Anhidridi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 23. ožujka 2013. u 16:14

Anhidridi (od grč. riječi: bez vode, suh, prema grč. : voda) su kemijski spojevi koji se dobivaju kada se jednoj molekuli ili većemu broju molekula kiseline ili (rjeđe) baze oduzme jedna ili više molekula vode. Zbog toga su anhidridi poznati kao „anhidridi kiselina“.

Fizikalna svojstva

Anhidridi imaju više temperature vrelišta od ugljikovodika, a niže od alkohola, s približno jednakim molekularnim težinama. Hlapljivi anhidridi, jednako kao i kiselinski halogenidi, nadražuju sluzokožu.

Primjeri poznatih anhidrida

Sumporni trioksid (SO₃) je anhidrid sumporne kiseline(H₂SO₄).

Primjeri poznatih anhidrida karboksilnih kiselina

Posebnu skupinu čine anhidridi karboksilnih kiselina, opće formule RCO x O x COR`.

Acetanhidrid (CH₃CO x O x COCH₃ ili (CH₃CO)₂O) je anhidrid octene kiseline(CH₃COOH).

Priređivanje anhidrida kiselina

Za priređivanje anhidrida kiselina mogu se upotrijebiti dvije opće metode od kojih prva, tj. ona iz kiselinskog halogenida i soli, jasno definira strukturu anhidrida karbonskih kiselina.

Druga metoda ovisi o činjenici da postoji ravnoteža između karboksilnih kiselina i anhidrida kiselina.

Kako octena kiselina vri na nižoj temperaturi od bilo koje komponente u sistemu, ona se može uklanjati pažljivom destilacijom i tako reakciju voditi do kraja. Prva reakcija može se upotrijebiti za priređivanje anhidrida u kojima su grupe R iste ili različite. Iako je druga metoda pogodna samo za priređivanje anhidrida u kojima su obje grupe R jednake, ona ima prednost jer je acetanhidrid jeftiniji i lako pristupačan, a metoda daje izvrsne prinose.

Nomenklatura

Spojevi ove vrste imenuju se tako da se ispred imena kiseline ili kiselina stavi riječ anhidrid. Npr.: (CH₃CO)₂O anhidrid octene kiseline, (CH₃CO)O(COCH₂CH₂CH₃) anhidrid octenomaslačne kiseline.

Oni anhidridi kojima su obje grupe R jednake nazivaju se jednostavnim anhidridima, a oni s različitim grupama R mješovitim anhidridima. Prvi su mnogo važniji.

Izvor

Hrvatska enciklopedija, Broj 1 (A-Bd), str. 258.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-31-2
Carl R. Noller; Kemija organskih spojeva. Glavni urednik: Zvonko Vistrička. Izdavač: Tehnička knjiga, listopad 1968.g.. Zagreb. Str. 162.-163..

Nedovršeni članak Anhidridi koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-'''Anhidridi''' (od grč. riječi: bez vode, suh) su kemijski spojevi koji se dobivaju kada se jednoj molekuli ili većemu broju molekula kiseline ili (rjeđe) baze oduzme jedna ili više molekula vode. Npr. [[sumpor]]ov trioksid (SO<sub>3</sub>) je anhidrid [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]](H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub>). Posebnu skupinu čine anhidridi [[karboksilna kiselina|karboksilnih kiselina]], opće formule RCO x O x COR`, pa je npr. acetanhidrid, CH<sub>3</sub>COO x O x COOCH<sub>3</sub>, adhidrid [[Octena kiselina|octene kiseline]] (CH<sub>3</sub>COOH).
+'''Anhidridi''' (od grč. riječi: bez vode, suh, prema grč. : voda) su kemijski spojevi koji se dobivaju kada se jednoj molekuli ili većemu broju molekula kiseline ili (rjeđe) baze oduzme jedna ili više molekula vode. Zbog toga su anhidridi poznati kao „''anhidridi kiselina''“.
+==Fizikalna svojstva==
+Anhidridi imaju više temperature vrelišta od ugljikovodika, a niže od alkohola, s približno jednakim molekularnim težinama. Hlapljivi anhidridi, jednako kao i kiselinski halogenidi, nadražuju sluzokožu.
+===Primjeri poznatih anhidrida===
+* [[Sumpor]]ni trioksid (SO<sub>3</sub>) je anhidrid [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]](H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub>).
+===Primjeri poznatih anhidrida karboksilnih kiselina===
+Posebnu skupinu čine anhidridi [[karboksilna kiselina|karboksilnih kiselina]], opće formule RCO x O x COR`.
+* Acetanhidrid (CH<sub>3</sub>CO x O x COCH<sub>3</sub> ili (CH<sub>3</sub>CO)<sub>2</sub>O) je anhidrid [[Octena kiselina|octene kiseline]](CH<sub>3</sub>COOH).
+==Priređivanje anhidrida kiselina==
+Za priređivanje anhidrida kiselina mogu se upotrijebiti dvije opće metode od kojih prva, tj. ona iz kiselinskog halogenida i soli, jasno definira strukturu anhidrida karbonskih kiselina.
+Druga metoda ovisi o činjenici da postoji ravnoteža između karboksilnih kiselina i anhidrida kiselina.
+Kako octena kiselina vri na nižoj temperaturi od bilo koje komponente u sistemu, ona se može uklanjati pažljivom destilacijom i tako reakciju voditi do kraja. Prva reakcija može se upotrijebiti za priređivanje anhidrida u kojima su grupe R iste ili različite. Iako je druga metoda pogodna samo za priređivanje anhidrida u kojima su obje grupe R jednake, ona ima prednost jer je acetanhidrid jeftiniji i lako pristupačan, a metoda daje izvrsne prinose.
+==Nomenklatura==
+Spojevi ove vrste imenuju se tako da se ispred imena kiseline ili kiselina stavi riječ ''anhidrid''.
+Npr.: (CH<sub>3</sub>CO)<sub>2</sub>O anhidrid octene kiseline, (CH<sub>3</sub>CO)O(COCH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>3</sub>) anhidrid octenomaslačne kiseline.
+Oni anhidridi kojima su obje grupe R jednake nazivaju se jednostavnim anhidridima, a oni s različitim grupama R mješovitim anhidridima. Prvi su mnogo važniji.
 == Izvor ==
 * [[Hrvatska enciklopedija]], Broj 1 (A-Bd), str. 258.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-31-2
+* Carl R. Noller; Kemija organskih spojeva. Glavni urednik: Zvonko Vistrička. Izdavač: Tehnička knjiga, listopad 1968.g.. Zagreb. Str. 162.-163..
 {{Mrva-kem}}