Neogotika: razlika između inačica
m →Izvori |
|||
Redak 16: | Redak 16: | ||
[[Kategorija:Arhitektura historicizma]] |
[[Kategorija:Arhitektura historicizma]] |
||
[[ar:العمارة القوطية الجديدة]] |
|||
[[be:Неаготыка]] |
|||
[[be-x-old:Нэаготыка]] |
|||
[[bg:Неоготика]] |
|||
[[ca:Neogòtic]] |
|||
[[cs:Novogotika]] |
|||
[[cy:Adfywiad Gothig]] |
|||
[[da:Nygotik]] |
|||
[[de:Neugotik]] |
|||
[[en:Gothic Revival architecture]] |
|||
[[es:Arquitectura neogótica]] |
|||
[[et:Neogooti stiil]] |
|||
[[eu:Arkitektura neogotiko]] |
|||
[[fi:Uusgotiikka]] |
|||
[[fr:Style néogothique]] |
|||
[[fy:Neogotyk]] |
|||
[[gl:Arquitectura neogótica]] |
|||
[[he:התחייה הגותית]] |
|||
[[hu:Neogótika]] |
|||
[[it:Architettura neogotica]] |
|||
[[ja:ゴシック・リヴァイヴァル建築]] |
|||
[[ko:고딕 리바이벌 건축]] |
|||
[[lb:Neigotik]] |
|||
[[li:Neogotiek]] |
|||
[[lt:Neogotika]] |
|||
[[mk:Неоготика]] |
|||
[[nl:Neogotiek]] |
|||
[[no:Nygotikk]] |
|||
[[nrm:Néo-Gothique]] |
|||
[[pl:Neogotyk]] |
|||
[[pt:Neogótico]] |
|||
[[ro:Arhitectură neogotică]] |
|||
[[ru:Неоготика]] |
|||
[[sh:Neogotika]] |
|||
[[simple:Gothic Revival architecture]] |
|||
[[sk:Neogotika]] |
|||
[[sr:Неоготика]] |
|||
[[sv:Nygotik]] |
|||
[[th:สถาปัตยกรรมฟื้นฟูกอธิค]] |
|||
[[tr:Neogotik]] |
|||
[[uk:Неоготика]] |
|||
[[zh:哥德復興式建築]] |
Inačica od 24. ožujka 2013. u 05:03
Neogotika je stil u arhitekturi iz 18., 19., i 20. stoljeća.
Neogotika u Europi
U Velikoj Britaniji neogotika se pojavljuje već u prvoj polovini 18. stoljeća, a tijekom 19. stoljeća, osobito u viktorijanskom razdoblju postaje jedan od dominantnih arhitektonskih stilova. Na području kontinentalne Europe prve primjere neogotičkih gradnji nalazimo krajem 18. stoljeća, no tek nakon 1830-ih ovaj se stil počinje jače širiti, osobito u sakralnom graditeljstvu (Votivna crkva u Beču, katedrala u Linzu), iako se mogu naći i brojni primjeri profanih građevina u neogotičkom stilu (gradska vijećnica u Beču, parlament u Budimpešti).
Neogotika u Hrvatskoj
Pojavljuje se povremeno već u prvoj polovini 19. stoljeća, no tek se od 1850-ih godina počinje jače širiti. Od važnijih primjera neogotičkih gradnji iz sredine 19. st. treba istaći osobito restauraciju dvorca Trakošćan, te župne crkve u Voloderu, Veleševcu i Bukevju. Zahvaljujući djelovanju Friedricha Schmidta i njegovih učenika u Hrvatskoj (ponajprije Hermanna Bolléa, Josipa Vancaša i Vinka Rauschera), od sredine 1870-ih neogotika počinje dominirati sakralnom arhitekturom Hrvatske (restauracije crkve svetoga Marka i katedrale u Zagrebu, nove župne crkve u Granešini. Tounju, Dugom Selu, Desiniću i drugdje).
Izvori
- Neogotička arhitektura u opusu Hermana Bolléa. // Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. Vol. 17, No 2 (38), Zagreb, 2009. str. 243 - 246.
- Herman Bollé - izgradnja i opremanje katedrale u Đakovu (1876. – 1884.). // Croatica Christiana periodica: časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vol. XXXIII, br. 63., Zagreb, 2009., str. 109-127
- Neogotički tornjevi zagrebačke katedrale – stil i kontekst, "Radovi instituta za povijest umjetnosti", br. 29., Zagreb, 2005., str. 259 – 276.
- Župna crkva svetog Petra u Veleševcu – Gesamtkunstwerk rane neogotike u hrvatskoj arhitekturi // Radovi Instituta za povijest umjetnosti. Vol. 33, Zagreb, 2009. str. 191 - 206.