Jantarski put: razlika između inačica
m removed Category:Povijest Njemačke; added Category:Povijest Njemačke do 843. using HotCat |
|||
Redak 26: | Redak 26: | ||
[[Kategorija:Povijest Latvije]] |
[[Kategorija:Povijest Latvije]] |
||
[[af:Barnsteenroete]] |
|||
[[be:Бурштынавы шлях]] |
|||
[[ca:Ruta de l'ambre]] |
|||
[[cs:Jantarová stezka]] |
|||
[[de:Bernsteinstraße]] |
|||
[[en:Amber Road]] |
|||
[[eo:Sukcena Vojo]] |
|||
[[es:Ruta del ámbar]] |
|||
[[fi:Pronssikauden meripihkakauppa]] |
|||
[[fr:Route de l'ambre]] |
|||
[[fy:Barnstienrûte]] |
|||
[[he:דרך הענבר]] |
|||
[[hu:Borostyánút]] |
|||
[[it:Via dell'ambra]] |
[[it:Via dell'ambra]] |
||
[[ja:琥珀の道]] |
|||
[[ko:호박의 길]] |
|||
[[la:Via Sucinaria]] |
|||
[[lt:Gintaro kelias]] |
|||
[[nl:Barnsteenroute]] |
|||
[[no:Ravveien]] |
|||
[[pl:Szlak bursztynowy]] |
|||
[[pt:Rota do Âmbar]] |
|||
[[ru:Янтарный путь]] |
|||
[[sh:Jantarni put]] |
|||
[[sk:Jantárová cesta (história)]] |
|||
[[sv:Bärnstensvägen]] |
|||
[[th:เส้นทางสายอำพัน]] |
|||
[[tr:Kehribar Yolu]] |
|||
[[uk:Бурштиновий шлях]] |
|||
[[vi:Con đường hổ phách]] |
|||
[[zh:琥珀之路]] |
Inačica od 15. ožujka 2013. u 12:01
Jantarski put je vjerojatno najstarija europska komunikacijska trasa između sjevera i juga, nastala za trgovinu jantarom. To je trgovački put kojim se prenosio jantar s obala Baltičkog mora preko europskog kontinenta do Sredozemlja.[1].
Prve pouzdanije vijesti o postojanju jantarskog puta datiraju u brončano doba. Po Herodotu, jantar skupljaju Hiperborejci na Baltiku, zatim ga preuzimaju Skiti koji ga donose do stanovnika sjevernog Jadrana odakle se dalje prenosi do Dela (ili Pila, koji je središte trgovine prema istoku). Po Diodoru, jantar donose Germani do Veneta i Etrušćana, a ovi ga predaju Grcima.
Najuvjerljivija je rekonstrukcija jednoga kraka puta po kojoj on ide od Baltika dolinom Labe preko Češke i Jadranskih vrata do Ljubljane i Ptuja, te se spušta u Istru, pa na otoke Elektride, najvjerojatnije Cres i Lošinj, a zatim se brodovima prenosi u Grčku i dalje u Egipat. Drži se da je zbog interesa pomorskog dijela puta prokopan i Osorski kanal između Cresa i Lošinja.
Postoje i drugi krakovi puta: prema Crnom moru, Rhonei, kao i neposredna pomorska putovanja Grka (Piteja iz Massilije) i Feničana do Baltika.
Ratovi Rimljana s Ilirima, kao i kasnije provale naroda u doba velikih seoba, prekidaju tu staru komunikaciju, ali ona ostaje važna kao jedno od izvorišta rane povezanosti europskoga antropogeografskog prostora.
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija, Knjiga 9., Večernji list, Zagreb, 2006.