Tomislav Krizman: razlika između inačica
m Slika Plakat_krizman.jpg je uklonjena jer ju je na Commonsu obrisao Micki |
m Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q7818949 na Wikidati |
||
| Redak 33: | Redak 33: | ||
[[Kategorija:Hrvatski grafički dizajneri]] |
[[Kategorija:Hrvatski grafički dizajneri]] |
||
[[Kategorija:Hrvatski scenografi]] |
[[Kategorija:Hrvatski scenografi]] |
||
[[en:Tomislav Krizman]] |
|||
Inačica od 5. travnja 2013. u 06:12
| Tomislav Krizman | |
| secesija, ekspresionizam, kubizam | |
|---|---|
| Rođenje | Orlovac kod Karlovca, 21. srpanj, 1882. |
| Smrt | Zagreb, 24. listopad, 1955. |
| Vrsta umjetnosti | slikarstvo, grafika |
| Portal o životopisima | |
Tomislav Krizman (Orlovac kraj Karlovca, 21. srpnja 1882. - Zagreb, 24. listopada 1955.), hrvatski - slikar, grafičar začetnik hrvatskoga umjetničkog obrta i dizajna, scenograf i pedagog te pokretač mnogobrojnih kulturnih zbivanja u Hrvatskoj početkom XX stoljeća.
Životopis
Još za vrijeme studija na Trgovačkoj akademiji u Zagrebu, privatno uči crtanje i slikarstvo kod Bele Čikoša-Sesije, Auera i Menci Clementa Crnčića. Zatim odlazi na studij u Beč, Škola za umjetnost i obrt (F. Myerbach), Akademija (William Unger). Krizman je ostao u Beču deset godina, ovo razdoblje (1902.–1911.) bilo je najvažnije doba Krizmanova umjetničkog razvoja, formirao se u krugovima bečke avangardne umjetničke elite (secesije). Prihvatio je njihove ideje i sudjelovao na njihovim skupnim izložbama u; Hagenbundu, Jungbundu, Künstlerhausu i Secesiji.
Od 1912. godine radi u Zagrebu - najprije kao nastavnik u Obrtnoj školi, a od 1922. godine, dobija mjesto na Likovnoj akademiji (odjel grafike). Iako je slikao u ulju i temperi, ostat će trajno zapamćen njegov izuzetan grafički opus. Uz brojne samostalne listove izdao je i nekoliko grafičkih mapa. Volio je putovati, i to prenijeti na grafički list, tako nastaju njegove vedute; Beča, Hrvatskog zagorja, Bosne i Dalmacije. Osobito ga privlači tada mistični i neobični orijent Bosna, Hercegovina, Kosovo i Makedonija su mjesta Krizmanovih putovanja, na kojima nastaje nekoliko grafičkih mapa punih snažnih emocija i neobičnih vizura. Njegovi porterti za pamćenje ostat će; Mary Delvard, Portret djevojčice, Autoportret, Meštrović i brat Hinko. Svoje znanje iz grafičkih tehnika, iznio je u knjizi; O grafičkim vještinama, 1952. godine. Izlagao je u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu, Beču, Parizu, Rimu. Opremao je knjige, časopise, radio je kao kostimograf i scenograf ( opere, drame). Jedan je od osnivača Društva Medulić (1908.), i Proljetnog salona (1916).
Bibliografija
- O grafičkim vještinama, Tomislav Krizman , Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1952.