine.
Obično ih se teže može ugledati, jer traže skloništa ispod kamenja, drveta ili drugih predmeta. Aktivni su pretežito uvečer ili noću, no za kišovita vremena može ih se vidjeti i danju.
Pjegavi daždevnjak može imati vrlo dug životni vijek. U prirodi mogu doživjeti 20 godina, a u zatočeništvu oko 50, pa su nađeni primjerci stari i više od pedeset godina.
Prehrana
Prehrana im se sastoji od različitih beskralješnjaka šumskog tla - gujavica, puževa, kukaca, paukova i glista, no mogu jesti i mlade žabe. Ličinke se hrane sitnim vodenim beskralješnjacima (račići, kolutićavci i ličinke kukaca).
Zaštita od predatora
Odrasli daždevnjaci imaju otrovne žlijezde u vidu parotidnih žlijezda i četiri reda otrovnih žlijezda duž tijela. Otrov iritira usta i oči napadača te ih većina životinja izbjegava. Tome pripomaže i upozoravajuća obojenost daždevnjaka. No, ličinke nisu otrovne, pa služe kao hrana ribama, gmazovima (barska kornjača, bjelouška), pticama, manjim sisavcima, pijavicama te vodenim kukcima i ličinkama kukaca.
Zakonska zaštita
Pjegavi daždevnjak je zaštićen slijedećim međunarodnim propisima:
- Bernska konvencija - Appendix III; strogo zaštićena vrsta
U Hrvatskoj, štiti ga Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06), gdje je pod imenom "šareni daždevnjak" naznačen kao "zaštićena zavičajna svojta".
Procjena rizika od izumiranja svojte prema IUCN kriterijima - Crveni popis: Globalno – Smanjeni rizik (lc).
Drugi projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pjegavi daždevnjak | |
Wikivrste imaju podatke o taksonu Pjegavom daždevnjaku |