Slaven Letica: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Addbot (razgovor | doprinosi)
113.398 edits
m Bot: brisanje 2 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q199890 na Wikidati
m lektura
Redak 5: Redak 5:
U kasnim 1980.-im pred raspadom [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]] i novim mogućnostima [[pluralizam|pluralizma]], Letica je počeo koristiti nove slobode za zagovaranje različitih reforma. Napisao je brojne članke i [[kolumna|kolumne]], te stupio u javni život.<!-- Brzo postaje jedan od najpopularnijih i najvećih prepoznatljivih [[intelektualac|intelektualaca]] u bivsoj državi. -->
U kasnim 1980.-im pred raspadom [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]] i novim mogućnostima [[pluralizam|pluralizma]], Letica je počeo koristiti nove slobode za zagovaranje različitih reforma. Napisao je brojne članke i [[kolumna|kolumne]], te stupio u javni život.<!-- Brzo postaje jedan od najpopularnijih i najvećih prepoznatljivih [[intelektualac|intelektualaca]] u bivsoj državi. -->


Od [[1990.]] do [[1991.]] godine bio je osobnim savjetnikom [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]] dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].<ref name="Tko">Franjo Maletić, gl. ur.: ''Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia'', Zagreb : Golden marketing, 1993., ISBN 953-6168-00-6, str. 407. {{en icon}}</ref>
Od [[1990.]] do [[1991.]] godine bio je osobnim savjetnikom [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]] dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].<ref name="Tko">Franjo Maletić, gl. ur.: ''Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia'', Zagreb : Golden marketing, 1993., ISBN 953-6168-00-6, str. 407. {{eng oznaka}}</ref>


Godine [[2000.]], Letica se kandidirao za hrvatskoga predsjednika kao neovisni kandidat,<ref>{{cite web|url=http://www.monitor.hr/clanci/najveci-broj-kandidata-za-predsjednicke-izbore/24594/|title=Najveći broj kandidata za predsjedničke izbore|publisher=Monitor.hr|accessdate=29. kolovoza 2012}}</ref> a [[2003.]] izabran je na listi [[HSP]]-a za neovisnog zastupnika u [[5. saziv Hrvatskog sabora]].
Godine [[2000.]], Letica se kandidirao za hrvatskoga predsjednika kao neovisni kandidat,<ref>{{cite web|url=http://www.monitor.hr/clanci/najveci-broj-kandidata-za-predsjednicke-izbore/24594/|title=Najveći broj kandidata za predsjedničke izbore|publisher=Monitor.hr|accessdate=29. kolovoza 2012}}</ref> a [[2003.]] izabran je na listi [[HSP]]-a za neovisnog zastupnika u [[5. saziv Hrvatskog sabora]].
Redak 17: Redak 17:
* ''Obećana zemlja: politički antimemoari'', Globus, Zagreb, 1992.
* ''Obećana zemlja: politički antimemoari'', Globus, Zagreb, 1992.
* ''Divlje misli: Ilustrirana kronika zabranjenih misli i zakasnjele povijesti'', AGM, Zagreb, 1993.
* ''Divlje misli: Ilustrirana kronika zabranjenih misli i zakasnjele povijesti'', AGM, Zagreb, 1993.
* ''Habits of the Balkan Heart: Social Character and the Fall of Communism'', Texas A&M University Press, College Station, 1993. (suautori Stjepan G. Meštrović i Miroslav Goreta)<ref>{{en icon}} [http://www.tamupress.com/product/Habits-of-the-Balkan-Heart,442.aspx Texas A&M University Consortium Press: Habits of the Balkan Heart], preuzeto 23. studenoga 2012.</ref>
* ''Habits of the Balkan Heart: Social Character and the Fall of Communism'', Texas A&M University Press, College Station, 1993. (suautori Stjepan G. Meštrović i Miroslav Goreta)<ref>{{eng oznaka}} [http://www.tamupress.com/product/Habits-of-the-Balkan-Heart,442.aspx Texas A&M University Consortium Press: Habits of the Balkan Heart], preuzeto 23. studenoga 2012.</ref>
* ''Postmoderna i genocid u Bosni'', Jesenski i Turk-Hrvatsko sociološko društvo i Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb,1997. (suautor Bartol Letica) (engl. izd. ''Postmodernity and genocide in Bosnia'', 1997.)
* ''Postmoderna i genocid u Bosni'', Jesenski i Turk-Hrvatsko sociološko društvo i Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb,1997. (suautor Bartol Letica) (engl. izd. ''Postmodernity and genocide in Bosnia'', 1997.)
* ''Političko pleme'', Jesenski i Turk, Zagreb, 1998. (2. izd. ''Političko pleme 2'', Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.)
* ''Političko pleme'', Jesenski i Turk, Zagreb, 1998. (2. izd. ''Političko pleme 2'', Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.)

Inačica od 25. ožujka 2013. u 01:13

Slaven Letica (Podgora, 28. lipnja 1947.) je hrvatski, sociolog, kolumnist, publicist,, političar i sveučilišni profesor.

Od 1980. godine je profesor sociologije na Medicinskome fakultetu u Zagrebu. Godine 1983. je stekao doktorat na Ekonomskom fakultetu – Zagreb disertacijom Faktori rasta (1960.–1981.) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj pod mentorstvom Pere Jurkovića.[1]

U kasnim 1980.-im pred raspadom socijalističke Jugoslavije i novim mogućnostima pluralizma, Letica je počeo koristiti nove slobode za zagovaranje različitih reforma. Napisao je brojne članke i kolumne, te stupio u javni život.

Od 1990. do 1991. godine bio je osobnim savjetnikom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana.[2]

Godine 2000., Letica se kandidirao za hrvatskoga predsjednika kao neovisni kandidat,[3] a 2003. izabran je na listi HSP-a za neovisnog zastupnika u 5. saziv Hrvatskog sabora.

Djela

Nepotpun popis djela:

  • Kriza i zdravstvo, Stvarnost, Zagreb, 1984.
  • Intelektualac i kriza, August Cesarec, Zagreb, 1989.
  • Četvrta Jugoslavija, CIP, Zagreb, 1990.
  • JNA - rat protiv Hrvatske, Globus, Zagreb, 1991. (suautor Mario Nobilo)
  • Obećana zemlja: politički antimemoari, Globus, Zagreb, 1992.
  • Divlje misli: Ilustrirana kronika zabranjenih misli i zakasnjele povijesti, AGM, Zagreb, 1993.
  • Habits of the Balkan Heart: Social Character and the Fall of Communism, Texas A&M University Press, College Station, 1993. (suautori Stjepan G. Meštrović i Miroslav Goreta)[4]
  • Postmoderna i genocid u Bosni, Jesenski i Turk-Hrvatsko sociološko društvo i Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb,1997. (suautor Bartol Letica) (engl. izd. Postmodernity and genocide in Bosnia, 1997.)
  • Političko pleme, Jesenski i Turk, Zagreb, 1998. (2. izd. Političko pleme 2, Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.)
  • Strašni sud: kronika hrvatske apokalipse, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
  • Let iznad kukavičjeg gnijezda, Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.
  • Druga medicina: traganje za tajnim putom do zdravlja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010. (suautorica Gordana Cerjan-Letica)

Literatura

Izvori

  1. ↑ Slaven Letica: Faktori rasta (1960-1981) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj, Zagreb : Ekonomski fakultet – Zagreb, 1983., (COBISS.BH)
  2. ↑ Franjo Maletić, gl. ur.: Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia, Zagreb : Golden marketing, 1993., ISBN 953-6168-00-6, str. 407. (engl.)
  3. ↑ Najveći broj kandidata za predsjedničke izbore. Monitor.hr. Pristupljeno 29. kolovoza 2012.
  4. ↑ (engl.) Texas A&M University Consortium Press: Habits of the Balkan Heart, preuzeto 23. studenoga 2012.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Slaven_Letica&oldid=4009431"