Santiago de Cuba: razlika između inačica

Koordinate: 20°01′N 75°50′W / 20.017°N 75.833°W / 20.017; -75.833
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 53 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q117040 na Wikidati
Redak 194: Redak 194:
[[Kategorija:Gradovi u Kubi]]
[[Kategorija:Gradovi u Kubi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Americi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Americi]]

<!-- interwiki -->

[[ar:سانتياغو دي كوبا (مدينة)]]
[[be:Горад Сант'яга-дэ-Куба]]
[[be-x-old:Сант’яга-дэ-Куба]]
[[bg:Сантяго де Куба]]
[[br:Santiago de Cuba]]
[[ca:Santiago de Cuba]]
[[ceb:Santiago de Cuba]]
[[cs:Santiago de Cuba]]
[[da:Santiago de Cuba]]
[[de:Santiago de Cuba]]
[[el:Σαντιάγο ντε Κούβα]]
[[en:Santiago de Cuba]]
[[eo:Santiago de Kubo]]
[[es:Santiago de Cuba]]
[[eu:Santiago de Cuba]]
[[fi:Santiago de Cuba]]
[[fr:Santiago de Cuba]]
[[ga:Santiago de Cúba]]
[[gl:Santiago de Cuba]]
[[he:סנטיאגו דה קובה]]
[[ht:Santiago de Cuba, Kiba]]
[[hu:Santiago de Cuba]]
[[id:Santiago de Cuba]]
[[io:Santiago de Cuba]]
[[is:Santiago de Cuba]]
[[it:Santiago di Cuba]]
[[ja:サンティアーゴ・デ・クーバ]]
[[ka:სანტიაგო-დე-კუბა]]
[[ko:산티아고데쿠바]]
[[lt:Kubos Santjagas]]
[[nah:Santiago de Cuba]]
[[nl:Santiago de Cuba (stad)]]
[[nn:Santiago de Cuba]]
[[no:Santiago de Cuba]]
[[oc:Santiago de Cuba]]
[[os:Сантьяго-де-Кубæ (сахар)]]
[[pl:Santiago de Cuba]]
[[pt:Santiago de Cuba]]
[[ro:Santiago de Cuba]]
[[ru:Сантьяго-де-Куба]]
[[sc:Santiago de Cuba]]
[[sco:Santiago de Cuba]]
[[sh:Santiago de Cuba]]
[[sk:Santiago de Cuba]]
[[sr:Сантијаго де Куба]]
[[sv:Santiago de Cuba]]
[[tr:Santiago de Cuba]]
[[uk:Сантьяго-де-Куба]]
[[vi:Santiago de Cuba]]
[[vo:Santiago de Cuba]]
[[war:Santiago de Cuba]]
[[zh:圣地亚哥-德古巴]]
[[zh-min-nan:Santiago de Cuba]]

Inačica od 11. ožujka 2013. u 23:23

Santiago de Cuba
Santiago de Cuba
Santiago de Cuba pogled iz zraka
Santiago de Cuba pogled iz zraka
Santiago de Cuba pogled iz zraka
Grb Santiaga de Cuba
Grb
Koordinate: 20°01′N 75°50′W / 20.017°N 75.833°W / 20.017; -75.833
Država Kuba
Pokrajina Santiago de Cuba
Utemeljena 1515.
Osnivač Diego Velázquez de Cuéllar
Površina
 - Ukupna 1023.8 km2
Visina 59 m
Stanovništvo (2004.)[2]
 - Grad 426.679[1]
 - Gustoća 461,3km2
Vremenska zona EST (UTC)
 - Ljeto (DST) EDT (UTC)
Pozivni broj (+53) 22
Službena stranica Santiago.cu

Santiago de Cuba je drugi grad po veličini na Kubi. Ima 495 000 stanovnika[3]. Nalazi se na zaljevu na Karipskom moru ispod planine Sierra Maestra. Santiago de Cuba je značajna luka, posebno za izvoz poljoprivrednih proizvoda.

Povijest

Osnovao ga je Diego Velázquez de Cuéllar 18. lipnja 1515. na ušću rijeke Paradas da bi kasnije bio preseljen na današnju lokaciju. Katederala po kojoj je grad poznat sagrađena je 1520 godine ali je ubrzo izgorjela zajedno sa većim dijelom grada. Santiago de Cuba je bio glavni grad Kube i sjedište guvernera do 1588 ili 1553. kada taj primat preuzima Havana.

Španjolsko-američki rat

Vidi još: Španjolsko-američki rat

Krstarica Cristóbal Colón

Tijekom španjolsko-američkog rata 1898. SAD u luci Santiago de Cuba blokirale španjolsku mornaricu pod zapovjedništvo admirala Cravera. Gradska luka je bila dobro branjena podvodnim minama i torpedima te se španjolska mornarica osjećala relativno sigurno. Španjolska mornarica je čekala povoljan trenutak da izađe na otvoreno more te da se iz bolje pozicije sukobi s američkom flotom pod zapovjedništvom admirala William T. Sampsona. Nakon mjesec dana iščekivanja admiral Cravera je shvatio da se ispred luke gomilaju američke pomorske snage te da je proboj blokade nužan što prije. Za proboj se odlučio 3. srpnja, 1898 u 9 sati. Započela je najveća pomorska bitka u kubanskoj povijesti. U bitci su na španjolskoj strani sudjelovale krstarice Infanta Maria Teresa, Vizcaya, Cristóbal Colón i Almirante Oquendo te dva razarača Furor i Pluton. Krstarica Reina Mercedes nije isplovila zbog problema s kotlovima. U neravnopravnoj borbi protiv daleko nadmoćnijeg neprijatelja samo je oklopna krstarica Cristóbal Colón pod zapovjedništvom kapetana Emilia Diaz Moreua| probila blokadu. Uvidjevši beznadnost situacije i ne želeći bezrazložno ugroziti živote posade kapetan je odlučio potopiti krstaricu u ušću rijeke Tarquino. Njenim potonućem završila je španjolska nazočnost u zapadnoj hemisferi. Ratne zastave s španjolskih brodova čuvaju se u Pomorskoj akademiji u Annapolisu.[4]

Kubanska revolucija

Vidi još: Vojarna Moncada

Vojarna Moncada

Napadom Castrovih revolucionara na vojarnu Moncada 26. srpnja 1953. započela je Kubanska revolucija. Datum napada na vojarnu Moncada Castro je odabrao za naziv svog revolucionarnog pokreta Movimiento 26 Julio ili M 26-7. Napad su početkom 1953 isplanirali Fidel Castro i Abel Santamaria [5]. Vojarna Moncada je u to vrijeme bila druga najveća vojarna na Kubi te se u trenutku napada u njoj nalazilo preko 1.000 dobro uvježbanih vojnika.[6].Castro je u napad poveo 111 muškaraca i dvije žene (Melba Hernandez i Haydee Santamaria). Zbog loše organizacije i logistike te očiglednog oslanjanja na element iznenađenja napad je neslavno propao a pobunjenici su se u manjim grupama razbježali. Sam Fidel Castro se sklonio u obližnjoj planini Gran Piedra gdje je ubrzo uhvaćen. U napadu je poginulo 19 vladinih vojnika te 8 pobunjenika. Naknadno je ubijen 61 pobunjenik dok su ostali uključujući Fidela i Raula Castra izvedeni pred sud.[7]. Fidel Castro je osuđen na 15 godina zatvora od kojih je izdržao godinu i sedam mjeseci. Pušten je iz zatvora 15. svibnja 1955. nakon posvemašnog pritiska javnosti i posredovanja nadbiskupa Pereza Serantosa. Castro je napustio zemlju i otišao u egzil. Vratio se 2. prosinca 1956 na brodu Granma kako bi po drugi put započeo vojnu pobunu protiv režima generala Fungencija Batiste. Tijekom oružane borbe koja je završila konačnom pobjedom 1. siječnja 1959. Santiago de Cuba odigrao je važnu ulogu glavnog logističkog mjesta. U gradu je 1959. proglašena pobjeda revolucije, te je Santiago de Cuba odabran za novi glavni grad Kube. Odluka o promijeni glavnog grada ubrzo je opozvana.

Zemljopis

Klima

Klimatološki srednjaci za Santiago de Cuba
mjesec sij velj ožu tra svi lip srp kol ruj lis stu pro godina
srednji maksimum, °C 28 28 28 28 29 30 31 31 31 30 29 28 31
srednja dnevna temperatura, °C 24,,5 24,5 25 25,5 26 27 28 28 27,5 27 26 25 26
srednji minimum, °C 21 21 22 23 23 24 25 25 24 24 23 22 21
oborine, mm 73,7 43,2 53,3 58,4 139,7 101,6 68,6 94,0 106,7 193,0 94,0 81,3 1.017,5
Izvor: weather.com[8], 30/11/2009

Kulturno-povijesni lokaliteti

Tvrđava El Castillo del Morro San Pedro de la Roca
Izmjena straže na groblju Santa Ifigenia
Najveća katedrala na Kubi, Katedrala Nuestra Señora de la Asunción

Santiago de Cuba ima mnogo kulturno-povijesnih lokaliteta koji privlače turiste. Tvrđava San Pedro de la Roca pod posebnom zaštitom UNESCO-a te najveća katedrala na Kubi su najistaknutiji.

El Castillo del Morro San Pedro de la Roca

Bez sumnje najprepoznatljivija građevina u gradu je kamena tvrđava koju je dizajnirao talijanski vojni arhitekt Juan Bautista Antonelli između 1633 i 1639. Sličnu tvrđavu isti je arhitekt dizajnirao i u Havani. Naručilac radova bio je tadašnji guverner Santiaga de Cube Pedro de la Roca y Borja po kome tvrđava nosi ime.[9] Iako tvrđava djeluje neosvojivo 1661. ju je na opće iznenađenje osvojio engleski pirat Chrispopher Myngs. Nakon nemilog događaja tvrđava je obnovljena i proširena a na njenoj obnovi su sudjelovali poznati inženjeri toga doba John Císcar Ibanez, Juan Ramirez i Francisco Perez Císcar[10]. Obnova je trajala od 1663. i 1669. godine. Za današnji izgled tvrđave zaslužan je Juan Francisco Martín Cermeno koji ju je obnovio nakon dva snažna potresa 1757. i 1766. godine. Tvrđava je od strane UNESCO-a proglašena svjetskom baštinom na sastanku održanom između 1. i 6. prosinca 1997. u Napulju, Italija. Danas se u tvrđavi nalazi muzej Museo de la Pirateria gdje su izloženi artefakti iz perioda piratskih napada na grad Santiago de Cuba.

Groblje Santa Ifigenia

Groblje Santa Ifigenia se nalazi u sjeverozapadnom dijelu grada i poznato je po tome što je na njemu pokopan kubanski nacionalni heroj José Martí. Groblje je osnovano 1868. [11] godine radi sprječavanja širenja žute groznice i kolere. Na groblju su do sada pokopane mnoge poznate osobe iz kubanske povijesti, rata za nezavisnost, kubanske revolucije ali i poznate osobe iz kubanskog kulturnog života. Groblje je proglašeno nacionalnim spomenikom 7. siječnja 1937. godine. Odluku je revolucionarna vlada potvrdila 20. svibnja 1979..

Poznate osobe pokopane na groblju:

Bratimljeni gradovi


Izvori

  1. Población residente en las capitales de provincia
  2. Atenas.cu. 2004. 2004 Population trends, by Province and Municipality. Pristupljeno 5. listopada 2007. (šp.)
  3. http://www.citypopulation.de/Cuba.html
  4. http://www.usna.edu/Museum/collections.htm
  5. Fran Rees; Fidel Castro, leader of communist Cuba; ISBN-10: 0756515807, str.37
  6. Ellen Butts,Joyce R. Schwartz; Fidel Castro; ISBN-10: 082252371X; str. 40
  7. Volker Skierka; Fidel Castro: a biography; ISBN-10: 0745630065; str.40
  8. http://www.weather.com/outlook/travel/businesstraveler/wxclimatology/monthly/graph/CUXX0010
  9. Fiona McAuslan,Matthew Norman; The Rough Guide to Cuba; ISBN-10: 1858289033; str. 448
  10. http://www.cnpc.cult.cu/cnpc/monumen/Pag107.htm
  11. http://www.santiagodecubacity.org/en/architecture/santa-ifigenia-cemetary.html

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Santiago de Cuba