Fluorit: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 37: | Redak 37: | ||
| reference = |
| reference = |
||
}} |
}} |
||
'''Fluorit''' je kubični [[minerali|mineral]], kalcijev [[fluor]]id (CaF<sub>2</sub>), koji se na [[Mohsova skala|Mohsovoj skali]] nalazi pod brojem 4. |
|||
'''Fluorit''' je vrsta [[minerali|minerala]] koji se na [[Mohsova skala|Mohsovoj skali]] nalazi pod brojem 4. Kemijska formula mu je CaF<sub>2</sub>. Najrašireniji mineral fluora, ima ga u hidrotermalnim žilama, gdje je udružen sa sulfidima. Fluorit je nastao pneumatolitskim procesima pa se nalazi s ostalim pneumatolitskim mineralima (turmalinom i topazom) ,nadalje u šupljinama nekih eruptivnih stijena te kao vezivo nekih pješčanika,gdje je nastao hidrotermalnim putem.Može ga se naći i u sedimentima, vrućim izvorima.Upotrebljava se za dobivaje fluorovodika, u talionicama za dobivanje žitkih talina, u optici za proizvodnju akromatskih fluoritskih leća,a i kao ukrasni kamen.Različito je obojen,rjeđe bezbojan ;obojeni fluoriti pokazuju fluorescenciju. Poznati lokaliteti: Njemačka, Austrija, Španjolska, Češka [Zinnwald], BiH, Rusija, Namibija |
|||
==Osobine== |
|||
Najrašireniji je mineral fluora, ima ga u hidrotermalnim žilama, gdje je udružen sa [[sulfidi]]ma.<br /> |
|||
Fluorit je nastao hidrotermalnim ili pneumatolitskim procesima, pa se nalazi s ostalim pneumatolitskim mineralima (turmalinom i topazom), zatim u šupljinama nekih eruptivnih stijena te kao vezivo nekih pješčanika, gdje je nastao hidrotermalnim putem. Može ga se naći i u sedimentima, te vrućim izvorima. |
|||
Različito je obojen, rjeđe bezbojan; obojeni fluoriti pokazuju fluorescenciju. |
|||
Poznati lokaliteti: Njemačka, Austrija, Španjolska, Češka [Zinnwald], BiH, Rusija, Namibija. |
|||
==Upotreba== |
|||
Upotrebljava se za dobivaje [[fluorovodik]]a, u talionicama kao fluks za dobivanje žitkih talina, u keramičkoj industriji ([[emajl]]i, [[glazure]]), u [[optika|optici]] (zbog male disperzije) za proizvodnju akromatskih fluoritskih leća, a i kao [[ukrasni kamen]]. |
|||
{{mrva-geol}} |
{{mrva-geol}} |
||
[[Kategorija:Minerali]] |
[[Kategorija:Minerali]] |
||
<!-- interwiki --> |
|||
[[en:Fluorite]] |
Inačica od 27. ožujka 2013. u 21:24
Fluorit | |
---|---|
Općenito | |
Kategorija | mineral |
Kemijska formula | CaF2 |
Identifikacija | |
Boja | bezbojan, žut, zelen, bijeli, sivi, žuti, plavi, ljubičasti, crni, smeđi, ružičasti i crni |
Kristalni habitus | jednostavno, heksaedarski ili oktaedarski kristali. |
Kristalni sustav | kubični |
Kalavost | savršena po {111} |
Lom | školjkast |
Mohsova tvrdoća | 4 |
Sjaj | stklast do mutan |
Ultraljubičasta fluorescencija | Izrazito fluorescentan u plavo-ljubičastoj ili ružičastoj boji pod utjecajem rentgenskog ili UV zračenja. |
Ogreb | bijel |
Gustoća | 3,18 |
Fluorit je kubični mineral, kalcijev fluorid (CaF2), koji se na Mohsovoj skali nalazi pod brojem 4.
Osobine
Najrašireniji je mineral fluora, ima ga u hidrotermalnim žilama, gdje je udružen sa sulfidima.
Fluorit je nastao hidrotermalnim ili pneumatolitskim procesima, pa se nalazi s ostalim pneumatolitskim mineralima (turmalinom i topazom), zatim u šupljinama nekih eruptivnih stijena te kao vezivo nekih pješčanika, gdje je nastao hidrotermalnim putem. Može ga se naći i u sedimentima, te vrućim izvorima.
Različito je obojen, rjeđe bezbojan; obojeni fluoriti pokazuju fluorescenciju.
Poznati lokaliteti: Njemačka, Austrija, Španjolska, Češka [Zinnwald], BiH, Rusija, Namibija.
Upotreba
Upotrebljava se za dobivaje fluorovodika, u talionicama kao fluks za dobivanje žitkih talina, u keramičkoj industriji (emajli, glazure), u optici (zbog male disperzije) za proizvodnju akromatskih fluoritskih leća, a i kao ukrasni kamen.