Livno: razlika između inačica

Livno
	LivnoLivno
; Zastava	; Grb
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija BiH
Županija	Hercegbosanska županija
Osnovan	892. (Spominje ga se u povelji hrvatskog kneza Mutimira)
	Vlast
- Gradonačelnik	Luka Čelan (HDZ BiH)
	Površina
- Općina	994 km²
Visina	724 m.n.v.
	Stanovništvo (1991.)
- Grad	10.080
- Urbano područje	40.600 (općina)
- gustoća	41 st./km² (općina)
Poštanski broj	80101
Pozivni broj	(+387) 034
	Službena stranica www.livno.ba
Zemljovid
	Položaj općine Livno u Bosni i Hercegovini; Položaj općine Livno u Bosni i Hercegovini
	Plan grada; Plan grada

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 12. ožujka 2013. u 21:52

Livno je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se u Tropolju.

Najznačajniji je grad u Hercegbosanskoj županiji, čije je kulturno i gospodarsko središte, te je treći po veličini grad s većinskim hrvatskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini.

Zemljopisni položaj

Grad leži na 724 m^[2] iznad mora na istoku centralnog dijela Livanjskog polja, većim dijelom na obroncima i u podnožju brda Bašajkovac, iz kojeg izvire i kraška rijeka Bistrica.

Klima i meteorološki podatci

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Meteorološki podatci Livno

Klima ^[3] je umjereno kontinentalna s jakim vjetrovima. Prosječna godišnja temperatura zadnjih 57 godina (1951. - 2008.) iznosi 9,3°C^[4]. Ljeta su mahom duga i sunčana (2008: 2.474 sati), zime snježne.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Livno

Po posljednjem službenom popisu ^[5] stanovništva iz 1991. godine, općina Livno imala je 40.600 stanovnika, raspoređenih u 59 naselja. Prema podatcima^[6] Federalnog zavoda za statistiku iz 2009. godine, u općini Livno živjelo je 32.013 stanovnika.

Stanovništvo općine Livno
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Hrvati	29.324 (72,22%)	28.918 (71,51%)	31.657 (75,16%)
Muslimani	5.793 (14,26%)	4.418 (10,92%)	5.087 (12,07%)
Srbi	3.913 (9,63%)	3.898 (9,63%)	4.791 (11,37%)
Jugoslaveni	1.125 (2,77%)	2.657 (6,57%)	434 (1,03%)
ostali i nepoznato	445 (1,09%)	547 (1,35%)	149 (0,35%)
ukupno	40.600	40.438	42.118

Livno (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ^[7]

Livno
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Muslimani	3.899 (38,68%)	2.714 (30,14%)	3.075 (42,66%)
Hrvati	3.504 (34,76%)	2.890 (32,10%)	2.483 (34,45%)
Srbi	1.556 (15,43%)	1.206 (13,39%)	1.212 (16,81%)
Jugoslaveni	946 (9,38%)	2.093 (23,25%)	333 (4,62%)
ostali i nepoznato	175 (1,73%)	99 (1,09%)	104 (1,44%)
ukupno	10.080	9.002	7.207

Izvješća i popisi katoličkog stanovništva na području Livna

1624. - 150 katoličkih kuća u Livnu - Izvješće makarskog biskupa fra Bartola Kačića Žarkovića^[8]
1704. - "U livanskoj župi (je) 400 duša" - Izvješće svećenika iz Makarske^[9]
1741. - Livanjska župa broji oko 4.000 duša ^[10]
1761. - 3.968 katolika u župi Livno - Popis biskupa fra Pavla Dragičevića od 9.-18. studenog 1761. godine^[11]
1776. - 7.369 katolika u župi Livno - Popis biskupa fra Marka Dobretića u srpnju te godine^[12]
1779. - 7.621 katolika u župi Livno - Popis biskupa fra Marka Dobretića u lipnju i srpnju te godine^[13]
1797. - 6.870 katolika u župi Livno - Popis biskupa fra Grge Ilijića-Varešanina od 28. lipnja te godine ^[14]
1813. - 6.470 katolika u župi Livno - Gornje Brdo i Livno - Stanje župa u Bosni Srebrenoj^[15]

Migracije

Livanjski kraj je poznat po brojnim iseljavanjima. Veliki broj stanovnika je tokom cijelog 20. stoljeća privremeno ili trajno napustio rodni kraj. U Hrvatskoj su to najčešće odredišta: Zagreb, Slavonija, te mjesta na dalmatinskoj obali. U inozemstvu to su zapadnoeuropske^[16] i prekooceanske zemlje.

Prema podacima^[17] dobivenim iz popisa stanovništva 1991. godine s područja Livna u inozemstvu je boravilo 8.293 osoba (Hrvata: 7.705, tj. 92,91%).

Broj osoba prema zemljama iseljavanja: Austrija 276, Francuska 80, Njemačka 6.129, Švicarska 369, Švedska 14, Australija 662, Kanada 510, SAD 129, ostale i nepoznate zemlje 62.

Naseljena mjesta

Bila, Bilo Polje, Bogdaše, Bojmunte, Čaić, Čaprazlije, Čelebić, Čuklić, Ćosanlije, Dobro, Donji Rujani, Drinova Međa, Držanlije, Glavice (Livno, BiH), Golinjevo, Gornji Rujani, Grborezi, Grgurići, Gubin, Komorani, Kovačić, Lipa, Lištani, Livno, Lopatice, Lusnić, Ljubunčić, Mali Guber, Mali Kablići, Miši, Odžak, Orguz, Podgradina, Podgreda, Podhum, Potkraj, Potočani, Potok, Priluka, Prisap, Prolog, Provo, Radanovci, Rapovine, Sajković, Smričani, Srđevići, Strupnić, Suhača, Tribić, Veliki Guber, Veliki Kablići, Vidoši, Vrbica, Vržerala, Zabrišće, Zagoričani, Zastinje, Žabljak i Žirović, Brina.

Uprava

Ured načelnika - Općinski načelnik - Luka Čelan, dipl.iur.
Služba za financije - Pomoćnica načelnika – Tihana Duvnjak, dipl.oec.
Služba za gospodarstvo i inspekcijske poslove - Pomoćnik načelnika – Fikret Sitnić, dipl.oec.
Služba za graditeljstvo, prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove - Pomoćnik načelnika – Igor Rimac, dipl.ing.arh.
Služba za imovinsko-pravne , geodetske poslove i katastar nekretnina - Pomoćnica načelnika – Marijana Džal, dipl.iur
Služba za opću upravu i društvene djelatnosti - Pomoćnik načelnika – Damir Tadić, dipl.iur
Služba za branitelje - Pomoćnik načelnika – Verenko Sučić, dipl.iur
Služba za civilnu zaštitu - Pomoćnik načelnika – Nikica Konta, dipl.ing. poljoprivrede
Služba za zajedničke poslove - Rukovoditeljica službe – Milka Križan, dipl.ing. poljoprivrede
Ured za informiranje - Viši samostalni referent – Alija Hodžić, pravnik

Politika

Na području Livna djeluje nekoliko političkih stranaka, od kojih u Općinskom vijeću Livno participira sedam i to:

Narodna stranka radom za boljitak (NSRzB) - 11 vijećnika,
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) - 8 vijećnika,
Neovisni vijećnici -4 vijećnika,
Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990) - 2 vijećnika,
Stranka demokratske akcije (SDA) - 3 vijećnika,
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine - Đapić-dr. Jurišić (HSP Đapić-dr. Jurišić) - 1 vijećnik,
Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDP) - 1 vijećnik,
Hrvatska seljačka stranka (HSS) - 1 vijećnik.

Prema rezultatima^[18]izbora održanih 5. listopada 2008. u radu Općinskog vijeća Livna sudjeluje 26 muškaraca i 5 žena. Predsjednik Općinskog vijeća je Nijaz Golub, iz SDP-a.

Povijest

Pretpovijesno doba

Najraniji do sada pronađeni tragovi naseljavanja ljudi u livanjskom kraju potječu iz pretpovijesnog doba 2000 godina pr.Kr. Od tada pa sve do dolaska Rimljana livanjski kraj naseljavalo je ilirsko pleme Delmati.

Na gorskim obroncima oko Livanjskog polja smješteno je oko četrdesetak, vizualno povezanih i dobro branjenih gradina iz brončanog i željeznog doba. Na području grada Livna nalaze se tri prethistorijske gradine (Velika gradina, Mala gradina i Kasalov gradac), od kojih dvije imaju podgradinska naselja, i jedna nekropola s tumulima. Navedene tri gradine su gradinski kompleks jedne veće i značajnije organizirane rodovske zajednice. Kroz dva i pol stoljeća, sve do posljednjeg velikog panonsko-delmatskog ustanak koji je bjesnio ilirskim krajevima od 6. do 9. g., gradine su odolijevale Rimljanima.

Rimsko doba

Od prvog rimskog pohoda na Delmate 156. pr.Kr. do pomenutog ilirsko-panonskog ustanka na ovim prostorima bjesnili su brojni ratovi u kojima su starosjedioci Delmati neviđenom ratobornošću pružali otpor i nanosili ogromne gubitke rimskim legijama. U velikom ustanku 6.-9. g., koji je potresao rimsku državu, ilirski narodi Breuci, Desitijati i Delmati, pod vodstvom Batona Breuka i Batona Desitijata pobunili su se zbog novačenja Ilira za rat u Germaniji.

U ustanku je sudjelovalo 800.000 ljudi, od toga 200.000 pješaka i 9.000 konjanika. Svetonije, biograf rimskog carstva, veli: "To je bio najteži rat što su ga Rimljani vodili nakon onih protiv Kartage". U krvi i ognju ugušen je očajnički otpor ponosnih Ilira. Gradina na Teberu i Kasalov gradac dočekali su ova rimska osvajanja kao sastavni dio jedinstvenog delmatskog obrambenog gradinskog sistema Livanjskog polja.

Nakon potpunog pokoravanja Delmata, po kojima je dobila naziv rimska provincija Dalmacija jer su posljednji pokoreni, započinje dugotrajni proces romanizacije. Tipičan primjer rimskog kultnog sinkretizma je zavjetni reljef boga Libera - Dionisa nađen na prostoru ilirsko-rimskog naselja u današnjim Vašarovinama.

Dolazak Hrvata

Oko 621. godine Avari u svojim pohodima ruše sve bazilike na području Livanjskog polja. Poslije pobjede nad Avarima kod Carigrada 626. Hrvati su naselili prostore rimske Dalmacije i Panonije. Na tim se prostorima hrvatsko kraljevstvo razvijalo do polovice desetog stoljeća kao samostalna država.

Livno i livanjski kraj nalazili su se u sastavu Bijele Hrvatske. Bizantski car Konstantin Porfirogenit spominje Livno 949. godine u svom djelu "De Administrando Imperio". Najstariji pisani dokument u kojem se spominje Livno je Povelja kneza Mutimira od 28. rujna 892. g. kojom se crkva sv. Jurja daruje splitskom nadbiskupu Petru II., u kojoj se među potpisnicima u listi svjedoka na drugom mjestu nalazi i livanjski župan Želimir. Ovaj datum se danas obilježava kao Dan grada.

O dolasku Hrvata u ove kraje svjedoče i ulomci hrvatske pleterne skulpture iz starohrvatske crkve sv. Petra u selu Rapovine iz polovine 9. st. koji predstavljaju najstariji starohrvatski spomenik u Bosni i Hercegovini. Od iznimnog značenja je i natpis popa Tjehodraga iz 12. st. nađen u Lištanima za koji se smatra da je jedan od najstarijih spomenika pisanih hrvatskom ćirilicom

Livno u srednjem vijeku

Godine 1326. prvi put ulazi Livno u sastav Bosanske banovine, ali se vlast hrvatskih velikaša povremeno nad njim i dalje protezala. Iz tog razdoblja poznate su obitelji kneza Domalda zatim obitelj Mihovila iz roda Ciprijanića, koji je svom sinu Mihoviloviću osigurao naslov "vojvoda" a koji je zajedno sa kraljem Tvrtkom II. sudjelovao u rušenju hrvatskog bana, gospodara Bosne i livanjskog župana Mladena II. Šubića 1322. godine. Od 1356. godine Bistrički grad (Livno) je pod upravom hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika. Njime upravljaju kraljevski kaštelani, sve do početka 15. stoljeća kad Livno ulazi ponovno u sastav bosanskog kraljevstva u čijem sastavu ostaje sve do zauzeća od Turaka, godine 1485.

Livno je kroz sav srednji vijek, kako u sastavu hrvatskog kraljevstva tako kasnije i u sastavu bosanskog kraljevstva, imalo status župe ili županije. Srednjovjekovne županije, odnosno njihovi župani uživali su visok stupanj autarkičnosti, tj. bili su prilično neovisni prema svojim feudalnim gospodarima hrvatsko-ugarskim i bosanskim kraljevima. Prelazak Livna iz sastava hrvatskog u sastav bosanskog kraljevstva nije za grad imao veći značaj, jer su politički sustavi bili identični. U vjerskom i kulturnom smislu pučanstvo je bilo homogeno katoličko i hrvatsko sve do turskih osvajanja.

Osmanlijsko doba

Turska vojska ulazi u Livno 1463. godine, da bi se na jesen iste godine morala povući pred kontraofanzivom udružene koalicije Vukčića-Kosača i kralja Matijaša Korvina. Osmanlijska vlast će se učvrstiti u Livnu i na Balkanu ipak nekoliko godina kasnije i trajati će sve do dolaska Austro-Ugarske 1878. godine.

Osmanlijskim osvajanjem grad na izvoru Bistrice gubi svoju prvotnu fizionomiju. Na ruševinama naselja na Dumanu, kao i na obroncima Bašajkovca razvija se novo naselje, vjerojatno možda i vojnog karaktera, s karakterističnim orijentalnim obilježjima. U gradu Livnu su podignute najmanje četiri potkupolne džamije, jedinstvene u svojoj arhitektonskoj ljepoti u ovom dijelu Osmanlijskog carstva (tu se posebno izdvajaju džamije Balaguša i Glavica), gradski most na Bistrici, gradske kuće, čaršija sa dućanima, mektebi i medrese (vjerske muslimanske škole), česme, džebhana (oružarnica), a gradske su kapije i kule sastavni dio fortifikacijskog zida, koji je Livno štitio od stalnih upada hajduka iz pravca juga. Livno je uz Klis sjedište Kliškog sandžaka, o čijoj šarolikosti i ljepoti za svojih putovanja Balkanskim poluotokom svjedoči i glasoviti putopisac Evlija Čelebija.

Tijekom 400 godina osmanlijskog prisustva u Livnu nastaje nekoliko čuvenih umjetničkih ostvarenja u ovom dijelu Osmanlijskog carstva. Najprominentniji Livnjak tog vremena, Hadži-Jusuf Livnjak, imam Beglučke džamije (sa sunčevim satom i položajem na jednom od meridijana), astronom i književnik, autor je prvog putopisa na Balkanu. Njegov je putopis jedan od najznačajnijih djela Alhamijado-književnosti, posebne vrste literarnog stvaralaštva bosansko-hercegovačkih muslimana zabilježenog orijentalnim pismima.

Dolazak Osmanlija u Livno u XV. stoljeću značio je i dolazak pravoslavnog življa na ove prostore, mahom u donje Livanjsko polje. Katolički dio stanovništva, uglavnom naseljen u rubnim selima Livanjskog polja iseljava se sve do XVII. stoljeća, a ovaj proces bio je uzrokovan ne samo islamizacijom, nego i lošim ekonomskim prilikama na veoma siromašnom, neplodnom, tvrdom i prilično vjetrovitom Livanjskom polju, koje je sve do gradnje Buškog jezera najveći dio godine bilo pod vodom.

Značajnu ulogu u očuvanju katoličkog identiteta u Livanjskom polju imaju franjevci, koji se potkraj turske vladavine zauzimaju za gradnju samostana Gorica s crkvom. Ovdje su danas smještene veoma vrijedne etnološke zbirke s podacima o življenju sve četiri konfesije u livanjskom kraju. Uz franjevce u Livnu misioniraju djelimice i glagoljaši, no zbog neprikosnovene omiljenosti franjevaca kod katolika i drugih stanovnika Livna, njihova djelatnost ostaje nezapažena.

Krajem osmanlijskog doba, 1859. godine, pravoslavni stanovnici Livna podižu u gradu Crkvu Uspenja Presvete Bogorodice, jednu od ljepših pravoslavnih crkava u Bosni i Hercegovini.

Livno u Austro-Ugarskoj

Nakon preuzimanja vlasti 28. rujna 1878. godine Austro-Ugarska počinje uvoditi svoj, europski način upravljanja. To se u prvom redu odnosi na sudstvo i s njim u vezi gruntovnicu i katastar, javnu upravu, školstvo, zdravstvo i druge do tada potpuno zanemarene javne potrebe.

Iako postoje objavljeni radovi o pobuni mještana Livna i okolice protiv Austro-Ugarske, treba ipak navesti kako su se pobunili uglavnom Turci i njihovi sljedbenici kojima je život prije bio dobar i ugodan. Naime, mještani su masovno bježali ispred turskog zuluma u Dalmaciju pa se jedva čekalo da dođe do neke promjene. Pokretači kulturnih zbivanja u Livnu su bili domaći ljudi, ali su zborovođe, dirigenti i redatelji najčešće bili inozemci. Danas se u Beču nalazi sadržajna arhivska građa o Livnu u kojoj se Livno spominje kao "utvrđeni grad u Hercegovini"^{[nedostaje izvor]}.

20. stoljeće

Propašću Dvojne monarhije i nastankom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, (od 1929. Kraljevina Jugoslavija) orijentalizaciju i okcidentalizaciju zamjenjuje pojačana kulturna i politička dominacija Srba. Stranačka aktivnost u gradu je vrlo intenzivna, i u Livnu postoje ogranci mahom svih važnijih političkih stranaka, koje su tada djelovale u Kraljevini Jugoslaviji.

Nakon sloma parlamentarne demokracije i zavođenja kraljevske diktature 1929. došlo je do novih administrativno-političkih preinaka. Jugoslavija je podijeljena u devet banovina, a Livno je pripalo Primorskoj banovini sa sjedištem u Splitu. Sporazumom Cvetković - Maček dolazi do osnivanja Banovine Hrvatske 1939., u kojoj se nalazi i Livno.

Drugi svjetski rat

Datoteka:Livno-Nakon bombardiranja 1944 II.jpg

Grad nakon bombardiranja za Duhove 1944.

Dolazak II. svjetskog rata Livno dočekuje u sastavu NDH. Na širem prostoru Livna ne vode se neke značajnije borbe, niti ofenzive, izuzimajući bombardiranje Saveznika na Duhove 1944., no događaju se međusobna ubijanja - najprije četničko ubijanje katolika i muslimana, a onda hrvatska reakcija, masovno ubijanje srpskog naroda, koje je trajalo do 20. kolovoza 1941., kada je u Livno ponovno došla talijanska vojska.^[19]

Na obroncima Cincara i Šatora nalaze se partizanske brigade, a partizanske učiteljice rade i na prvom Bukvaru na slobodnom teritoriju Jugoslavije. U okolici Livna mladi je partizanski poeta Ivan Goran Kovačić dovršio svoju poemu "Jama", svojevrsan krik protiv svireposti rata.

Kratak vremenski pregled zbivanja na području Livna ^[20]

24. travnja 1941. Talijani preuzimaju vojnu i civilnu vlast u Livnu.
2. srpnja 1941. Ulazak hrvatske vojske i preuzimanje uprave, povlačenje Talijana.
20. kolovoza 1941. Ponovni ulazak talijanske vojske.
5. kolovoza 1942. Prvi ulazak partizana u Livno nakon teških borbi u kojima je stradalo oko dvije stotine Livnjaka.
7. kolovoza 1942. U Franjevačkom samostanu Gorica streljano 120 zarobljenih pripadnika 2. satnije XX. bojne Ustaške vojnice i nekoliko desetaka državnih i dužnosnika kotara i grada.
23. listopada 1942. Nijemci, Talijani i ustaše ponovo preuzimaju vlast u Livnu. Partizanska se vojska povukla prema Glamoču.
15. prosinca 1942. Partizanske jedinice II. divizije (Dapčevićeva divizija, Krajiška brigada, Dalmatinska brigada i Livanjski odred Zirojevića osvajaju Livno. Bobanov V. zdrug i Francetićeva Crna legija povlače se u pravcu Duvna. Prije toga su se krvave borbe vodile oko Ljubunčića (7. prosinca), Orguza (8. prosinca), iznad Bile, po Tribnju i na Cincaru.
3. ožujka 1943. Nijemci s tenkovima ulaze u Livno.
16. ožujka 1943. Dolazak ustaša s zapovjednikom Rafaelom Bobanom u grad.
2. listopada 1943. Povlačenje ustaša s Nijemcima iz Livna prema Šujici. U Livno po treći put ulaze partizani s 5-6.000 boraca opremljenih raznim oruđem i oružjem uglavnom talijanskog podrijetla.
6. prosinca 1943. Nijemci s ustašama i četnicima ponovno zauzeli Livno.
19. svibnja 1944. Prvo bombardiranje Livna. Posljedice: nekoliko zapaljenih kuća i tri ubijene osobe.
28. svibnja 1944. Na Duhove, popodne jaki zračni napad najprije 12, zatim 14 američkih i britanskih bombardera (B17 i Lancaster).
29. svibnja 1944. Ponovno bombardiranje Livna od 42 zrakoplova. Grad totalno razrušen. Kroz oba napada na Livno i okolicu palo oko 1000 bombi. Poginulo prema različitim izvorima 60-100 osoba. Isključivo civilne žrtve.
Krajem kolovoza 1944. Povlačenje Nijemaca iz Livna u Mostar.
10. listopada 1944. Napad i četvrto zauzeće Livna od partizana.

Ovaj se datum (10. listopada) u Livnu dugi niz godina obilježavao kao Dan oslobođenja, a njegovo je ime nosila i druga osnovna škola u gradu. Nakon zauzimanja grada partizani su u znak osvete počinili velike zločine nad civilnim stanovništvom, najviše su stradali mještani Priluke koji su izbjegli u grad, svi muškarci iz Priluke koji su pronađeni strijeljani su tu istu noć. U samom gradu je strijeljano 76 civila mještana Priluke.

Na području Livna u Drugom svjetskom ratu stradalo je 2.085 osoba ^[21].

Nakon rata Livno se ubrzano urbanizira, mada u usporedbi s ostalim sličnim gradovima u Jugoslaviji jako zaostaje. U poratnom razdoblju Livno je srez, a od 1974. i općina. Tijekom šezdesetih godina dolazi do gradnje akumulacije Buško blato, čime se Livanjsko polje isušuje i spašava od cjelogodišnjih poplava, a voda s naplavina usmjeruje u pravcu Buškog jezera. Usprkos poboljšavanju ekonomskih uvjeta u odnosu na vrijeme između dva svjetska rata, stanovništvo se mahom seoskih područja i dalje iseljava trbuhom za kruhom.

Sukob u bivšoj Jugoslaviji ne zaobilazi ni Livno, gdje službeno počinje 13. travnja 1992. napadom srpskih formacija iz pravca Glamoča prema Korićini i Strmici, a kasnije 23. travnja 1992. napadima iz pravca donjeg livanjskog polja prema Rujanima i Čelebiću. U to vrijeme se organiziraju jedinice TO-a, MUP-a, Hrvatskog vijeća obrane i HOS-a, te dolazi do obrane grada i odbijanja agresorskih napada. Poslije Daytonskoga sporazuma Livno je središte Hercegbosanske županije.

Gospodarstvo

Livno i njegova okolica nadaleko su poznati po livanjskom siru, čiju su recepturu prije stotinjak godina usavršili Austrijanci. Osim toga poznate su i livanjske ergele konja, rijeke bogate plemenitom ribom i rakovima, stočarska proizvodnja, a prije rata industrija tkanina i rudarstvo.

Broj pravnih osoba 2008. - 631.^[22]
Broj zaposlenih (godišnji prosjek 2008. godine) - 4.008^[23]
Nezaposlene osobe (stanje 31.prosinac 2008.) - 3.676^[24]
Neto plaća u KM - 718,67^[25]
Proračun općine Livno za 2010. godinu iznosi 11.852.000 KM.^[26]

Poljoprivreda

Oranična površina po načinu korištenja^[27]

Zasijana površina u ha (2008.)

Ukupno - 8.516
Žita - 2.915
Industrijsko bilje - 0
Povrtno bilje - 300
Stočno krmno bilje - 5.301

Neobrađene oranice i bašte - 4.143

Prinosi usjeva (2006.)

Pšenica - Ukupan prirod u tonama - 1.340. Prosječan prinos t/ha - 2,4

Ječam - Ukupan prirod u tonama - 3.381. Prosječan prinos t/ha - 1,6

Kukuruz-zrno - Ukupan prirod u tonama - 15. Prosječan prinos t/ha - 1,5

Spomenici i znamenitosti

Datoteka:Spomenik-braniteljima00672.JPG

Spomenik poginulim za slobodu hrvatskog naroda

Livno je grad bogate povijesti, koja se usprkos razaranjima i zubu vremena još uvijek može osjetiti na ulicama ovog grada. Trag starih vremena posebno je vidljiv u starom, orijentalnom dijelu Livna, Gornjem gradu ili Feri, koji je kao historijsko jezgro današnjeg Livna nastao tijekom 400 godina osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini. Posebno mjesto u osmanskoj arhitekturi grada, osim gradskih zidina, kula, kuća, kapija i česama, čine livanjske džamije. Rapko Orman, livanjski pjesnik, za njih će reći: "...da plijene svojim izgledom, ljepotom, jednostavnošću, skladom s prirodom i prostorom oko sebe, mjestom u mahali i džematu. Njihova veličina/visina, kao i amfiteatralan položaj grada s brežuljcima i glavicama, učinili su da one dominiraju, da su izdaleka uočljive i da s njihovih munara pogled (i glas) puca daleko dolje, niz polje livanjsko, prema Kamešnici, Troglavu, Goliji".

Džamije su u svojim kamenim temeljima utkale stoljeća življenja na jednom burnom i prevrtljivom prostoru na granici svjetova i carstava. Bila su ih teška vremena, ratovi, barbari i nemari. Tijekom svoje bogate povijesti grad Livno brojao je 14 što potkupolnih, što konvencionalnih džamija "na četiri vode", koje su postojale u različitim trenucima osmanskog perioda.

Polovicom 17. stoljeća Evlija Čelebija bilježi u svojim putopisima 13 džamija u Livnu, a krajem 19. stoljeća Kranjčević navodi 11. Krajem 20. stoljeća bdije ih još pet, a danas su ostale samo četiri. Sve njih odlikuje jedinstvena, urbana, sakralna arhitektura, tako tipična za Bosnu i Hercegovinu, a kod livanjskih džamija i njihovo južno podneblje u blizini Mediterana, šibano vjetrovima, prženo suncem, ispirano kišom i hlađeno kraškim kamenom. Njihovu unutrašnjost krase ili su krasili fini floralno-freskalni umjetnički motivi, nastali strpljivim filigranskim radom orijentalnih bosanskih i stranih majstora.

Razdoblje 19. stoljeća u Livnu je arhitektonski veoma zanimljiv, jer upravo u tom periodu nastaje niz kapitalnih građevina, koji su gradskoj slici Livna dali današnji karakterističan izraz. Ovdje se izdvajaju franjevački samostan Gorica s crkvom, galerijom velikana bosanskog i hrvatskog slikarstva Gabrijela Jurkića i etnološkim muzejom, Pravoslavna crkva s bogatom riznicom ikona, te zgrada Gimnazije.

Po svome dolasku u Bosnu i Hercegovinu, Austro-Ugarska gradi i u Livnu niz značajnih upravnih i gospodarskih zgrada. One su slijedile mahom aktualne tijekove u europskoj arhitekturi s prijelaza stoljeća, prilagođene materijalom i formom bosanskom podneblju. Iz ovog razdoblja valja izdvojiti staru gradsku Vijećnicu na Žitarnici, te niz stambenih i upravnih zgrada na trgu kod hotela "Dinara".

Spomenik kralju Tomislavu, postao je jednim od simbola grada i donedavno je bio jedini spomenik podignut nekom hrvatskom vladaru na području Bosne i Hercegovine. Visok je 9,25 m, što upućuje na godinu krunjenja kralja Tomislava. Na visini između 3,5 i 5 m, na zapadnoj strani obeliska, postavljen je ovalni reljef (medaljon) u bronci.

Na istočnoj strani obeliska uklesana su slova boje zlata: "U spomen hiljadugodišnjice prvog hrvatskog kralja Tomislava 925. - 1925. podigoše Hrvati sela i grada Livna."^[28].

Nacionalni spomenici u općini Livno

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, proglasila je slijedeća dobra nacionalnim spomenikom:^[29]

Beglučka (Lala-pašina, Mustafa-pašina, Beglek) džamija, graditeljska cjelina, Livno
Crkvina (Ledenica) s pokretnim nalazima u Potočanima, arheološko područje, Livno
Džumanuša (Sinan Čauševa ili Džemanuša) džamija sa haremom, mjesto i ostaci graditeljske cjeline, Livno
Čurčinica džamija sa haremom, mjesto i ostaci graditeljske cjeline, Livno
Firduzov mezaristan, grobljanska cjelina, Livno
Franjevački samostan Gorica, graditeljska cjelina, Livno
Groblje sv. Ive, arheološko područje, Livno
Podvornice, arheološko područje, Lištani
Milošnik (Bušatlijina ili Milosnik) džamija sa haremom, graditeljska cjelina, Livno
Most na Dumanu, povjesna građevina, Livno
Nekropola sa stećcima Mramorje, povijesno područje, Grborezi
Pirijina (Smailagića) kula, povijesna građevina, Livno
Prapovijesna „Velika gradina“ , arheološko područje, Vidoši
Rešetarica s ostacima ranokršćanske bazilike, dvije nekropole i pokretnim naslijeđem, arheološko područje
Srpska pravoslavna crkva Uspenija Presvete Bogorodice, zajedno sa pokretnom imovinom, povijesna građevina, Livno
Stari grad u Livnu (Bistrički grad), povijesno područje, Livno
Vašarovine, arheološko područje, Priluka
Zavra džamija, graditeljska cjelina, Livno

Prirodne ljepote

Prijatelji prirode u livanjskoj će okolici doći na svoje, jer je ona usprkos općoj globalizaciji uglavnom ostala netaknuta. To se odnosi na izletišta u Livanjskom polju, među kojima su Ploče i Hasino Vrilo omiljena izletišta Livnjaka, baš kao i rijeke Sturba i Žabljak, te Buško jezero s bogatim ribljim fondom.

Okolne planine, kao Cincar,Kamešnica i Tušnica oduvijek su bile omiljene destinacije planinara, koji i danas znaju uživati u ljepoti, miru i čistini stoljetnih šuma. Vrijedna spomena svakako je i Nevidna voda, najdublja jama u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi na livanjskoj strani Dinare ponad sela Odžak.

Obrazovanje

U Livnu djeluju tri srednje škole, dvije osnovne gradske škole i 25 područnih odjeljenja. Glazbeno obrazovanje stječe se u osnovnoj glazbenoj školi.

Škole u Livnu:

OŠ Ivan Goran Kovačić
OŠ Fra Lovro Karaula
Gimnazija Livno - nastava je organizirana u dvije smjene po šest razreda
Srednja strukovna škola Silvije Strahimir Kranjčević
Srednja ekonomska škola
Osnovna glazbena škola Franjo S. Vilhar

Obrazovanje se izvodi sukladno Zakonu o osnovnom školstvu i Zakonu o srednjem školstvu ("Narodne novine HBŽ", broj 12/04.).

Broj učenika (kraj školske 2007./08. godine) ^[30]

Osmogodišnje obrazovanje - 2.440
Devetogodišnje obrazovanje - 482
Škole za djecu sa posebnim potrebama - 11
Redovite srednje škole - 1.322
Škole za učenike sa posebnim potrebama - 7
Osnovne glazbene škole - 110

Kultura

Kulturni život u gradu je raznolik i intenzivan.

1895. godine formirano je Hrvatsko glazbeno i pjevačko društvo "Dinara", u sklopu kojeg gotovo jedno stoljeće obitelj Džaja utire put značajnoj i vrijednoj glazbenoj tradiciji u Livnu. Kroničari bilježe da se u muslimanskim kulturnim društvima "Sloga" (1918.) i "Merhamet" (1929.) s posebnom brigom njegovala drama, folklor i sevdalinka, srpsko društvo "Sundečić" (1907.) imalo je mješoviti pjevački zbor i tamburaški orkestar.

Po završetku Drugog svjetskog rata dolazi do osnivanja Kulturnog umjetničkog društva "Radnik" 1947. godine, koji zamjenjuje dotadašnja nacionalna kulturno-umjetnička društva u gradu. Osamdesetih se godina u Livnu redovito svakoga svibnja organizirao i "Livanjski kulturni mozaik", svojevrsni kulturni festival, na kom su predstavljane godišnje kulturne aktivnosti KUD-a "Radnik" i sekcija livanjskih osnovnih škola. U sklopu iste manifestacije promovirano je i nekoliko brojeva uglednog časopisa iz kulture "Tragovi", koje je Livnu osiguravalo važno mjesto na mapi kulturnih zbivanja u zemlji.

Franjevački muzej i galerija Gorica prezentira muzejski materijal^[31] sa područja Hercegbosanske županije i mjesto je susreta^[32] ljubitelja kulturno-umjetničkih vrijednosti.

Od udruga posebno su aktivni: ogranak Matice hrvatske, Udruga likovnih umjetnika Livno, Centar mladih Livno i kulturno-umjetnička društva:

Mediji

U Livnu djeluju dvije radio postaje:

Radio Livno, koji je svoje emitiranje započeo na Dan mladosti 25. svibnja 1980. godine
Radio Studio N, u eteru je od 10. kolovoza 1998. godine.

Na prostoru općine djeluju nekoliko informativnih Web portala, među kojima je najpoznatiji Livno Online (od 2005. godine), Relax Livno i Livnograd. Livanjske župe i sela su također najvećim dijelom samostalno zastupljeni na internetskom prostoru.

Tijekom 1980-ih godina u Livnu je izlazio godišnji časopis za kulturu "Tragovi" (pet brojeva), koji su uređivali Rapko Orman, Slavko Gotovac, Svetozar Ljuboja, Stipo Manđeralo i Ago Pivčić, a tokom zadnjeg rata u Livnu su izlazile i novine "Livanjski vidici", koje su pratile svakodnevni život grada i općine Livno.

Šport

KK Troglav Livno
NK Troglav Livno
ŽOK Troglav Livno
ŽKK Violeta Livno
Rukometni klub Livno
Tae Kwon Do klub Magone (www.tkd-magone.com)
Kickboxing klub Dragovoljac
Ski klub Livno
Ronilački klub Buško jezero

Rekreacija

Poznate osobe

Osobe rođene u općini Livno

Bisera Alikadić, pjesnikinja
Zdravko Anić, akademski slikar
Gordana Boban, dramska umjetnica
Mijo Bobetić, fizičar i matematičar
Vinko Brešić, književni povjesničar i sveučilišni profesor
Hasan Brkić, političar
Branko Dokić, političar
Ivan Jolić, nogometaš
Niko Čeko, nogometaš
Ivo Džaja, glazbenik
Berislav Džaja, glazbenik
Anto Đapić, političar, bivši predsjednik HSP-a i bivši osječki gradonačelnik
Alibeg Firdus, političar
fra Marko Gelo, svećenik
Slavko Gotovac, novinar
Narcis Jenko, svećenik i književnik
Gabrijel Jurkić, slikar
fra Anđeo Kaić, svećenik
fra Lovro Karaula, svećenik
Mate Rimac, konstruktor (električni automobil) i poduzetnik (Rimac automobili)^[33]
Ivan Rimac, poduzetnik i najveći pojedinačni vlasnik HNK Hajduka
Ivan Miloloža, poduzetnik i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca

Biloslav Ljubunčić bosanski plemić iz 14.st.
Josip Konta, akademski kipar i slikar
Borjana Krišto, političar, potpredsjednica HDZ-a BiH, bivša predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine
Željko Maganjić, novinar i fotoreporter
Stipo Manđeralo, književnik
Vlado Marjanović, slikar
Pero Mioč, kazališni redatelj, glumac i književni prevoditelj
Edo Popović, pisac
Ivica Propadalo, slikar, scenograf i dizajner
dr. fra Marko Semren, biskup
fra Mihovil Sučić, svećenik
Jovan Sundečić, pjesnik i svećenik
Ivica Šiško, slikar i grafičar
Ivo Šeremet, likovni umjetnik
Mladen II. Šubić, hrvatski velikaš^{[nedostaje izvor]}
Ivan Šuker, političar, bivši potpredsjednik Vlade i ministar financija Republike Hrvatske
Božo Prka, bankar i političar, bivši ministar financija Republike Hrvatske
Zoran Tadić, filmski kritičar, redatelj i pedagog
Mirko Vidović, akademik

Osobe podrijetlom iz općine Livno

Ivica Vlašić, akademski slikar
Miroslav Mišo Bartulica, glazbenik i osnivač popularnog jugoslavenskog rock benda Bolero
Davor Šuker, nogometaš
Niko Kovač, nogometaš
Ivan Kelava, nogometaš
Robert Kovač, nogometaš
Mladen Romić, nogometaš
Lana Banely, višestruka prvakinja u taekwondou, manekenka i TV voditeljica
Tatjana Batinić, manekenka, bivša Miss Austrije
Ksenija Pajčin, pjevačica
Mirko Pajčin (Baja Mali Knindza), pjevač
Zvonimir Bilić, rukometaš

Osobe koje su djelovale u općini Livno

Kralj Tomislav, knez Primorske Hrvatske i prvi hrvatski kralj, za kralja okrunjen na Duvanjskom polju nedaleko od Livna. Prema jednoj narodnoj pjesmi sačuvanoj na otoku Visu Tomislav je umro i sahranjen je u Livnu.
Mladen II. Šubić Bribirski, hrvatski velikaš iz obitelji knezova Šubića Bribirskih, živio u Livnu
Ivan Goran Kovačić, hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist i kritičar, napisao svoje najpoznatije djelo "Jama" u Livnu
Goran Bregović, sarajevski muzičar, bivši vođa grupe "Bijelo dugme", kao dijete živio u Livnu
Ante Gotovina, umirovljeni general Hrvatske vojske, nekadašnji zapovjednik HVO-a Livno. Uspješnom obranom Livna je nanio prvi ključni vojni poraz Ratku Mladicu i njegovoj Vojsci RS-a, te spriječio daljne zauzimanje središnje Dalmacije i zapadne Hercegovine.

Heraldika

Grb Livna prikazuje spomenik kralju Tomislavu i Troglav, najviši vrh Dinare. Zelena podloga s tri valovite crte označava Livanjsko polje i tri rijeke. Zastava Livna je crvena s dvije prijeko položene bijele trake. Grb se nalazi u sredini.

Galerija

Ispod Dumana
PTC Forum
Pogled prema Livanjskom polju.
Rijeka Bistrica u Livnu
Muzej Gorica
Pogled na Livno
Crkva i Samostan na Gorici 1879.
Glavica džamija iz 16. stoljeća
Na pazaru 1936. godine

Na pazaru 1936. godine
Pašnjak na Buškom Blatu, nekad

Pašnjak na Buškom Blatu, nekad
Rudnik Tušnica. Na izlazu iz jame, oko 1965.

Rudnik Tušnica. Na izlazu iz jame, oko 1965.

Povezani članci

Izvori

↑ str. 7, http://www.fzs.ba/Podaci/10.pdf
↑ Web stranica livno.ba http://www.livno.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=44&Itemid=53
↑ Informacije o klimi u Livnu: http://www.livno.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=44&Itemid=53
↑ Statistički godišnjak 2009., str. 34, http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf
↑ Podatci po mjesnim zajednicama, Livno str. 23, web stranica: http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf
↑ Priopćenje Federalnog zavoda za statistiku, web stranica: http://www.fzs.ba/saopcenja/2009/14.2.1.pdf
↑ "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Web stranica: http://www.bhas.ba/arhiva/census1991/Nac_Sast%20po%20naseljenim%20mjestima.pdf, str. 71
↑ Skupina autora, Livanjski kraj u povijesti, str. 235
↑ Župa Vidoši - U povodu 150. godišnjice blagoslova župne crkve, str. 209
↑ Isto, str. 209
↑ Isto, str. 102
↑ Isto, str. 106
↑ Isto, str. 107
↑ Isto, str. 108
↑ Skupina autora, Livanjski kraj u povijesti, str. 236
↑ Članak s http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=21392:hrvati-u-bih-1991-skoro-svaki-trei-duvnjak-i-etvrti-livnjak-vani&catid=77:tomislavgrad&Itemid=61
↑ Web stranica http://www.bhas.ba/arhiva/census1991/privremenom boravku u ino po opstinama.pdf, str. 106-107
↑ CIK - Rezultati izbora za općinu Livno, web stranica: http://www.izbori.ba/Mandati27102008/ShowMunicipality.asp
↑ Marijan Karaula: Knjiga bola - Stradanje Hrvata livanjskog kraja u dva posljednja rata, Svjetlo riječi, Sarajevo/Zagreb, 2005., str. 25 ISBN 9958-741-42-3 (sarajevsko izdanje), ISBN 953-7091-22-8 (zagrebačko izdanje)
↑ Izvor kao predhodni
↑ Izvor kao predhodni, str. 410
↑ Statistički godišnjak 2009., web stranica: http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf
↑ isto
↑ isto
↑ isto
↑ http://www.livno-online.com/zupanija/14822-usvojen-nacrt-prorauna-opine-za-2010-godinu
↑ Statistički godišnjak 2009., web stranica: http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf
↑ Livanjski spomenik kralju Tomislavu, web stranica: http://www.hbzup.com/livno/kralj_tomislav.php
↑ http://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=59
↑ Statistički godišnjak 2009., web stranica: http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf
↑ Franjevački muzej i galerija Gorica u Livnu: http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3115&Itemid=152
↑ Noć muzeja u Livnu: http://www.novicijat-bosnesrebrene.com/slikovnica/arhiva-vijesti/no%C4%87-muzeja/
↑ Dnevnik.hr Rimac u Frankfurtu predstavio fenomenalni Concept One, 15. rujna 2011.

Literatura

Dr.sc. Petar Džaja, dr.vet.med, Hrvati-Katolici livanjskog kraja, Zagreb, 2000. Vikarijat Banjalučke biskupije
Marijan Karaula, Knjiga bola - Stradanje Hrvata livanjskog kraja u dva posljednja rata, Sarajevo-Zagreb, 2005., Svjetlo riječi
"Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
Stipo Manđeralo, S Vidoške gradine, Livno 2006., Vlastita naklada
Stipo Manđeralo, Lozićev ilirski san, Split-Livno 1992., Zbornik "Kačić"
Stipo Manđeralo, Kutija za čuvanje vremena, Livno 1996., Svjetlo riječi
Stipo Manđeralo, Zlatne ruke, Livno 1999., Svjetlo riječi
Skupina autora, Livanjski kraj u povijesti, Split - Livno 1994., Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Split, Općinsko Hrvatsko vijeće obrane - Livno
Župa Vidoši - U povodu 150. godišnjice blagoslova župne crkve, Livno 2007., Župni ured Vidoši (Livno)

Vanjske poveznice

Službene stranice općine Livno

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Livno

[1] str. 7, http://www.fzs.ba/Podaci/10.pdf

[2] Web stranica livno.ba http://www.livno.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=44&Itemid=53

[3] Informacije o klimi u Livnu: http://www.livno.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=44&Itemid=53

[4] Statistički godišnjak 2009., str. 34, http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf

[5] Podatci po mjesnim zajednicama, Livno str. 23, web stranica: http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

[6] Priopćenje Federalnog zavoda za statistiku, web stranica: http://www.fzs.ba/saopcenja/2009/14.2.1.pdf

[7] "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Web stranica: http://www.bhas.ba/arhiva/census1991/Nac_Sast%20po%20naseljenim%20mjestima.pdf, str. 71

[8] Skupina autora, Livanjski kraj u povijesti, str. 235

[9] Župa Vidoši - U povodu 150. godišnjice blagoslova župne crkve, str. 209

[10] Isto, str. 209

[11] Isto, str. 102

[12] Isto, str. 106

[13] Isto, str. 107

[14] Isto, str. 108

[15] Skupina autora, Livanjski kraj u povijesti, str. 236

[16] Članak s http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=21392:hrvati-u-bih-1991-skoro-svaki-trei-duvnjak-i-etvrti-livnjak-vani&catid=77:tomislavgrad&Itemid=61

[17] Web stranica http://www.bhas.ba/arhiva/census1991/privremenom boravku u ino po opstinama.pdf, str. 106-107

[18] CIK - Rezultati izbora za općinu Livno, web stranica: http://www.izbori.ba/Mandati27102008/ShowMunicipality.asp

[19] Marijan Karaula: Knjiga bola - Stradanje Hrvata livanjskog kraja u dva posljednja rata, Svjetlo riječi, Sarajevo/Zagreb, 2005., str. 25 ISBN 9958-741-42-3 (sarajevsko izdanje), ISBN 953-7091-22-8 (zagrebačko izdanje)

[20] Izvor kao predhodni

[21] Izvor kao predhodni, str. 410

[22] Statistički godišnjak 2009., web stranica: http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf

[23] sto

[24] sto

[25] sto

[26] ttp://www.livno-online.com/zupanija/14822-usvojen-nacrt-prorauna-opine-za-2010-godinu

[27] Statistički godišnjak 2009., web stranica: http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf

[28] Livanjski spomenik kralju Tomislavu, web stranica: http://www.hbzup.com/livno/kralj_tomislav.php

[29] ttp://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=59

[30] Statistički godišnjak 2009., web stranica: http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf

[31] Franjevački muzej i galerija Gorica u Livnu: http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3115&Itemid=152

[32] Noć muzeja u Livnu: http://www.novicijat-bosnesrebrene.com/slikovnica/arhiva-vijesti/no%C4%87-muzeja/

[33] Dnevnik.hr Rimac u Frankfurtu predstavio fenomenalni Concept One, 15. rujna 2011.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

[19]

[20]

[21]

[22]

[23]

[24]

[25]

[26]

[27]

[28]

[29]

[30]

[31]

[32]

[33]

@@ Redak 466: / Redak 466: @@
 Prijatelji prirode u livanjskoj će okolici doći na svoje, jer je ona usprkos općoj globalizaciji uglavnom ostala netaknuta. To se odnosi na izletišta u Livanjskom polju, među kojima su Ploče i Hasino Vrilo omiljena izletišta Livnjaka, baš kao i rijeke [[Sturba]] i [[Žabljak (rijeka u BiH)|Žabljak]], te [[Buško jezero]] s bogatim ribljim fondom.
-Okolne planine, kao [[Cincar]] i [[Tušnica]] oduvijek su bile omiljene destinacije planinara, koji i danas znaju uživati u ljepoti, miru i čistini stoljetnih šuma. Vrijedna spomena svakako je i [[Nevidna voda]], najdublja jama u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi na livanjskoj strani [[Dinara|Dinare]] ponad sela Odžak.
+Okolne planine, kao [[Cincar]],[[Kamešnica]] i [[Tušnica]] oduvijek su bile omiljene destinacije planinara, koji i danas znaju uživati u ljepoti, miru i čistini stoljetnih šuma. Vrijedna spomena svakako je i [[Nevidna voda]], najdublja jama u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi na livanjskoj strani [[Dinara|Dinare]] ponad sela Odžak.
 == Obrazovanje ==