Lažištipavci: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2+) (robot Dodaje: ceb:Pseudoscorpiones
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 34 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q19119 na Wikidati
Redak 66: Redak 66:


[[Kategorija:Paučnjaci]]
[[Kategorija:Paučnjaci]]

[[ar:العقرب المزيف]]
[[az:Yalançıəqrəblər]]
[[bg:Псевдоскорпиони]]
[[bs:Lažne škorpije]]
[[ca:Pseudoescorpí]]
[[ceb:Pseudoscorpiones]]
[[cs:Štírci]]
[[de:Pseudoskorpione]]
[[en:Pseudoscorpion]]
[[es:Pseudoscorpionida]]
[[fi:Valeskorpionit]]
[[fr:Pseudoscorpionida]]
[[he:דמויי-עקרב]]
[[hu:Álskorpiók]]
[[is:Drekar]]
[[it:Pseudoscorpionida]]
[[ja:カニムシ]]
[[lt:Pseudoskorpionai]]
[[lv:Māņskorpioni]]
[[nl:Bastaardschorpioenen]]
[[nn:Bokskorpionar]]
[[no:Mosskorpioner]]
[[nv:Séigoʼchilí bitseeʼ ádinígíí]]
[[pl:Zaleszczotki]]
[[pt:Pseudoscorpionida]]
[[ro:Pseudoscorpion]]
[[ru:Ложноскорпионы]]
[[simple:Pseudoscorpion]]
[[sl:Paščipalci]]
[[sr:Лажне скорпије]]
[[sv:Klokrypare]]
[[tr:Yalancıakrep]]
[[uk:Псевдоскорпіони]]
[[zh:拟蝎目]]

Inačica od 13. ožujka 2013. u 11:08

Lažištipavci
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Razred:Arachnida
Podrazred:Dromopoda
Red:Pseudoscorpionida
Haeckel, 1866.
Natporodice
Baze podataka

Lažištipavci ili pseudoškorpioni[1] (Pseudoscorpiones) su vrlo sitne, do 8 mm dužine, paukolike životinje iz razreda arahnida koje jako podsjećaju na škorpione. Rasprostranjene su na svim kontinentima i dosta su česte, ali zbog malih dimenzija ostaju nezapažene. Poznato je i opisano preko 3.000 vrsta lažnih škorpiona. Žive na skrovitim, tamnim mjestima, u pećinama, ispod lišća i kamenja, pod korom starog drveća, u gnjezdima ptica i sisavaca, na travnatim površinama pa čak i u starim knjigama, slikama.

Tijelo je podjeljeno na dva dijela:

  • prozomu, na kojoj se nalazi 6 pari udova: helicere, pedipalpi i 4 para nogu za hodanje;
  • opistozomu, koja se sastoji od 12 segmenata i ne sadrži ekstremitete.

Od škorpiona se razlikuju po tome što nemaju postabdomen. Helicere su im dobro razvijene kao i klještoliki pedipalpi. Otrovne žljezde se nalaze u osnovi pedipalpa, a na njihovim vrhovima se ove žljezde izlijevaju. Hrane se sitnim člankonošcima tako što ih hvataju pedipalpima, koji su uvijek istureni ka naprijed, i ubijaju ubrizgavajući otrov, a zatim se žrtva raskida helicerama i počinje maceriranje i predvarenje. Polusvarena hrana se usisava prednjim crijevom.

Na vrhu pokretnog članka helicera otvaraju se kanali paučinaste žlijezde. Sekret ovih žlijezda služi za pravljenje gnijezda.

U Hrvatskoj živi čak 109 vrsta iz ovog reda, po čemu je Hrvatska jedna od najraznovrsnijih zemalja u svijetu.[2]

2009. godine u špilji Biserujki na otoku Krku, je pronađena potpuno nova vrsta lažištipavca.[3]

Klasifikacija

Red Pseudoscorpiones dijeli se na superporodice: Chthonioidea
Neobisioidea
Garypoidea
Cheiridioidea
Feaelloidea
Cheliferoidea

Literatura

  • Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd
  • Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
  • Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.

Vanjske poveznice

Izvori

  1. Lažištipavci ili pseudoškorpioni (meridijani.com)
  2. Hrvatska među vodećim u svijetu po lažištipavcima (index.hr)
  3. Novi list, dnevne novine, 22. svibnja 2010. g., oglas javne ustanove "Priroda" i Primorsko-goranske županije povodom dana biološke raznolikosti, str. 11