Lagune Nove Kaledonije: razlika između inačica

Koordinate: 20°24′43″S 164°33′59″E / 20.41194°S 164.56639°E / -20.41194; 164.56639
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Addbot (razgovor | doprinosi)
113.398 edits
m Bot: brisanje 17 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q1330981 na Wikidati
m lektura
Redak 28: Redak 28:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==


*[http://www.panda.org/about_wwf/where_we_work/ecoregions/newcaledonia_barrier_reef.cfm Novokaledonijski koraljni greben (World Wildlife Fund)] {{en icon}}
*[http://www.panda.org/about_wwf/where_we_work/ecoregions/newcaledonia_barrier_reef.cfm Novokaledonijski koraljni greben (World Wildlife Fund)] {{eng oznaka}}
*[http://www.univ-perp.fr/ephe/acorweb/anglais/caledonie.html Novokaledonijski koraljni greben (Francusko društvo koraljnog grebenja)] {{fr}}
*[http://www.univ-perp.fr/ephe/acorweb/anglais/caledonie.html Novokaledonijski koraljni greben (Francusko društvo koraljnog grebenja)] {{fr}}


Inačica od 25. ožujka 2013. u 01:54

Lagune Nove Kaledonije: ekosustav koraljnog grebena
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Francuska
Godina uvrštenja2008. (32. zasjedanje)
VrstaPrirodno dobro
Mjerilovii, ix, x
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO

Lagune Nove Kaledonije čini dvostruki koraljni greben, drugi po veličini na svijetu poslije Velikog goraljnog grebena u Australiji, koji se nalazi u Novoj Kaledoniji, francuskom otočju u Oceaniji.

Koraljno grebenje okružuje najveći otok Nove Kaledonije, Grand Terre ("Velika zemlja"), ali i otok Ile des Pins i ostale manje otoke, te ima dužinu od 1.500 km, te laguna ima površinu od oko 24.000 km², prosječne dubin od oko 25 m. Greben se proteže otprilike oko 30 km od obale, ali se prema sjeveroistoku proteže oko 200 km do grebena Entrecasteaux koji zatvara otočje Belep i druge niske pješćane otoke. Nekoliko prirodnih prolaza kroz grebenje se proteže od otvorenog oceana prema otoku, od kojih je najveći onaj do prijestolnice i glavne luke Nove Kaledonije, Nouméa.

Greben je dom velikoj raznolikosti živog svijeta, od malenih planktona do golemih morskh pasa, i između ostalog endemskim vrstama dugonga (Dugong dugon) i Goleme želve (Chelonia mydas).

Većina grebena je u dobrom stanju, samo je istočno grebenje oštećeno ispiranjem zbog iskapanja nikla na Grande Terreu, a grebenje na ušćim rijeka su oštećena zbog uništenja mangrove šume koja je omogućavala učvršćivanje koralja.

God. 2008., Lagune Nove Kaledonije su upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji kao prirodni fenomen izvanredne ljepote i mjesto neprekinutih bioloških i ekoloških procesa, te mjesto u kome obitava veliki broj raznolikih i ugroženih živih vrsta.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Lagune Nove Kaledonije
  • Nova Kaledonija iz svemira
    Nova Kaledonija iz svemira
  • Ovaj dio lagune, u blizini Dumbéa i Païta, sjeverozapadno od Nouméa, nije uključen u UNESCO-vu zaštićenu baštinu
    Ovaj dio lagune, u blizini Dumbéa i Païta, sjeverozapadno od Nouméa, nije uključen u UNESCO-vu zaštićenu baštinu
  • ASTER-ova slika radiometrijskog toplinskog zračenja lagune
    ASTER-ova slika radiometrijskog toplinskog zračenja lagune
  • Hanibalov greben (Récif de l'Annibal)
    Hanibalov greben (Récif de l'Annibal)

Vanjske poveznice


v • u
Svjetska baština u Francuskoj
Kulturna dobra (43)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • Lječilišni grad Vichy (2021.) • Maison Carrée (2023.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (6)
Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  6) Francuski prekomorski posjedi  

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lagune_Nove_Kaledonije&oldid=4010449"