Ruski jezik: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Zhmr (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
m Uklonjena promjena suradnika Zhmr, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Addbot
Redak 1: Redak 1:
{{jezik|ime=Ruski jezik
{{jezik|ime=Ruski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=русский язык
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=русский язык
|države=[[Rusija]]; [[Bjelorusija]], [[Estonija]], [[Kazakstan]], [[Kirgistan]], [[Latvija]], [[Ukrajina]]
|države=[[Rusija]]; [[Bjelorusija]], [[Estonija]], [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Latvija]], [[Ukrajina]]
|regije=[[Europa]], [[Azija]]
|regije=[[Europa]], [[Azija]]
|govornici=oko 180 milijuna
|govornici=oko 180 milijuna
Redak 9: Redak 9:
::[[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenski]]
::[[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenski]]
:::'''ruski'''
:::'''ruski'''
|država=[[Rusija]]; [[Bjelorusija]], [[Kazakstan]], [[Kirgistan]], [[Ukrajina]]
|država=[[Rusija]]; [[Bjelorusija]], [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Ukrajina]]
|ustanova=
|ustanova=
|iso1=ru|iso2=rus|sil=RUS
|iso1=ru|iso2=rus|sil=RUS
Redak 16: Redak 16:
'''Ruski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=rus rus]) je [[slavenski jezici|slavenski jezik]] s najvećim brojem govornika. Zajedno s [[ukrajinski jezik|ukrajinskim]], [[bjeloruski jezik|bjeloruskim]] i [[istočnorusinski jezik|rusinskim]] čini skupinu istočnoslavenskih jezika. Standardni ruski jezik temelji se na narječju [[Moskva|Moskve]].
'''Ruski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=rus rus]) je [[slavenski jezici|slavenski jezik]] s najvećim brojem govornika. Zajedno s [[ukrajinski jezik|ukrajinskim]], [[bjeloruski jezik|bjeloruskim]] i [[istočnorusinski jezik|rusinskim]] čini skupinu istočnoslavenskih jezika. Standardni ruski jezik temelji se na narječju [[Moskva|Moskve]].


Ruskim kao materinskim jezikom govori oko 180 milijuna ljudi, od kojih oko 130 milijuna živi u [[Rusija|Rusiji]]. [[Službeni jezik|Službeni]] je jezik u Rusiji, [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] (uz [[bjeloruski jezik|bjeloruski]]), [[Kazakstan]]u (uz [[kazački jezik|kazački]]), [[Kirgistan]]u (uz [[kirgiški jezik|kirgiški]]) te [[Ukrajina|ukrajinskoj]] Autonomnoj Republici [[Krim]] (uz [[ukrajinski jezik|ukrajinski). U ovim i ostalim zemljama bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] ruski je materinski jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se rabi i u kulturi, znanosti i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 milijuna ljudi.
Ruskim kao materinskim jezikom govori oko 180 milijuna ljudi, od kojih oko 130 milijuna živi u [[Rusija|Rusiji]]. [[Službeni jezik|Službeni]] je jezik u Rusiji, [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] (uz [[bjeloruski jezik|bjeloruski]]), [[Kazahstan]]u (uz [[kazaški jezik|kazaški]]), [[Kirgistan]]u (uz [[kirgiški jezik|kirgiški]]) te [[Ukrajina|ukrajinskoj]] Autonomnoj Republici [[Krim]] (uz [[ukrajinski jezik|ukrajinski). U ovim i ostalim zemljama bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] ruski je materinski jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se rabi i u kulturi, znanosti i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 milijuna ljudi.


==Pismo==
==Pismo==
Redak 172: Redak 172:
[[Kategorija:Ruski jezik]]
[[Kategorija:Ruski jezik]]
[[Kategorija:Jezici Rusije| ]]
[[Kategorija:Jezici Rusije| ]]
[[Kategorija:Jezici Kazakstana| ]]
[[Kategorija:Jezici Kazahstana| ]]
[[Kategorija:Jezici Kirgistana| ]]
[[Kategorija:Jezici Kirgistana| ]]
[[Kategorija:Jezici SAD-a]]
[[Kategorija:Jezici SAD-a]]

Inačica od 23. ožujka 2013. u 19:01

{{{1}}}. {{{2}}}

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Zajedno s ukrajinskim, bjeloruskim i rusinskim čini skupinu istočnoslavenskih jezika. Standardni ruski jezik temelji se na narječju Moskve.

Ruskim kao materinskim jezikom govori oko 180 milijuna ljudi, od kojih oko 130 milijuna živi u Rusiji. Službeni je jezik u Rusiji, Bjelorusiji (uz bjeloruski), Kazahstanu (uz kazaški), Kirgistanu (uz kirgiški) te ukrajinskoj Autonomnoj Republici Krim (uz [[ukrajinski jezik|ukrajinski). U ovim i ostalim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza ruski je materinski jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se rabi i u kulturi, znanosti i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 milijuna ljudi.

Pismo

Ruski se zapisuje ćirilicom, izvedenom u 10. stoljeću iz grčkog pisma uz dodatak nekih slova glagoljice, za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni latinici reformama koje je započeo Petar I. Veliki godine 1708. Ovo su novo tzv. "građansko pismo" preuzeli i svi ostali narodi koji pišu ćirilicom - Srbi, Bugari, Ukrajinci, i Bjelorusi.

Sljedeća tablica prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne hrvatske ekvivalente:

Аа

a

Бб

b

Вв

v

Гг

g

Дд

d

Ее

(j)e

Ёё

(j)o

Жж

ž

Зз

z

Ии

i

Йй

j

Кк

k

Лл

l

Мм

m

Нн

n

Оо

o

Пп

p

Рр

r

Сс

s

Тт

t

Уу

u

Фф

f

Хх

h

Цц

c

Чч

č

Шш

š

Щщ

šč

Ъъ

(1)

Ыы

i

Ьь

(2)

Ээ

e

Юю

ju

Яя

ja

1) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.

2) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.

Glasovi

Ruski ima 33 suglasnika i 5 samoglasnika. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mekoj (|palataliziranoj) varijanti (u hrvatskom postoje samo parovi n i nj, te l i lj). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, meki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mekom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću:

palatalizirajući Я Е Ё Ю И
nepalatalizirajući А Э О У Ы

Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani se suglasnik izgovara tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u hrvatskom nj izgovara kao stopljeno n i j). Tako se na primjer riječi быть (bit', biti) i бить (b'it', udarati) razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mekan (palataliziran).

Ruski jezik je označen književnom redukcijom. U nenaglašenim slogovima, samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, na sreću, vrši po živim fonetskim pravilima, i (za razliku od prakse u bjeloruskom), ne označa se u pismu.

Zanimljivosti

Prijeslov s ruskog

U hrvatskoj je jezičnoj praksi prjeslovljavanje ćirilićnih tekstova.

Аа Aa Бб Bb Вв Vv Гг Gg Дд Dd Ее Jeje Ёё Jojo Жж Žž Зз Zz Ии Ii Йй Jj
Кк Kk Лл Ll Мм Mm Нн Nn Оо Oo Пп Pp Рр Rr Сс Ss Тт t Уу Uu Фф Ff
Хх Hh Цц Cc Чч Čč Шш Šš Щщ Ščšč Ъъ (2) Ыы Yy Ьь (3) Ээ Ee Юю Ju ju Яя Ja ja

1) Kao „e” iza suglasnika, kao je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ

2) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.

3) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.


  • rus. Ы > y
  • rus. Щ > šć
  • rus. Э > ė
  • rus. Я > ja
  • rus. e > e iza suglasnika, je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ
  • rus. Ё > jo
  • rus. Ю > ju

Izvori

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ruski jezik

Predložak:Link FA