Cisterna Bazilike: razlika između inačica

Koordinate: 41°0′29″N 28°58′40″E / 41.00806°N 28.97778°E / 41.00806; 28.97778
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Addbot (razgovor | doprinosi)
113.398 edits
m Bot: brisanje 25 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q216511 na Wikidati
m lektura
Redak 2: Redak 2:
'''Cisterna bazilike''' ([[turski]]: ''Yerebatan Sarayı'' ili ''Yerebatan Sarnıcı'', tj. "Potopljena palača" ili "Potopljena cisterna") je najveća od nekad nekoliko stotina [[cisterna|cisterni]] ispod grada [[Konstantinopol]]a ([[Istanbul]]) u današnjoj [[Turska|Turskoj]]. Cisterna se nalazi 150 metara jugozapadno od [[Aja Sofija|Aja Sofije]], ispod negdašnje antičke [[bazilika|bazilike]] (po kojoj je dobila ime), a izgrađena je u 6. stoljeću, za vladavine [[Bizantsko carstvo|bizantskog cara]] [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I. Velikog]] kako bi se rastućem gradu osigurala pitka voda.
'''Cisterna bazilike''' ([[turski]]: ''Yerebatan Sarayı'' ili ''Yerebatan Sarnıcı'', tj. "Potopljena palača" ili "Potopljena cisterna") je najveća od nekad nekoliko stotina [[cisterna|cisterni]] ispod grada [[Konstantinopol]]a ([[Istanbul]]) u današnjoj [[Turska|Turskoj]]. Cisterna se nalazi 150 metara jugozapadno od [[Aja Sofija|Aja Sofije]], ispod negdašnje antičke [[bazilika|bazilike]] (po kojoj je dobila ime), a izgrađena je u 6. stoljeću, za vladavine [[Bizantsko carstvo|bizantskog cara]] [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I. Velikog]] kako bi se rastućem gradu osigurala pitka voda.


Cisterna je podzemna komora promjera 138 x 64.6 metara ispunjen šumom snažnih stupova i lukova<ref>[http://www.ibb.gov.tr/sites/ks/en-US/1-Places-To-Go/museum/Pages/basilica-cistern.aspx Cisterna bazilike] na stranicama Istanbula, europske prijestolnice kulture. Posjećeno 28. veljače 2011. {{en icon}}</ref>. Svod poznat kao "klaustarski" (''Manastir Tonozu'') izgrađen je od opeke povezane posebnom vodootpornom žbukom, kao i zidovi koji su debeli 3.5 metara. Izvorno je na njezinom svodu postojao popločani krug koji je kasnije prekriven velikom stanogradnjom koja je nastavljena tijekom [[Osmansko carstvo|Osmanskog razdoblja]]. Građani u njezinoj blizini su dolazili do vode kroz velike okrugle otvore na njezinom svodu.
Cisterna je podzemna komora promjera 138 x 64.6 metara ispunjen šumom snažnih stupova i lukova<ref>[http://www.ibb.gov.tr/sites/ks/en-US/1-Places-To-Go/museum/Pages/basilica-cistern.aspx Cisterna bazilike] na stranicama Istanbula, europske prijestolnice kulture. Posjećeno 28. veljače 2011. {{eng oznaka}}</ref>. Svod poznat kao "klaustarski" (''Manastir Tonozu'') izgrađen je od opeke povezane posebnom vodootpornom žbukom, kao i zidovi koji su debeli 3.5 metara. Izvorno je na njezinom svodu postojao popločani krug koji je kasnije prekriven velikom stanogradnjom koja je nastavljena tijekom [[Osmansko carstvo|Osmanskog razdoblja]]. Građani u njezinoj blizini su dolazili do vode kroz velike okrugle otvore na njezinom svodu.
[[Datoteka:Head of Medusa, Basilica Cistern, Constantinople 01.jpg|mini|lijevo|<center>Glava Meduze koja je osnova stupa]]
[[Datoteka:Head of Medusa, Basilica Cistern, Constantinople 01.jpg|mini|lijevo|<center>Glava Meduze koja je osnova stupa]]
God. 1940. nekoliko građevina oko bazilike je nacionalizirano i općina je izgradila monumentalni ulaz u Cisternu bazilike. Također, od 1985.-88. provedeno je veliko čiščenje od mulja i prljave vode kada su se ukazale dvije velike glave [[Meduza]] koje su bile baze [[stup]]ova na sjeverozapadnoj strani. One su veličanstvene skulpture nepoznatog podrijela iz najranijeg razdoblja antičkog Konstantinopola.
God. 1940. nekoliko građevina oko bazilike je nacionalizirano i općina je izgradila monumentalni ulaz u Cisternu bazilike. Također, od 1985.-88. provedeno je veliko čiščenje od mulja i prljave vode kada su se ukazale dvije velike glave [[Meduza]] koje su bile baze [[stup]]ova na sjeverozapadnoj strani. One su veličanstvene skulpture nepoznatog podrijela iz najranijeg razdoblja antičkog Konstantinopola.

Inačica od 25. ožujka 2013. u 02:03

Cisterna Bazilike

Cisterna bazilike (turski: Yerebatan Sarayı ili Yerebatan Sarnıcı, tj. "Potopljena palača" ili "Potopljena cisterna") je najveća od nekad nekoliko stotina cisterni ispod grada Konstantinopola (Istanbul) u današnjoj Turskoj. Cisterna se nalazi 150 metara jugozapadno od Aja Sofije, ispod negdašnje antičke bazilike (po kojoj je dobila ime), a izgrađena je u 6. stoljeću, za vladavine bizantskog cara Justinijana I. Velikog kako bi se rastućem gradu osigurala pitka voda.

Cisterna je podzemna komora promjera 138 x 64.6 metara ispunjen šumom snažnih stupova i lukova[1]. Svod poznat kao "klaustarski" (Manastir Tonozu) izgrađen je od opeke povezane posebnom vodootpornom žbukom, kao i zidovi koji su debeli 3.5 metara. Izvorno je na njezinom svodu postojao popločani krug koji je kasnije prekriven velikom stanogradnjom koja je nastavljena tijekom Osmanskog razdoblja. Građani u njezinoj blizini su dolazili do vode kroz velike okrugle otvore na njezinom svodu.

Glava Meduze koja je osnova stupa

God. 1940. nekoliko građevina oko bazilike je nacionalizirano i općina je izgradila monumentalni ulaz u Cisternu bazilike. Također, od 1985.-88. provedeno je veliko čiščenje od mulja i prljave vode kada su se ukazale dvije velike glave Meduza koje su bile baze stupova na sjeverozapadnoj strani. One su veličanstvene skulpture nepoznatog podrijela iz najranijeg razdoblja antičkog Konstantinopola.

Izvori

  1. ↑ Cisterna bazilike na stranicama Istanbula, europske prijestolnice kulture. Posjećeno 28. veljače 2011. (engl.)
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Cisterna Bazilike

Vanjske poveznice

v • u
Svjetska baština u Turskoj
Europa
Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.)
Turska zastava
Azija
Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.) ● Arheološki lokalitet Arslantepe (2021.) • Gordion (2023.)
Mješovita baština (2)
Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.)
Nematerijalna svjetska baština (20)
Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.)
1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Cisterna_Bazilike&oldid=4010823"