Klinopis: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 27. ožujka 2013. u 14:21

Klinasto pismo ili klinopis je jedan od najranijih pisama. Stvorili su ga Sumerani u kasnom 4. tisućljeću pr. n. e., kao sustav piktograma. Vremenom, piktogrami su pojednostavljeni i postali apstraktnima.

Klinastim pismom se pisalo po glinenim pločicama, u koje su se utiskivali znakovi komadom trske (stilusom). Otisci su imali oblik klina, po čemu je pismo i dobilo ime.

Povijest

Sustav pisanja klinastim pismom je nastao vjerojatno oko 3000 pr. Kr.^[1] u Sumeru; poslijednja upotreba se bilježi godine 75.^[2].

Klinasto pismo je prošlo bitne promjene kroz razdoblje od više od dva tisućljeća. Sljedeća slika prikazuje razvoj znaka SAG "glava" (Borger nr. 184, U+12295).

Stadij 1 prikazuje piktogram kako je crtan oko 3000 pr. Kr. Stadij 2 je rotirani piktogram, kakav se upotrebljavao oko 2800 pr. Kr. Stadij 3 je apskraktni glif u arhaičnim monumentalnim natpisima, iz oko 2600 pr. Kr., a stadij 4 je znak kako je pisan u glini, u isto vrijeme kao i stadij 3. Stadij 5 predstavlja kasno 3. tisućljeće pr. Kr.; stadij 6 je staroasirski znak ranog 2. tisućljeća, kako su ga koristili Hetiti. Stadij 7 je pojednostavljen znak kakvog su pisali asirski pisari u ranom 1. tisućljeću pr. Kr. sve do izumiranja pisma.

Izvori

↑ The Origin and Development of the Cuneiform System of Writing, Samuel Noah Kramer, Thirty Nine Firsts In Recorded History, str. 381-383
↑ Adkins, Lesley. 2003. Empires of the Plain. HarperCollins. str. str. 47. ISBN 0-00-712899-1

Poveznice

Drugi projekti Wikimedije

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi klinasto pismo

Vanjske poveznice

Online Translator - Prevodi engleske riječi i rečenice na drevno asirski, babilonsko i sumersko klinasto pismo (eng.)
Budge, E.A. Cuneiform Texts from Babylonian Tablets, &c. in the British Museum London, Harrison and Sons, 1896. (eng.)
Cuneiform Digital Library Initiative. Zajednički projekt University of California at Los Angeles i Instituta Max Planck za povijest znanosti (eng.)

Predložak:Link FA

[1] The Origin and Development of the Cuneiform System of Writing, Samuel Noah Kramer, Thirty Nine Firsts In Recorded History, str. 381-383

[2] Adkins, Lesley. 2003. Empires of the Plain. HarperCollins. str. str. 47. ISBN 0-00-712899-1

[1]

[2]

@@ Redak 5: / Redak 5: @@
 ==Povijest==
-Sustav pisanja klinastim pismom je nastao vjerojatno oko 3000 p. n. e.<ref>The Origin and Development of the Cuneiform System of Writing, Samuel Noah Kramer, ''Thirty Nine Firsts In Recorded History'', str. 381-383</ref> u [[Sumer]]u; poslijednja upotreba se bilježi godine [[75.]]<ref>{{cite book|author=Adkins, Lesley|title=Empires of the Plain|pages=str. 47|publisher=HarperCollins|year=2003|id=ISBN 0-00-712899-1}}</ref>.
+Sustav pisanja klinastim pismom je nastao vjerojatno oko 3000 pr. Kr.<ref>The Origin and Development of the Cuneiform System of Writing, Samuel Noah Kramer, ''Thirty Nine Firsts In Recorded History'', str. 381-383</ref> u [[Sumer]]u; poslijednja upotreba se bilježi godine [[75.]]<ref>{{cite book|author=Adkins, Lesley|title=Empires of the Plain|pages=str. 47|publisher=HarperCollins|year=2003|id=ISBN 0-00-712899-1}}</ref>.
-[[Datoteka:Sumerian 26th c Adab.jpg|mini|Sumerski natpis u arhaičnom monumentalnom stilu (oko 26. stoljeća p. n. e.)]]
+[[Datoteka:Sumerian 26th c Adab.jpg|mini|Sumerski natpis u arhaičnom monumentalnom stilu (oko 26. stoljeća pr. Kr.)]]
 Klinasto pismo je prošlo bitne promjene kroz razdoblje od više od dva tisućljeća. Sljedeća slika prikazuje razvoj znaka SAG "glava" (Borger nr. 184, U+12295).
-[[Datoteka:Cuneiform sign SAG.svg|400px|Razvoj klinastog simbola SAG "glava", 3000 p. n. e. &ndash; 1000 p. n. e.]]
+[[Datoteka:Cuneiform sign SAG.svg|400px|Razvoj klinastog simbola SAG "glava", 3000 pr. Kr. &ndash; 1000 pr. Kr.]]
-Stadij 1 prikazuje piktogram kako je crtan oko 3000 p. n. e. Stadij 2 je rotirani piktogram, kakav se upotrebljavao oko 2800 p. n. e. Stadij 3 je apskraktni glif u arhaičnim monumentalnim natpisima, iz oko 2600 p. n. e., a stadij 4 je znak kako je pisan u glini, u isto vrijeme kao i stadij 3. Stadij 5 predstavlja kasno 3. tisućljeće p. n. e.; stadij 6 je staroasirski znak ranog 2. tisućljeća, kako su ga koristili [[Hetiti]]. Stadij 7 je pojednostavljen znak kakvog su pisali asirski pisari u ranom 1. tisućljeću p. n. e. sve do izumiranja pisma.
+Stadij 1 prikazuje piktogram kako je crtan oko 3000 pr. Kr. Stadij 2 je rotirani piktogram, kakav se upotrebljavao oko 2800 pr. Kr. Stadij 3 je apskraktni glif u arhaičnim monumentalnim natpisima, iz oko 2600 pr. Kr., a stadij 4 je znak kako je pisan u glini, u isto vrijeme kao i stadij 3. Stadij 5 predstavlja kasno 3. tisućljeće pr. Kr.; stadij 6 je staroasirski znak ranog 2. tisućljeća, kako su ga koristili [[Hetiti]]. Stadij 7 je pojednostavljen znak kakvog su pisali asirski pisari u ranom 1. tisućljeću pr. Kr. sve do izumiranja pisma.
 == Izvori ==