Koralji: razlika između inačica
Redak 82: | Redak 82: | ||
[[Kategorija:Koralji|*]] |
[[Kategorija:Koralji|*]] |
||
[[Kategorija:Žarnjaci]] |
[[Kategorija:Žarnjaci]] |
||
<!-- interwiki --> |
|||
[[az:Mərcan polipləri]] |
|||
[[be:Каралавыя паліпы]] |
|||
[[br:Antozoared]] |
|||
[[bs:Koral]] |
|||
[[ca:Antozou]] |
|||
[[cs:Korálnatci]] |
|||
[[de:Blumentiere]] |
|||
[[el:Ανθόζωο]] |
|||
[[en:Anthozoa]] |
|||
[[es:Anthozoa]] |
|||
[[et:Õisloomad]] |
|||
[[eu:Anthozoa]] |
|||
[[fa:گلسانزیان]] |
|||
[[fi:Korallieläimet]] |
|||
[[fr:Anthozoa]] |
|||
[[gl:Antozoos]] |
|||
[[hu:Virágállatok]] |
|||
[[id:Anthozoa]] |
|||
[[it:Anthozoa]] |
|||
[[ja:花虫綱]] |
|||
[[jv:Anthozoa]] |
|||
[[ka:მარჯნის პოლიპები]] |
|||
[[kk:Маржан полиптері]] |
|||
[[ko:산호충강]] |
|||
[[lt:Koraliniai polipai]] |
|||
[[lv:Koraļļpolipi]] |
|||
[[ml:അന്തോസോവ]] |
|||
[[nl:Bloemdieren]] |
|||
[[no:Koralldyr]] |
|||
[[oc:Anthozoa]] |
|||
[[pl:Koralowce]] |
|||
[[pt:Anthozoa]] |
|||
[[qu:T'ika k'arachiq]] |
|||
[[ru:Коралловые полипы]] |
|||
[[sah:Корааллар]] |
|||
[[scn:Anthozoa]] |
|||
[[simple:Anthozoa]] |
|||
[[sk:Koralovce]] |
|||
[[sr:Корал]] |
|||
[[th:แอนโธซัว]] |
|||
[[tr:Mercanlar]] |
|||
[[uk:Коралові поліпи]] |
|||
[[vi:Lớp San hô]] |
|||
[[zh:珊瑚纲]] |
Inačica od 17. ožujka 2013. u 04:01
Koralji | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Cnidaria |
Razred: | Anthozoa Ehrenberg, 1831. |
Podrazredi | |
Baze podataka | |
Koralji (lat. Anthozoa) razred su u koljenu žarnjaka. Riječ "anthozoa" znači "cvjetajuća životinja". Koralji svojim često živim bojama, pokretnim lovkama i mesnatim tijelom doista podsjećaju na biljke što je vjerojatno bilo i podloga za ovo ime.[1]
S oko 6000 poznatih vrsta koralji su najveći razred u koljenu žarnjaka. Razvrstava ih se u 9 redova i 150 porodica. Morfološki oblik meduza u ovom razredu je reduciran, što znači da se koralji pojavljuju samo u obliku polipa. To su jednostavne cjevaste životinjice s cjevčicom koja je na jednom kraju zatvorena, a otvorena na drugom. Otvoreni kraj okružen je jednim ili više redova lovki koje sadrže žarne stanice. Koriste ih za prehranu ili obranu od grabežljivaca, puževa, mnogočetinaša, morskih pauka i zvjezdača.[1]
Kao svi žarnjaci, i koralji su mesojedi, iako neke vrste dopunjuju hranu tvarima koje "proizvode" mikroskopske alge (dinoflagelati) koje žive u u njihovu tijelu u simbiotskom odnosu s njima.[1]
Stanište
Koralji su životinje vezane isključivo uz vodu i rasprostranjeni su u svim svjetskim morima gdje ih se može naći sve do dubine od 6.000 metara. Vrste koje žive pojedinačno (solitarne) vezane su za čvrstu podlogu ili duboko ukopane u mulj ili pijesak. Koralji koji tvore kolonije prekrivaju podlogu ili tvore kosture najrazličitijih oblika. Vrste koje žive kolonijalno grade grebene (grebenotvorci) i imaju vapnenast, rožnat ili gumasto građen unutrašnji ili vanjski kostur.[1] Za sve vrste koje su grebenotvorci tipično je da žive u plitkoj (do 40 metara), bistroj vodi jer žive u simbiotskom odnosu s algama kojima je za život neophodno dovoljno svjetla. Koraljni grebeni su najveće strukture u živom svijetu.
Sistematizacija
Sistematizacija | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Filogeneza Anthozoa[3]
|
Koralji se dijele na podrazrede šesterolovkaša i osmerolovkaše, što je određeno brojem lovki odnosno pregrada u tijelu polipa, odnosno njihovom šestero- ili osmerozračnom simetrijom.[4]
Podrazred šesterolovkaša uključuje i važne koralje - grebenotvorce: kamene koralje, moruzgve i njihove srodnike cerijantuse i Zoanthidea. Genetičke studije ribosomskih DNK cerijantusa pokazale su da su oni monofilijski, odnosno najstariji, temeljni razvojni red ovih drugih.[5]
Osmerolovkaši danas obuhvaćaju peraste i kožaste koralje, kao i Helioporacea. Perasti koralji, koji danas uključuju i koralje poznate kao gorgonije, ranije su bili razvrstavani u zaseban podrazred.[4]
Hrvatska
U Hrvatskoj se koralje po prastaroj legendi opisivalo kao nježne cvjetove koji se okamene čim ih se izvadi iz mora.[6]
Izvori
- ↑ a b c d "Životinje", Velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005. ISBN 953-196-088-7
- ↑ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, ISBN 953-6036-36-3
- ↑ Hrvatska imena preuzeta iz: Milišić Neven, Enciklopedija jadranskih koralja, Marijan tisak, Split 2008. ISBN 978-953-214-446-8
- ↑ a b Daly, M. 2007. The phylum Cnidaria: A review of phylogenetic patterns and diversity 300 years after Linnaeus (PDF). Zootaxa. 1668: 1–766. ISSN 1175-5326 Nepoznati parametar
|coauthors=
zanemaren (prijedlog zamjene:|author=
) (pomoć) - ↑ Chen, C. A., D. M. Odorico, M. ten Lohuis, J. E. N. Veron, and D. J. Miller. lipnja 1995. Systematic relationships within the Anthozoa (Cnidaria: Anthozoa) using the 5'-end of the 28S rDNA (PDF). Molecular Phylogeny and Evolution. 4 (2): 175–183. doi:10.1006/mpev.1995.1017. PMID 7663762 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=
(pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link) - ↑ Županović, Šime. Hrvati i more : ribarstvo : od koga Hrvati naučiše ribarstvo i ribarsku terminologiju?, Zagreb : AGM, 1995., str. 348., ISBN 953-174-048-8