Neogotika: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 42 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q186363 na Wikidati
Redak 16: Redak 16:


[[Kategorija:Arhitektura historicizma]]
[[Kategorija:Arhitektura historicizma]]

[[ar:العمارة القوطية الجديدة]]
[[be:Неаготыка]]
[[be-x-old:Нэаготыка]]
[[bg:Неоготика]]
[[ca:Neogòtic]]
[[cs:Novogotika]]
[[cy:Adfywiad Gothig]]
[[da:Nygotik]]
[[de:Neugotik]]
[[en:Gothic Revival architecture]]
[[es:Arquitectura neogótica]]
[[et:Neogooti stiil]]
[[eu:Arkitektura neogotiko]]
[[fi:Uusgotiikka]]
[[fr:Style néogothique]]
[[fy:Neogotyk]]
[[gl:Arquitectura neogótica]]
[[he:התחייה הגותית]]
[[hu:Neogótika]]
[[it:Architettura neogotica]]
[[ja:ゴシック・リヴァイヴァル建築]]
[[ko:고딕 리바이벌 건축]]
[[lb:Neigotik]]
[[li:Neogotiek]]
[[lt:Neogotika]]
[[mk:Неоготика]]
[[nl:Neogotiek]]
[[no:Nygotikk]]
[[nrm:Néo-Gothique]]
[[pl:Neogotyk]]
[[pt:Neogótico]]
[[ro:Arhitectură neogotică]]
[[ru:Неоготика]]
[[sh:Neogotika]]
[[simple:Gothic Revival architecture]]
[[sk:Neogotika]]
[[sr:Неоготика]]
[[sv:Nygotik]]
[[th:สถาปัตยกรรมฟื้นฟูกอธิค]]
[[tr:Neogotik]]
[[uk:Неоготика]]
[[zh:哥德復興式建築]]

Inačica od 24. ožujka 2013. u 05:03

Istaknute neogotičke građevine, na vrhu Westminsterska palača, London, lijevo Cathedral of Learning, Pittsburgh, desno Sint-Petrus-en-Pauluskerk, Oostende

Neogotika je stil u arhitekturi iz 18., 19., i 20. stoljeća.

Neogotika u Europi

U Velikoj Britaniji neogotika se pojavljuje već u prvoj polovini 18. stoljeća, a tijekom 19. stoljeća, osobito u viktorijanskom razdoblju postaje jedan od dominantnih arhitektonskih stilova. Na području kontinentalne Europe prve primjere neogotičkih gradnji nalazimo krajem 18. stoljeća, no tek nakon 1830-ih ovaj se stil počinje jače širiti, osobito u sakralnom graditeljstvu (Votivna crkva u Beču, katedrala u Linzu), iako se mogu naći i brojni primjeri profanih građevina u neogotičkom stilu (gradska vijećnica u Beču, parlament u Budimpešti).

Neogotika u Hrvatskoj

Pojavljuje se povremeno već u prvoj polovini 19. stoljeća, no tek se od 1850-ih godina počinje jače širiti. Od važnijih primjera neogotičkih gradnji iz sredine 19. st. treba istaći osobito restauraciju dvorca Trakošćan, te župne crkve u Voloderu, Veleševcu i Bukevju. Zahvaljujući djelovanju Friedricha Schmidta i njegovih učenika u Hrvatskoj (ponajprije Hermanna Bolléa, Josipa Vancaša i Vinka Rauschera), od sredine 1870-ih neogotika počinje dominirati sakralnom arhitekturom Hrvatske (restauracije crkve svetoga Marka i katedrale u Zagrebu, nove župne crkve u Granešini. Tounju, Dugom Selu, Desiniću i drugdje).

Izvori