Elektromagnet: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Elektromagneti.jpg|right]] |
[[Datoteka:Elektromagneti.jpg|right]] |
||
'''[[Magnetski učinak električne struje|Zavojnica]]''' kroz koju teče struja stvara '''magnetsko polje''' s usmjerenjem '''magnetskog toka''' kroz unutrašnjost zavojnice koja se može odrediti po '''[[Magnetski učinak električne struje|pravilu desne ruke]]'''. Unutar zavojnice stvara se magnetski tok, koji jača s porastom jakosti struje kroz zavojnicu, brojem navoja i presjekom jezgre zavojnice, a pada s dužinom jezgre. Velik uticaj na magnetski efekt ima materijal jezgre. Željezo dobro vodi magnetski tok, pa se u zavojnice umeće željezna jezgra od specijalnih magnetskih čelika (s povećanim sadržajem |
'''[[Magnetski učinak električne struje|Zavojnica]]''' kroz koju teče struja stvara '''magnetsko polje''' s usmjerenjem '''magnetskog toka''' kroz unutrašnjost zavojnice koja se može odrediti po '''[[Magnetski učinak električne struje|pravilu desne ruke]]'''. Unutar zavojnice stvara se [[magnetski tok]], koji jača s porastom jakosti struje kroz zavojnicu, brojem navoja i presjekom jezgre zavojnice, a pada s dužinom jezgre. Velik uticaj na magnetski efekt ima materijal jezgre. Željezo dobro vodi magnetski tok, pa se u zavojnice umeće željezna jezgra od specijalnih [[magnetski čelik|magnetskih čelika]] (s povećanim sadržajem [[silicij]]a). Ako se takav elektromagnet napaja [[izmjenična struja|izmjeničnom strujom]], jezgra se izvodi iz paketa međusobno izoliranih '''[[transformatorski lim|transformatorskih limova]]''' ili posebnih '''[[sinter-materijali|sinter-materijala]]''', koji sprječavaju pojavu '''vrtložnih struja''', koje bi inače nepotrebno zagrijavale jezgru uz značajne [[gubitak energije|gubitke energije]]. |
||
Magnetski tok mora međutim biti zatvoren, slično strujnom krugu. Možemo zamisliti da '''magnetske silnice''' koje "izlaze" iz sjevernog pola, moraju "ući" u južni pol, tako da budu zatvorene. Kako međutim zrak slabo provodi magnetski tok, elektromagnet osim jezgre mora imati i željezni okvir ili plašt, kroz koji će se magnetski tok zatvoriti i izvan zavojnice. Zbog toga se elektromagneti motaju oko jarma ili se oko zavojnice izvodi limeni plašt, prema priloženim slikama. Magnetski tok se prekida samo na jednom mjestu i na tom mjestu će |
Magnetski tok mora međutim biti zatvoren, slično strujnom krugu. Možemo zamisliti da '''[[magnetska silnica|magnetske silnice]]''' koje "izlaze" iz sjevernog pola, moraju "ući" u južni pol, tako da budu zatvorene. Kako međutim zrak slabo provodi magnetski tok, elektromagnet osim jezgre mora imati i željezni okvir ili plašt, kroz koji će se magnetski tok zatvoriti i izvan zavojnice. Zbog toga se elektromagneti motaju oko jarma ili se oko zavojnice izvodi limeni plašt, prema priloženim slikama. Magnetski tok se prekida samo na jednom mjestu i na tom mjestu će iskazivati silu, odnosno nastojat će "zatvoriti" zračni procjep privlačeći pomični dio željezne armature koji se zove '''kotva'''. '''Sila privlačenja među polovima to je veća, što je manji zračni raspor Z među polovima'''. Povećanje zračnog raspora drastično smanjuje silu elektromagneta. |
||
Kod |
Kod t.zv. "dugohodnih" magneta, tj. onih kod kojih pomična kotva ima dugačak hod, ona se mora posebno prikladno oblikovati. |
||
Elektromagneti koji uključuju ili isključuju prigrađene kontakte, kada kroz njihov namotaj poteče struja, zovu se ''' |
Elektromagneti koji uključuju ili isključuju prigrađene kontakte, kada kroz njihov namotaj poteče struja, zovu se '''[[relej]]i''' (posljednja slika). Uz pomoć releja se sa slabom upravljačkom strujom (n.pr. elektronički upravljano) mogu uključivati ili isključivati jake struje. |
||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
||
Inačica od 24. ožujka 2013. u 22:10
Zavojnica kroz koju teče struja stvara magnetsko polje s usmjerenjem magnetskog toka kroz unutrašnjost zavojnice koja se može odrediti po pravilu desne ruke. Unutar zavojnice stvara se magnetski tok, koji jača s porastom jakosti struje kroz zavojnicu, brojem navoja i presjekom jezgre zavojnice, a pada s dužinom jezgre. Velik uticaj na magnetski efekt ima materijal jezgre. Željezo dobro vodi magnetski tok, pa se u zavojnice umeće željezna jezgra od specijalnih magnetskih čelika (s povećanim sadržajem silicija). Ako se takav elektromagnet napaja izmjeničnom strujom, jezgra se izvodi iz paketa međusobno izoliranih transformatorskih limova ili posebnih sinter-materijala, koji sprječavaju pojavu vrtložnih struja, koje bi inače nepotrebno zagrijavale jezgru uz značajne gubitke energije.
Magnetski tok mora međutim biti zatvoren, slično strujnom krugu. Možemo zamisliti da magnetske silnice koje "izlaze" iz sjevernog pola, moraju "ući" u južni pol, tako da budu zatvorene. Kako međutim zrak slabo provodi magnetski tok, elektromagnet osim jezgre mora imati i željezni okvir ili plašt, kroz koji će se magnetski tok zatvoriti i izvan zavojnice. Zbog toga se elektromagneti motaju oko jarma ili se oko zavojnice izvodi limeni plašt, prema priloženim slikama. Magnetski tok se prekida samo na jednom mjestu i na tom mjestu će iskazivati silu, odnosno nastojat će "zatvoriti" zračni procjep privlačeći pomični dio željezne armature koji se zove kotva. Sila privlačenja među polovima to je veća, što je manji zračni raspor Z među polovima. Povećanje zračnog raspora drastično smanjuje silu elektromagneta. Kod t.zv. "dugohodnih" magneta, tj. onih kod kojih pomična kotva ima dugačak hod, ona se mora posebno prikladno oblikovati.
Elektromagneti koji uključuju ili isključuju prigrađene kontakte, kada kroz njihov namotaj poteče struja, zovu se releji (posljednja slika). Uz pomoć releja se sa slabom upravljačkom strujom (n.pr. elektronički upravljano) mogu uključivati ili isključivati jake struje.