Bezvučni bilabijalni ploziv: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 32 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q237623 na Wikidati
Redak 22: Redak 22:


[[Kategorija:Fonetika]]
[[Kategorija:Fonetika]]

[[als:Stimmloser bilabialer Plosiv]]
[[ar:شفتاني وقفي مهموس]]
[[bn:অঘোষ ওষ্ঠ্য স্পর্শধ্বনি]]
[[br:Kensonenn diweuz dre serriñ divouezh]]
[[ca:Oclusiva bilabial sorda]]
[[cs:Neznělá bilabiální ploziva]]
[[de:Stimmloser bilabialer Plosiv]]
[[en:Voiceless bilabial stop]]
[[es:Oclusiva bilabial sorda]]
[[fi:Soinniton bilabiaalinen klusiili]]
[[fr:Consonne occlusive bilabiale sourde]]
[[he:עיצור דו-שפתי, סותם, אטום]]
[[id:Konsonan letup dwibibir nirsuara]]
[[it:Occlusiva bilabiale sorda]]
[[ja:無声両唇破裂音]]
[[ko:무성 양순 파열음]]
[[la:Muta bilabialis surda]]
[[li:Stömloeas bilabiaal plosief]]
[[lv:Nebalsīgs bilabiāls eksplozīvs slēdzenis]]
[[ms:Letupan dwibibir tak bersuara]]
[[nl:Stemloze bilabiale plosief]]
[[no:Ustemt bilabial plosiv]]
[[pl:Spółgłoska zwarta dwuwargowa bezdźwięczna]]
[[pt:Oclusiva bilabial surda]]
[[ro:Consoană oclusivă bilabială surdă]]
[[ru:Глухой губно-губной взрывной]]
[[sr:Безвучни двоуснени плозив]]
[[sv:Tonlös bilabial klusil]]
[[th:เสียงกัก ริมฝีปาก ไม่ก้อง]]
[[uk:Глухий губно-губний проривний]]
[[zh:清雙唇塞音]]
[[zh-yue:清雙唇破音]]

Inačica od 12. ožujka 2013. u 17:19

Bezvučni bilabijalni ploziv
p
IPA-broj 101
HTML-entitet p
IPA-slika
X-SAMPA p
Kirshenbaum p
Vidi također: Fonetika | Jezikoslovlje | Jezik

Bezvučni bilabijalni ploziv je suglasnik koji postoji mnogim jezicima (375); u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol [ p ].

Glas postoji u standardnom hrvatskom i svim narječjima; standardni pravopis hrvatskog jezika također koristi p; vidi slovo p.

Oko 10% jezika na svijetu ima zvučni bilabijalni ploziv [b] a nema [p]; to je arealno svojstvo zone oko Sahare (Afrika sjeverno od ekvatora, uključujući Arapski poluotok). Nije poznato koliki je to utjecaj arapskog, koji je izgubio taj glas u pretpovijesno doba, ili je arapski poprimio to svojstvo od drugih jezika. Također, u Europi, proto-keltski jezik i stari baskijski se rekonstruiraju kao jezici s [b], a bez [p].

Slično odstupanje tipa zvučni-bezvučni ploziv je opisano u članku zvučni velarni ploziv.

U nekim jezicima postoji međutim više različitih varijanti glasa (s aspiracijom, ejektivni, itd.), npr. u gruzijskom ili Hindiju.

Karakteristike su:

Jezici

!xu, abipon, ache, achumawi, ainu, aizi, akawaio, alabama, alawa, albanski, alladian, amahuaca, amharski, amo, amuesha, amuzgo, andamanski, andoke, angaatiha, angas, ao, apinaye, arabela, araukanski, armenski, arrernte, ashuslay, asmat, atayal, auca, awiya, azande, azerbajdžanski, bai, baining, bakairi, bambara, barasano, bardi, bariba, baškirski, baskijski, batak, beembe, bella coola, bengali, bete, birom, bisa, bodo, bororo, brahui, brao, bretonski, bribri, bruu, bugarski, burarra, burmanski, burushaski, cacua, caddo, campa, camsa, carib, cayapa, cayuvava, cham, chamorro, changzhou, chatino, chipewyan, chukchi, čuvaški, cofan, cubeo, cuna, dadibi, dafla, dagbani, dagur, dahalo, daju, dakota, dan, dangaleat, dani, dera, diegueno, dinka, diola, diyari, doayo, dogon, ejagham, epena pedee, even, fasu, fidžijski, finski, francuski, fur, fuzhou, gadsup, garawa, gbeya, gelao, gruzijski, njemački, grčki, guahibo, guajiro, guambiano, guarani, gugu-yalandyi, gwari, hadza, haida, hakka, hamer, havajski, highland chinantec, hindi-urdu, hixkaryana, hmong, hopi, huari, huasteco, huave, mađarski, iai, iate, iban, igbo, ik, inuit, iranxe, iraqw, island carib, isoko, itelmen, itonama, ivatan, iwam, japanski, japreria, jaqaru, javanski, jebero, jingpho, jivaro, k'ekchi, kadugli, kaingang, kala lagaw ya, kaliai, kalkatungu, kam, kanakuru, kanuri, karen, karok, kashmiri, kawaiisu, kefa, kera, hantijski, kharia, khasi, khmer, khmu?, kiowa, kirgiski, klao, kolokuma ijo, koma, komi, konkani, konyagi, korejski, korjački, kotoko, koya, kpan, kpelle, kunimaipa, kurdski, kurukh, lahu, lai, lakkia, lame, lelemi, lenakel, litvanski, lua, lue, lugbara, luiseno, lungchow, luo, lushootseed, maasai, malagaški, malakmalak, mambila, mandžurski, mandarinski, maranao, margi, mari, maung, maxakali, mazahua, mazatec, mba-ne, mbum, mien, mixe, mixtec, moghol, monguor, moro, movima, moxo, muinane, mumuye, mundari, murinhpatha, mursi, nahuatl, nama, nambakaengo, nanai, nasioi, navajo, naxi, ndut, nenecki, neoaramejski, nepalski, newari, nez perce, nganasan, ngarinjin, ngiyambaa, ngizim, nikobarski, nimboran, nivkh, nunggubuyu, nyah kur, nyangi, ocaina, ogbia, ojibwa, ormuri, pacoh, paez, paiwan, panare, papago, parauk, paštunski, paya, phlong, picuris, piraha, po-ai, pohnpeian, pomo, qawasqar, quechua, quileute, resigaro, rumunjski, roro, rotokas, rukai, ruski, sa'ban, saami, saliba, sama, sandawe, sango, savosavo, sebei, sedang, selkup, senadi, sentani, shasta, shiriana, shuswap, sierra miwok, sinhalese, siona, siriono, južni kiwai, južni nambiquara, španjolski, sre, suena, sui, tabi, tacana, tagalog, taishan, tamang, tampulma, taoripi, tarascan, tarok, tehuelche, teke, telugu, temein, temne, tera, tetun, thai, ticuna, tiddim chin, tigak, tiwi, tlapanec, tlingit, tol, tonkawa, totonac, trumai, tseshaht, tsimshian, tsou, tulu, turski, tuva, tzeltal, upper chehalis, usan, uzbečki, vanimo, vijetnamski, wahgi, wantoat, wappo, waray, waris, west makian, western desert, wik-munkan, wintu, wiyot, woisika, wolof, xiamen, yagaria, yagua, jakutski, yanyuwa, yaqui, yawa, yay, yolngu, yucatec, yuchi, yucuna, jukagirski, yulu, yupik, zoque, zulu, zuni[1].

Izvori