Diodor Sicilski: razlika između inačica
m r2.7.3) (robot Dodaje: ko:디오도로스 시켈로스 |
|||
Redak 21: | Redak 21: | ||
[[Kategorija:Rimski povjesničari]] |
[[Kategorija:Rimski povjesničari]] |
||
[[Kategorija:Starogrčki povjesničari]] |
[[Kategorija:Starogrčki povjesničari]] |
||
[[am:ዲዮዶሮስ ሲኩሉስ]] |
|||
[[ar:ديودورس]] |
|||
[[az:Siciliyalı Diodor]] |
|||
[[bg:Диодор Сицилийски]] |
|||
[[br:Diodoros Sikilia]] |
|||
[[ca:Diodor de Sicília]] |
|||
[[cs:Diodóros Sicilský]] |
|||
[[cy:Diodorus Siculus]] |
|||
[[da:Diodor]] |
|||
[[de:Diodor]] |
|||
[[el:Διόδωρος Σικελιώτης]] |
|||
[[en:Diodorus Siculus]] |
|||
[[eo:Diodoro Sicila]] |
|||
[[es:Diodoro Sículo]] |
|||
[[et:Diodoros]] |
|||
[[fa:دیودور سیسیلی]] |
|||
[[fi:Diodoros Sisilialainen]] |
|||
[[fr:Diodore de Sicile]] |
|||
[[he:דיודורוס סיקולוס]] |
|||
[[hu:Diodórosz (történetíró)]] |
|||
[[hy:Դիոդորոս Սիկիլիացի]] |
|||
[[id:Diodoros Sikolos]] |
|||
[[is:Díodóros frá Sikiley]] |
|||
[[it:Diodoro Siculo]] |
|||
[[ja:シケリアのディオドロス]] |
|||
[[ka:დიოდორე სიცილიელი]] |
|||
[[ko:디오도로스 시켈로스]] |
|||
[[la:Diodorus Siculus]] |
|||
[[mk:Диодор Сикулски]] |
|||
[[ml:ഡയഡോറസ് സിക്കുലസ്]] |
|||
[[ms:Diodorus]] |
|||
[[nl:Diodoros van Sicilië]] |
|||
[[no:Diodorus Siculus]] |
|||
[[pl:Diodor Sycylijski]] |
|||
[[pms:Diodòr ëd Sicilia]] |
|||
[[pt:Diodoro Sículo]] |
|||
[[ro:Diodorus Siculus]] |
|||
[[ru:Диодор Сицилийский]] |
|||
[[scn:Diudoru Siculu]] |
|||
[[sh:Diodor]] |
|||
[[sk:Diodóros Sicílsky]] |
|||
[[sl:Diodor Sicilski]] |
|||
[[sq:Diodori]] |
|||
[[sr:Диодор са Сицилије]] |
|||
[[sv:Diodorus Siculus]] |
|||
[[tr:Diodorus]] |
|||
[[uk:Діодор Сицилійський]] |
|||
[[zh:西西里的狄奧多羅斯]] |
Inačica od 16. ožujka 2013. u 21:08
Diodor Sicilski (grč. Διόδωρος Σικελιώτης, 90. do 27. pr. Kr.), grčki je povjesničar koji se rodio u antičkom gradu Agiriumu na otoku Siciliji[1]. Živio je u doba Cezarove vladavine[2].
Djelo „Bibliotheca historica“
Opće Diodorovo djelo o povijesti jest Bibliotheca historica („Povijesna knjižnica“) koje se sastoji od četrdeset knjiga[3], od čega su sačuvanje samo one pod brojevima I.-V. i XI.-XX., koje dijelimo na tri dijela. Prve tri knjige spominju doba grčkih i ostalih plemena do vremena Trojanskog rata. Tematika tih djela je uglavnom geografska, a spominje se povijest i kultura Egipta (I.), Mezopotamije, Indije, Skitije i Arabije (II.), sjeverne Afrike (III.), te Grčke i Europe (IV.–VI.).
U sljedećem dijelu (knjige VII.-XVII.) govori o povijesti svijeta od Trojanskog rata do smrti Aleksandra Makedonskog.
Zadnji dio (XVII.-XX.) opisuje povijesne događaje od Aleksandrovih nasljednika do oko 60. pr. Kr. odnosno Cezarovih Galskih ratova, čiji kraj nije sačuvan.