Kult ličnosti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 30. ožujka 2013. u 08:12

Kult ličnosti javno je nekritičko isticanje i obožavanje jedne osobe kao nepogrješivog političkog vođe društvenog napretka.

Kult ličnosti često nalikuje na religiju zamijenujiče obožavanje društva prema „velikim vođi“ države.

Oblici kultova ličnosti su karakteristične za mnoge diktature, ali mogu i postojati u demokratskim sustavima. Različiti kultovi ličnosti su postojali primjerice u fašistickoj Italiji Benito Mussolinija, nacionalsocijalističkoj Njemačkoj Adolf Hitlera, te realsocijalističkim diktaturama poput Rumunjske, Sovjetskoga Saveza ili Jugoslavije.

Izraz je prvi put upotrijebio Nikita Hruščov u izvještaju na zatvorenoj sjednici 20. kongresa Komunističke stranke Sovjetskog Saveza (1956.), u kojemu je apologiju Josifa Visarionoviča Staljina i cijeli sustav političkih, propagandnih i represivnih mjera koji se tom apologijom služio osobito u tijeku posljednja dva desetljeća Staljinove vlasti označio kao kult ličnosti. To doba je također nazvano "razdobljem kulta ličnosti". U opisu navedenoga navođeni su: zloupotreba vlasti, represalije protiv političkih protivnika, koje su uključivale i njihovo uništenje, partijske čistke, masovno deportiranje "neprijatelja naroda", često i posve neupućenih građana. Sve te zloupotrebe, golemih razmjera i posljedica, trebale su, uz falsifikate o povijesnim događajima i Staljinovoj ulozi u njima, osigurati nesmetano provođenje Staljinove samovoljne vlasti. Kult ličnosti se diferncirao kao poseban oblik autokratske vladavine koja se temelji na posvemašnoj birokratizaciji društvenog i političkog života.

Karakteristike kulta ličnosti

Pretjerana pokornost osoba prema vođi
Nekritičnost prema iskazima vođe
opasnost za život i zdravlje i disidenta, uhićenja, ili "nestanaci" režimskih kritičara
Pretjerana prisutnost slika i slogana na primjer u privatnim domovima, školama i tvrtkama, kao i u svim medijima
Označavanje javnih objekata, škola, ulica, trgova, sportskih objekta, gradova, u skladu sa vođom (npr. Staljingard, Titograd, Titov Veles, Trg Maršala Tita...)
Često apsurdne korelacije između osoba u raznim sferama života i velikog vođe.

Na kraju vladavine dikatature obično de događa obrat: slijede preimenovanja ulica i gradova te uklanjanje slika i spomenika iz javnosti.

Primjeri kultova ličnosti

Predložak:Link FA

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 '''Kult ličnosti''' javno je nekritičko isticanje i obožavanje jedne osobe kao nepogrješivog [[politika|političkog]] vođe društvenog napretka.
-Kult ličnosti često nalikuje na [[religija|religiju]] zamijenujiče obožavanje društva prema „velikim vođi“ države. Postoje i primeri kada se velika počast odaje nekoj istorijskoj ličnosti koja je zaslužna za oslobođenje naroda i takav odnost se ničim ne može tretirati kao kult ličnosti primer Josipa Broza TITA , koji neki danas ne kritički svstavaju u kategoriju kulta ličnosti .
+Kult ličnosti često nalikuje na [[religija|religiju]] zamijenujiče obožavanje društva prema „velikim vođi“ države.
-Oblici kultova ličnosti su karakteristične za mnoge [[diktatura|diktature]], ali mogu i postojati u demokratskim sustavima. Različiti  kultovi ličnosti su postojali primjerice u [[fašizam|fašistickoj]] Italiji [[Benito Mussolini]]ja, [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalističkoj]] Njemačkoj [[Adolf Hitler]]a, te  [[realsocijalizam|realsocijalističkim]] diktaturama poput [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]]
+Oblici kultova ličnosti su karakteristične za mnoge [[diktatura|diktature]], ali mogu i postojati u demokratskim sustavima. Različiti  kultovi ličnosti su postojali primjerice u [[fašizam|fašistickoj]] Italiji [[Benito Mussolini]]ja, [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalističkoj]] Njemačkoj [[Adolf Hitler]]a, te  [[realsocijalizam|realsocijalističkim]] diktaturama poput [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]] ili [[SFRJ|Jugoslavije]].
 Izraz je prvi put upotrijebio [[Nikita Hruščov]] u izvještaju na zatvorenoj sjednici 20. kongresa [[Komunistička stranka Sovjetskog Saveza|Komunističke stranke Sovjetskog Saveza]] (1956.), u kojemu je apologiju [[Staljin|Josifa Visarionoviča Staljina]] i cijeli sustav političkih, propagandnih i represivnih mjera  koji se tom apologijom služio osobito u tijeku posljednja dva desetljeća Staljinove vlasti označio kao [[kult]] ličnosti. To doba je također nazvano "razdobljem kulta ličnosti". U opisu navedenoga navođeni su: zloupotreba vlasti, represalije protiv političkih protivnika, koje su uključivale i njihovo uništenje, partijske [[čistke]], masovno deportiranje "neprijatelja naroda", često i posve neupućenih građana. Sve te zloupotrebe, golemih razmjera i posljedica, trebale su, uz falsifikate o povijesnim događajima i Staljinovoj ulozi u njima, osigurati nesmetano provođenje Staljinove samovoljne vlasti. Kult ličnosti se diferncirao kao poseban oblik [[autokracija|autokratske]] vladavine koja se temelji na posvemašnoj [[birokracija|birokratizaciji]] društvenog i političkog života.
@@ Redak 13: / Redak 13: @@
 * opasnost za život i zdravlje i [[disident]]a, uhićenja, ili "nestanaci" [[režim]]skih kritičara
 * Pretjerana prisutnost slika i slogana  na primjer u privatnim domovima, školama i tvrtkama, kao i u svim [[mediji]]ma
-* Označavanje javnih objekata, škola, ulica, trgova, sportskih objekta, gradova, u skladu sa vođom (npr. Staljingard, .)
+* Označavanje javnih objekata, škola, ulica, trgova, sportskih objekta, gradova, u skladu sa vođom (npr. Staljingard, Titograd, Titov Veles, Trg Maršala Tita...)
 * Često apsurdne korelacije između osoba u raznim sferama života i velikog vođe.
@@ Redak 28: / Redak 28: @@
 datoteka:SaddamHusseinBronzeskulpturen.jpg|[[Saddam Hussein]]
 datoteka:Castro sign.jpg|[[Fidel Castro]]
+datoteka:Titov spomenik.jpg|[[Josip Broz Tito]]
 datoteka:Francoayto.jpg|[[Francisco Franco]]
 datoteka:Propaganda poster Ceausescu.jpg |[[Nicolae Ceauşescu]]