Sava Mrkalj: razlika između inačica
m nije "libido" nego "libo" i nije "Paliondija" nego "Palinodija" |
m Bot: brisanje 4 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q3435493 na Wikidati |
||
Redak 13: | Redak 13: | ||
{{DEFAULTSORT:Mrkalj, Sava}} |
{{DEFAULTSORT:Mrkalj, Sava}} |
||
[[Kategorija:Srpski jezikoslovci]] |
[[Kategorija:Srpski jezikoslovci]] |
||
<!-- interwiki --> |
|||
[[bs:Sava Mrkalj]] |
|||
[[en:Sava Mrkalj]] |
|||
[[sr:Сава Мркаљ]] |
|||
[[uk:Сава Мркаль]] |
Inačica od 17. ožujka 2013. u 15:04
Sava Mrkalj (1783. Sjeničak, Hrvatska - 1833. Beč), učitelj i filolog.
Sava Mrkalj je rođen 1783. godine u selu Sjeničaku, prvobanske pukovnije tadašnje Vojnojne krajine. Školu je završio 1799. godine u Plaškom i zatim postao učitelj u Gospiću. Kasnije je otišao u Zagreb, gdje je završio najprije arhigimnaziju, a potom dvogodišnji studij filozofije. Studiranje je nastavio u Pešti gdje je slušao predavanja iz filozofije i matematike na tamošnjem sveučilištu i dobio zvanje „svobodnih hudožestva i filosofije doktor ". Bio je dobar poznavatelj latinskog i francuskog jezika, a razumio je i grčki i hebrejski, što je njegovom jezikoslovnom talentu bilo od velike koristi. Poznat je po tome što je 1810. godine, još tokom studiranja u Pešti, napisao tada veoma aktuelnu knjižicu o slaveno-srpskoj azbuci „Salo debelog jera libo azbukoprotres". U njoj se zalagao za reformu tadašnjeg zastarjelog i nerazumljivog pravopisa koji se upotrebljavao u crkvi i književnosti i tražio primjenu fonetskog pisma baziranom na narodnom jeziku.
Napadan od službenih ckrvenih krugova zbog ovih svojih pogleda, Sava Mrkalj je mislio da će ih umiriti ako se zakaluđeri i zato je 1811. u manastiru Gomirje zaista i postao jerođakon Julijan. Međutim, progoni su se samo uvećavali i on je 1813. godine otpušten iz manastira. U strahu od osvete crkvene hijerarhije 1817. godine je objavio djelo „Paliondija" u kojoj se odrekao svoje grafičko-ortografske reforme. Godine 1827. je poludio pa je 1833. godine umro u bečkoj umobolnici. Smatra se da je Sava Mrkalj preteča Vuka Karadžića.
Literatura
- Mala enciklopedija Prosveta - Opšta enciklopedija (M-Š), Prosveta, Beograd 1959.
- Mile Mrkalj: Sjeničak, kronika kordunaškog sela, Historijski arhiv u Karlovcu, Karlovac 1980.