Sakara: razlika između inačica

Koordinate: 29°52′17″N 31°12′59″E / 29.871264°N 31.216381°E / 29.871264; 31.216381
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Addbot (razgovor | doprinosi)
113.398 edits
m Bot: brisanje 37 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q192134 na Wikidati
m lektura
Redak 20: Redak 20:
No, najvažniji objekt datira iz [[Treća dinastija drevnog Egipta|treće dinastije]], a to je [[stepenasta piramida]] [[faraon]]a [[Džozer]]a. Uz nju se na ovom području nalazi još 16 [[piramida]] različitih stanja očuvanosti. Iako su je zasjenili kraljevski grobovi u [[Giza|Gizi]], a kasnije i [[Dolina kraljeva]] u [[Teba (Egipat)|Tebi]], ostao je važen kompleks za manje pogrebe i ceremonije raznih kultova preko 3000 godina, sve do [[Ptolomejevići|ptolomejskih]] i [[Stari Rim|rimskih]] vremena. Jedno od najvećih svetišta 19. dinastije (13. stoljeće pr. Kr.) bio je [[Apis]]ov [[serapeum]] koji je dao izgraditi sin Ramzesa II., Khaemveset.
No, najvažniji objekt datira iz [[Treća dinastija drevnog Egipta|treće dinastije]], a to je [[stepenasta piramida]] [[faraon]]a [[Džozer]]a. Uz nju se na ovom području nalazi još 16 [[piramida]] različitih stanja očuvanosti. Iako su je zasjenili kraljevski grobovi u [[Giza|Gizi]], a kasnije i [[Dolina kraljeva]] u [[Teba (Egipat)|Tebi]], ostao je važen kompleks za manje pogrebe i ceremonije raznih kultova preko 3000 godina, sve do [[Ptolomejevići|ptolomejskih]] i [[Stari Rim|rimskih]] vremena. Jedno od najvećih svetišta 19. dinastije (13. stoljeće pr. Kr.) bio je [[Apis]]ov [[serapeum]] koji je dao izgraditi sin Ramzesa II., Khaemveset.


Na toj lokaciji je [[2006]]. godine izgrađen [[Imhotepov muzej]] u kojem su izloženi nalazi s ovog lokaliteta<ref>[http://weekly.ahram.org.eg/2006/791/eg3.htm Muzej za poluboga], Al-Ahram 20. travnja 2006. {{en icon}} Preuzeto 6. travnja 2011.</ref>.
Na toj lokaciji je [[2006]]. godine izgrađen [[Imhotepov muzej]] u kojem su izloženi nalazi s ovog lokaliteta<ref>[http://weekly.ahram.org.eg/2006/791/eg3.htm Muzej za poluboga], Al-Ahram 20. travnja 2006. {{eng oznaka}} Preuzeto 6. travnja 2011.</ref>.


<gallery>
<gallery>
Redak 39: Redak 39:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Saqqara}}
{{commonscat|Saqqara}}
* [http://www.ancient-egypt.org/topography/saqqara/index.html Informacije] {{en icon}}
* [http://www.ancient-egypt.org/topography/saqqara/index.html Informacije] {{eng oznaka}}
* [http://www.saqqara.nl Saqqara.nl (Prijatelji fundacije Saqqara)] {{nl icon}}
* [http://www.saqqara.nl Saqqara.nl (Prijatelji fundacije Saqqara)] {{nl icon}}
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/6379431.stm Otkrića u veljači 2007.] {{en icon}}
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/6379431.stm Otkrića u veljači 2007.] {{eng oznaka}}


{{Svjetska baština u Egiptu}}
{{Svjetska baština u Egiptu}}

Inačica od 25. ožujka 2013. u 00:38

Memfis sa svojim nekropolama (Sakara, Abusir, Piramide u Gizi i Dahšur)
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Egipat
Godina uvrštenja1979. (3. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iii, vi
Ugroženost2001.-
PoveznicaUNESCO
Karta Sakare

Sakara (arapski: سقارة) je veliko drevno groblje u Egiptu, oko 30 km južno od suvremenog Kaira i pokriva područje veličine 7 x 1,5 km. U njemu se nalazi najstarija sačuvana stepenasta piramida na svijetu. Zbog toga je 1979. godine upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi, zajedno s obližnjim drevnim gradom Memfisom, piramidama u Gizi i nekropolama u Abusiru (sjeverno od Sakare) i Dahšuru (južno od Sakare).

Za riječ Sakara se dugo mislilo da se izvodi od imena egipatskog pogrebnog boga Sokara, no vjerojatnije je kako ono dolazi od lokalnog berberskog plemena Beni Sakar ("Sinovi Sakare") koji nisu autohtoni stanovnici tog područja i teško je povjerovati da su se nazvali po egipatskom bogu koji je bio gotovo nepoznat do arheoloških istraživanja u 20. stoljeću.

Opis

Slavna skultura sjedećeg pisara iz 3. dinastije pronađena u Sakari (Louvre)

Dok je Memfis bio glavni grad drevnog Egipta, Sakara je služila kao njegova nekropola. Iako najstariji grobovi plemića u Sakari datiraju iz prve dinastije, tek su se za vrijeme druge dinastije tamo počeli pokapati prvi kraljevi. To su mastabe, grobnica od kojih su se razvile piramide. S obzirom da je veći dio nekropole prekrio pijesak, mnogi od tih objekata su dobro očuvani.

No, najvažniji objekt datira iz treće dinastije, a to je stepenasta piramida faraona Džozera. Uz nju se na ovom području nalazi još 16 piramida različitih stanja očuvanosti. Iako su je zasjenili kraljevski grobovi u Gizi, a kasnije i Dolina kraljeva u Tebi, ostao je važen kompleks za manje pogrebe i ceremonije raznih kultova preko 3000 godina, sve do ptolomejskih i rimskih vremena. Jedno od najvećih svetišta 19. dinastije (13. stoljeće pr. Kr.) bio je Apisov serapeum koji je dao izgraditi sin Ramzesa II., Khaemveset.

Na toj lokaciji je 2006. godine izgrađen Imhotepov muzej u kojem su izloženi nalazi s ovog lokaliteta[1].

Izvori

  1. ↑ Muzej za poluboga, Al-Ahram 20. travnja 2006. (engl.) Preuzeto 6. travnja 2011.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sakara
v • u
Svjetska baština u Egiptu
Kulturna dobra (6)
Islamski Kairo (1979.)  · Memfis s nekorpolama u Sakari, Abusiru i piramidama od Gize do Dahšura (1979.)  · Nubijski spomenici od Abu Simbela do File (1979.)  · Samostan Svete Katarine na Sinaju (2002.)  · Drevna Teba sa svojim nekropolama (1979.)
Egipatska zastava
Prirodna dobra (1)
Dolina kitova (Wadi Al-Hitan) (2005.)
Svjetska baština u opasnosti (1)
Abu Mena (1979.)
Nematerijalna svjetska baština (1)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sakara&oldid=4008437"