Anorganska kemija: razlika između inačica
m robot Dodaje: ml:ഇനോർഗാനിക് രസതന്ത്രം |
|||
Redak 28: | Redak 28: | ||
{{Područja kemije}} |
{{Područja kemije}} |
||
[[Kategorija:Kemija]] |
[[Kategorija:Kemija]] |
||
[[af:Anorganiese chemie]] |
|||
[[an:Quimica inorganica]] |
|||
[[ar:كيمياء لاعضوية]] |
|||
[[as:অজৈৱ ৰসায়ন]] |
|||
[[be:Неарганічная хімія]] |
|||
[[be-x-old:Неарганічная хімія]] |
|||
[[bg:Неорганична химия]] |
|||
[[bs:Neorganska hemija]] |
|||
[[ca:Química inorgànica]] |
|||
[[cs:Anorganická chemie]] |
|||
[[cv:Органикăллă мар хими]] |
|||
[[da:Uorganisk kemi]] |
|||
[[de:Anorganische Chemie]] |
|||
[[el:Ανόργανη χημεία]] |
|||
[[en:Inorganic chemistry]] |
|||
[[eo:Neorganika kemio]] |
|||
[[es:Química inorgánica]] |
|||
[[et:Anorgaaniline keemia]] |
|||
[[eu:Kimika ez-organiko]] |
|||
[[fa:شیمی معدنی]] |
|||
[[fi:Epäorgaaninen kemia]] |
|||
[[fo:Ólívrunnin evnafrøði]] |
|||
[[fr:Chimie inorganique]] |
|||
[[gl:Química inorgánica]] |
|||
[[he:כימיה אי-אורגנית]] |
|||
[[hi:अकार्बनिक रसायन]] |
|||
[[hu:Szervetlen kémia]] |
|||
[[id:Kimia anorganik]] |
|||
[[is:Ólífræn efnafræði]] |
|||
[[it:Chimica inorganica]] |
|||
[[ja:無機化学]] |
|||
[[kk:Анорганикалық химия]] |
|||
[[ko:무기화학]] |
|||
[[la:Chemia inorganica]] |
|||
[[lb:Anorganesch Chimie]] |
|||
[[lmo:Chimica inurganica]] |
|||
[[lt:Neorganinė chemija]] |
|||
[[lv:Neorganiskā ķīmija]] |
|||
[[mk:Неорганска хемија]] |
|||
[[ml:ഇനോർഗാനിക് രസതന്ത്രം]] |
|||
[[ms:Kimia tak organik]] |
|||
[[nds:Anorgaansch Chemie]] |
|||
[[nl:Anorganische chemie]] |
|||
[[nn:Uorganisk kjemi]] |
|||
[[no:Uorganisk kjemi]] |
|||
[[oc:Quimia inorganica]] |
|||
[[pl:Chemia nieorganiczna]] |
|||
[[pnb:انکاربن کیمسٹری]] |
|||
[[pt:Química inorgânica]] |
|||
[[ro:Chimie anorganică]] |
|||
[[ru:Неорганическая химия]] |
|||
[[sh:Anorganska hemija]] |
|||
[[si:අකාබනික රසායනය]] |
|||
[[simple:Inorganic chemistry]] |
|||
[[sk:Anorganická chémia]] |
|||
[[sl:Anorganska kemija]] |
|||
[[sq:Kimia inorganike]] |
|||
[[sr:Неорганска хемија]] |
|||
[[su:Kimia anorganik]] |
|||
[[sv:Oorganisk kemi]] |
|||
[[ta:கனிம வேதியியல்]] |
|||
[[th:เคมีอนินทรีย์]] |
|||
[[tl:Kimikang inorganiko]] |
|||
[[tr:İnorganik kimya]] |
|||
[[uk:Неорганічна хімія]] |
|||
[[ur:غیرنامیاتی کیمیاء]] |
|||
[[vi:Hóa vô cơ]] |
|||
[[war:Kimika inorganika]] |
|||
[[yi:אומארגאנישע כעמיע]] |
|||
[[zh:无机化学]] |
|||
[[zh-yue:無機化學]] |
Inačica od 22. ožujka 2013. u 03:05
Anorganska kemija dio je kemije koji proučava kemijska svojstva i reakcije svih kemijskih elemenata osim ugljika i njegovih spojeva kao i kemijske procese koje se zbivaju između njih. Spojeve ugljika (s izuzetkom oksida ugljika, ugljične kiseline i njenih soli - karbonata) proučava organska kemija.
Granica između anorganske i organske kemije nije oštra. Rubno područje pokrivaju organski spojevi s kovinama, koje proučava posebna kemijska potdisciplina organskokovinskih spojeva.
Većina anorganskih spojeva su soli, kombinacije aniona i kationa, koje su međusobno povezane s ionskim vezama. Kationi su, npr, Na+, Ca2+ i Al3+, anioni su npr. oksid O2- i bromid Br-. Soli su električno neutralne, što znači da sadrže jednak broj pozitivnih i negativnih naboja.
Ioni su opisani sa svojim oksidacijskim stanjem, kojega vidimo iz ionizacijskih potencijala (za katione) i elektronskih afiniteta (za anione).
Važni razredi anorganskih spojeva su oksidi, karbonati, sulfati i halogenidi. Mnogi anorganski spojevi imaju visoko talište. Anorganske soli u čvrstom stanju slabo su električno vodljive. Njihova važna karakteristika je topljivost, npr. u vodi i kristalizacija. Neke soli su dobro topljive u vodi poput kuhinjske soli druge poput SiO2, uopće ne.
Jednostavna anorganska reakcija je dvojna substitucija, do koje dođe miješanjem dvije soli. U reakciji dođe samo do premiještanja iona bez promjene oksidacijskog stanja. U redoks reakcijama dolazi do promjene oksidacijskih stanja. Jednom od reaktanata, oksidantu oksidacijsko stanje se smanji, a drugom reaktantu, reducentu, oksidacijsko stanje se poveća. Broj dodanih i uzetih elektrona jednak je, jer je reakcija neutralna. Do izmjene elektrona dođe također u reakcijama, koje se događaju u baterijama. To područje reakcija proučava elektrokemija.
Kada jedan od reaktanata sadrži vodikove atome, lako dođe do reakcije, u kojoj se izmijenjuju protoni (H + ioni). Takve reakcije su predmet izučavanja kiselo-bazične kemije. Gledano podjednostavljeno, kiselina je svaki kemijski spoj, koji veže elektronski par (Lewisova kiselina). Analogno tome, svaki spoj, koji donira elektronski par je Lewisova baza. Anorganske spojeve nalazimo u prirodi u obliku minerala te također kao biomolekule. Natrijev i kalijev klorid važni su elektroliti, adenozin-5'-trifosfat (ATP) je multifunkcionalni nukleotid i koenzim te važan posrednik pri međumolekularnom prijenosu energije [1] , polifosfati zajedno sa šećerima tvore lanac DNK.
Prvi umjetno proizveden anorganski spoj je amonijev nitrit (NH4NO2), koji je važno umjetno gnojivo. Umjetno proizvedeni su također neki katalizatori, npr., vanadijev(V) oksid (V2O5) i titanov(III) klorid (TiCl3) te nekoliko reagenata u organski kemiji, npr. litijev aluminijev hidrid (TiCl3) i Grignardovi reagenti.
Podpoglavlja anorganske kemije su organokovinska kemija, bioanorganska kemija i dr.
Izvori
- ↑ Knowles JR (1980). »Enzyme-catalyzed phosphoryl transfer reactions«. Annu. Rev. Biochem. 49: 877–919. DOI:10.1146/annurev.bi.49.070180.004305. PMID:6250450.