Kaspijsko jezero: razlika između inačica

Koordinate: 42°00′N 50°30′E / 42°N 50.5°E / 42; 50.5 (WD)
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 130 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q5484 (translate me)
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 3 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q5484 na Wikidati
Redak 57: Redak 57:
[[Kategorija:Zemljopis Turkmenistana]]
[[Kategorija:Zemljopis Turkmenistana]]
[[Kategorija:Geološke depresije]]
[[Kategorija:Geološke depresije]]

[[ku:Deryaya Qezwînê]]
[[pa:ਕੈਸਪੀਅਨ ਸਾਗਰ]]
[[tl:Dagat Kaspiyo]]

Inačica od 31. ožujka 2013. u 10:57

Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero snimljeno iz svemira
Položaj
Koordinate42°00′N 50°30′E / 42°N 50.5°E / 42; 50.5 (WD)
DržaveRusija, Kazahstan, Turkmenistan, Iran, Azerbejdžan
Fizikalne osobine
Duljina1030 km km
Širina 
 • Najveća435 km km
Dubina 
 • Najveća1025 m
187 m (prosječna) m
Površina371.000 km2
Zapremina78.200 km3
Nadm. visina-28 m m
Rijeke i otoci
PritociVolga, Kura, Terek

Kaspijsko jezero je najveće jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2. Sjeverni dio jezera je plitak jer ga popunjavaju nanosi rijeke Volge, a južni je dublji, najveća dubina je 1025 m.

Kaspijsko jezero je slano i zapravo je zatvoreno more.

Na obalama Kaspijskog jezera nalaze se države

Sjeverno i istočno od jezera nalaze se stepe Središnje Azije. Na istočnoj obali se nalazi zaljev Kara Bogaz.

Slanost

Prema količini otopljenih soli u vodi, Kaspijsko jezero je slano jezero. Salinitet jezera je u prosjeku 13 ‰. Najmanja je koncentracija soli u sjevernom dijelu, u kojemu u jezero utječu brojne rijeke. Tu je salinitet 1-2 ‰ i povećava se prema jugoistoku, gdje iznosi 14 ‰. Iznimka je zaljev Kara-Bogaz-Gol. Salinitet u njemu je oko 300 ‰. Tomu, prije svega pogoduje što je zaljev izoliran i plitak.

Promet

Promet na Kaspijskom jezeru je dobro razvijen, a važan je i ribolov. Imamo nekoliko trajektnih linija (uključujući i željeznički trajekt), a to su:

Ove linije se koriste uglavnom za prijevoz tereta i robe, a samo linija Baku - Aktau dozvoljava prijevoz putnika.