Tuča: razlika između inačica
m r2.7.3) (robot Dodaje: hu:Jégeső |
|||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
''' |
''' |
||
[[af:Hael]] |
|||
[[an:Piedra (meteorolochía)]] |
|||
[[ar:برد (هطول)]] |
|||
[[ay:Chhijchhi]] |
|||
[[az:Dolu (yağıntı)]] |
|||
[[bat-smg:Kroša]] |
|||
[[be:Град]] |
|||
[[be-x-old:Град]] |
|||
[[bg:Градушка]] |
|||
[[bs:Grad (padavina)]] |
|||
[[ca:Calamarsa]] |
|||
[[cs:Kroupy (meteorologie)]] |
|||
[[da:Hagl (nedbør)]] |
|||
[[de:Hagel]] |
|||
[[el:Χαλάζι]] |
|||
[[en:Hail]] |
|||
[[eo:Hajlo]] |
|||
[[es:Granizo]] |
|||
[[et:Rahe]] |
|||
[[eu:Txingor]] |
|||
[[fa:تگرگ]] |
|||
[[fi:Rae]] |
|||
[[fr:Grêle]] |
|||
[[gl:Sarabia]] |
|||
[[gn:Amandáu]] |
|||
[[gv:Sniaghtey garroo]] |
|||
[[he:ברד]] |
|||
[[hu:Jégeső]] |
|||
[[id:Hujan es]] |
|||
[[io:Grelo]] |
|||
[[is:Haglél]] |
|||
[[it:Grandine]] |
|||
[[iu:ᓇᑕᖅᑯᕐᓇᐃᑦ/nataqqurnait]] |
|||
[[ja:雹]] |
|||
[[ka:სეტყვა]] |
|||
[[kk:Бұршақ (жауын-шашын)]] |
|||
[[ko:우박]] |
|||
[[ku:Zîpik]] |
|||
[[la:Grando]] |
|||
[[lt:Kruša]] |
|||
[[lv:Krusa]] |
|||
[[mg:Havandra]] |
|||
[[mhr:Шолем]] |
|||
[[mk:Град (метеорологија)]] |
|||
[[ml:ആലിപ്പഴം]] |
|||
[[mr:गार]] |
|||
[[ms:Hujan air batu]] |
|||
[[nah:Texihuitl]] |
|||
[[nl:Hagel (neerslag)]] |
|||
[[nn:Hagl]] |
|||
[[no:Hagl]] |
|||
[[oc:Granissa]] |
|||
[[pl:Grad]] |
|||
[[pt:Granizo]] |
|||
[[qu:Chikchi]] |
|||
[[ro:Grindină]] |
|||
[[ru:Град]] |
|||
[[sah:Тобурах]] |
|||
[[scn:Gragnola]] |
|||
[[sco:Hail]] |
|||
[[simple:Hail]] |
|||
[[sk:Krúpa (ľadovec)]] |
|||
[[sl:Toča]] |
|||
[[sn:Chivhuramabwe]] |
|||
[[sq:Breshëri]] |
|||
[[sr:Град (падавина)]] |
|||
[[sv:Hagel]] |
|||
[[sw:Mvua ya mawe]] |
|||
[[ta:ஆலங்கட்டி மழை]] |
|||
[[te:వడగళ్ళు]] |
|||
[[tg:Жола]] |
|||
[[th:ลูกเห็บ]] |
|||
[[tl:Hail]] |
|||
[[tr:Dolu]] |
|||
[[uk:Град]] |
|||
[[vi:Mưa đá]] |
|||
[[wa:Gurzea]] |
|||
[[wuu:雹]] |
|||
[[zh:冰雹]] |
|||
[[zh-yue:雹]] |
|||
Inačica od 12. ožujka 2013. u 12:08
Tuča ili krupa je najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere. Nastaje kad se pothlađene kapi vode zahvaćene uzlaznim strujama izdižu te smrznu. Takve smrznute kuglice vode pri velikim brzinama padaju na zemlju gdje mogu uzrokovati velike štete, ponajviše u poljoprivredi.
Tuča obično pada u obliku nepravilnih kuglica promjera od 0,5 do 5 centimetara (veće gromade mogu nastati u teškim olujama). Tuču uglavnom proizvode oblaci kumulonimbusi i to na prednjoj fronti olujnog sustava. Pri takvim olujama, ulazne struje zadržavaju kišu sprečavajući ju da pada na zemlju. Ako oblak sadrži dovoljno pothlađenih kapi vode one se nakupljaju pod tlakom ledene kuglice, dok ju pri dnu oblaka ponovo ne zateče ulazna struja. Proces se ponavlja dok gromada tuče ne postane dovoljno teška da ju struje ne mogu više zadržavati u zraku, te pada na zemlju. U presjeku gromade mogu se vidjeti slojevi koji određuju koliko je puta ledena kugla ponovila proces.