Etin: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 2: | Redak 2: | ||
[[Datoteka:Acetylene-2D.svg|150px|right]] |
[[Datoteka:Acetylene-2D.svg|150px|right]] |
||
'''Etin''' ( |
'''Etin''' (acetil- + grč. :drvo, tvar + grč. sufiks -nvn, preko engl. -ene; '''acetilen''', C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>) je najjednostavniji [[Alkini|alkin]]. |
||
Izgrađena od dva atoma [[vodik]]a i dva atoma [[ugljik]]a (C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>), molekula etina je linearna. |
|||
==Osobine== |
|||
Etin je [[plin]] bez boje okusa i mirisa, lakši od zraka, ne podržava disanje niti gorenje, na [[zrak]]u izgara svijetlim čađavim plamenom. U [[voda|vodi]] se slabo otapa, a u organskim otapalima dobro. Goreći u atmosferi [[kisik]]a, razvija temperaturu do 3100°C. Zbog tog svojstva se koristi u uređajima za [[autogeno zavarivanje]]. U prodaji dolazi u čeličnim bocama pod tlakom od 12 do 15 bara, otopljen u [[aceton]]u i šupljikavoj masi (disu-plin, franc. ''dissous gas''). |
|||
Acetilen je najjednostavniji nezasićeni ugljikovodik s trostrukom vezom. Prvi je član homolognoga reda alkina. Molekula etina je linearna, izgrađena od dva atoma [[vodik]]a i dva atoma [[ugljik]]a (C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>). |
|||
Čisti etin stlačen eksplodira. Nekada se koristio za narkozu, no napušten je zbog neugodnih postnarkotičkih posljedica (mučnina i glavobolja). |
|||
Plin je lakši od zraka, bez boje i okusa. U čistom stanju slabo eterična, a u nečistom stanju prodorna mirisa, jer je tehnički CaC<sub>2</sub> onečišćen fosfidima i raznim drugim spojevima. |
|||
U kemijskoj tehnici, etin je osnovna tvar za proizvodnju velikog broja važnih kemijskih proizvoda. Danas se pripravlja u industriji i u laboratoriju reakcijom [[kalcijev karbid|kalcijevog karbida]] (CaC<sub>2</sub>) i vode. |
|||
U vodi se slabo otapa, a u organskim otapalima dobro (lako topljiv u acetonu). |
|||
⚫ | |||
Zbog opasnosti, u acetilen se dodaju neki spojevi neugodna mirisa tako da se može na vrijeme osjetiti. |
|||
Kataliziranom reakcijom etina i vode, uz pomoć katalizatora kao što je [[živin(II) sulfat]], nastaje [[etanal]] (acetaldehid), od kojeg se može proizvesti [[etanoatna kiselina]] (octena kiselina), [[etanol]], [[vinil-klorid]], [[vinil-acetat]], [[tetrakloreten]], i drugi spojevi, koji su ishodišne tvari za proizvodnju boja, lijekova, otapala, polimernih materijala, umjetnih kaučuka, i slično. |
|||
⚫ | |||
Sa zrakom tvori eksplozivne smjese. Zbog svijetlog plamena, bio je korišten za osvjetljenje. |
|||
Pod povišenim tlakom eksplozivan, a s nekim kovinama (bakrom, srebrom, živom) stvara vrlo eksplozivne spojeve.<br /> |
|||
Etin može ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju [[acetilid]]i. Primjer je reakcija između etina i [[Tollensov reagens|Tollensovog reagensa]], čime nastaje [[srebrov etinid]] (srebrov acetilid): |
Etin može ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju [[acetilid]]i. Primjer je reakcija između etina i [[Tollensov reagens|Tollensovog reagensa]], čime nastaje [[srebrov etinid]] (srebrov acetilid): |
||
Redak 23: | Redak 20: | ||
Etinidi teških metala vrlo su osjetljivi eksplozivi. |
Etinidi teških metala vrlo su osjetljivi eksplozivi. |
||
Zapaljen na zraku, gori lijepim, svijetlim (rijetko kad čađavim) plamenom. Goreći u atmosferi kisika (općenito pri izgaranju s kisikom) daje vruć plamen (do 3100°C). Zbog tog svojstva se koristi u uređajima za autogeno zavarivanje i rezanje kovina. |
|||
Etin može ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju acetilidi. |
|||
Primjer je reakcija između etina i Tollensova reagensa, čime nastaje srebrov acetilid. U slučaju da su u pitanju soli "teških" metala (Cu, Ag) spojevi su neobično eksplozivni i osjetljivi. Prilikom eksplozije tlak stvaraju čestice ugljika koji pri tom nastaje. |
|||
Dolazi u trgovinu otopljen u [[aceton]]u pod tlakom od 12 do 15 bara, u čeličnim bocama napunjenim šupljikavom masom (''disu-plin'', prema franc. ''acetylene dissous'': otopljeni acetilen). |
|||
Kataliziranom reakcijom etina i vode, uz pomoć katalizatora kao što je [[živin(II) sulfat]], nastaje [[acetaldehid]] (etanal) koji se može oksidirati u [[Octena kiselina|octenu kiselinu]] (etanoatnu kiselinu) ili reducirati u [[etanol]].<br /> |
|||
Adicijom [[klorovodik]]a acetilen daje [[vinil-klorid]], adicijom octene kiseline [[vinil-acetat]], a adicijom klora [[tetrakloretan]]. |
|||
⚫ | |||
==Dobivanje== |
|||
Danas se pripravlja u industriji i u laboratoriju djelovanjem vode na [[kalcijev karbid]] (CaC<sub>2</sub>): |
|||
⚫ | |||
==Uporaba== |
|||
Zbog svijetlog plamena, bio je korišten za osvjetljenje (tzv. karbidne lampe /svjetiljke/). Mnogo se troši za rasvjetu svjetionika. |
|||
U kemijskoj tehnici acetilen je osnovna tvar za proizvodnju velikoga broja važnih kemijskih proizvoda (npr. za pripravu acetilida). |
|||
Svi su spojevi (koji su gore opisani), a i mnogi drugi koji se iz acetilena mogu dobiti, ishodišne tvari za proizvodnju boja, lijekova, otapala, polimernih materijala, umjetnih kaučuka, itd.. |
|||
Nekada se ovaj plin u smjesi s kisikom koristio u medicini za narkozu, no napušten je jer nakon buđenja ostavlja mučninu i glavobolju. |
|||
* [[Vrelište]]: -83.6°C (189.6 K), |
* [[Vrelište]]: -83.6°C (189.6 K), |
||
* [[gustoća]]: 1.171 kg/m3 pri 0 °C i 101,325 Pa. |
* [[gustoća]]: 1.171 kg/m3 pri 0 °C i 101,325 Pa. |
||
==Izvori== |
|||
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 1 (A-Bd), str. 314.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999.g. ISBN 953-6036-31-2 |
|||
[[Kategorija:Ugljikovodici]] |
[[Kategorija:Ugljikovodici]] |
||
<!-- interwiki --> |
Inačica od 6. travnja 2013. u 15:41
Etin (acetil- + grč. :drvo, tvar + grč. sufiks -nvn, preko engl. -ene; acetilen, C2H2) je najjednostavniji alkin.
Osobine
Acetilen je najjednostavniji nezasićeni ugljikovodik s trostrukom vezom. Prvi je član homolognoga reda alkina. Molekula etina je linearna, izgrađena od dva atoma vodika i dva atoma ugljika (C2H2).
Plin je lakši od zraka, bez boje i okusa. U čistom stanju slabo eterična, a u nečistom stanju prodorna mirisa, jer je tehnički CaC2 onečišćen fosfidima i raznim drugim spojevima.
U vodi se slabo otapa, a u organskim otapalima dobro (lako topljiv u acetonu).
Zbog opasnosti, u acetilen se dodaju neki spojevi neugodna mirisa tako da se može na vrijeme osjetiti.
Pod povišenim tlakom eksplozivan, a s nekim kovinama (bakrom, srebrom, živom) stvara vrlo eksplozivne spojeve.
Etin može ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju acetilidi. Primjer je reakcija između etina i Tollensovog reagensa, čime nastaje srebrov etinid (srebrov acetilid):
Etinidi teških metala vrlo su osjetljivi eksplozivi.
Zapaljen na zraku, gori lijepim, svijetlim (rijetko kad čađavim) plamenom. Goreći u atmosferi kisika (općenito pri izgaranju s kisikom) daje vruć plamen (do 3100°C). Zbog tog svojstva se koristi u uređajima za autogeno zavarivanje i rezanje kovina.
Etin može ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju acetilidi. Primjer je reakcija između etina i Tollensova reagensa, čime nastaje srebrov acetilid. U slučaju da su u pitanju soli "teških" metala (Cu, Ag) spojevi su neobično eksplozivni i osjetljivi. Prilikom eksplozije tlak stvaraju čestice ugljika koji pri tom nastaje.
Dolazi u trgovinu otopljen u acetonu pod tlakom od 12 do 15 bara, u čeličnim bocama napunjenim šupljikavom masom (disu-plin, prema franc. acetylene dissous: otopljeni acetilen).
Kataliziranom reakcijom etina i vode, uz pomoć katalizatora kao što je živin(II) sulfat, nastaje acetaldehid (etanal) koji se može oksidirati u octenu kiselinu (etanoatnu kiselinu) ili reducirati u etanol.
Adicijom klorovodika acetilen daje vinil-klorid, adicijom octene kiseline vinil-acetat, a adicijom klora tetrakloretan.
Njemački kemičar W. Reppe pronašao je nove metode preradbe acetilena u važne međuproizvode organske sinteze (Reppeova acetilenska kemija).
Dobivanje
Danas se pripravlja u industriji i u laboratoriju djelovanjem vode na kalcijev karbid (CaC2):
Uporaba
Zbog svijetlog plamena, bio je korišten za osvjetljenje (tzv. karbidne lampe /svjetiljke/). Mnogo se troši za rasvjetu svjetionika.
U kemijskoj tehnici acetilen je osnovna tvar za proizvodnju velikoga broja važnih kemijskih proizvoda (npr. za pripravu acetilida).
Svi su spojevi (koji su gore opisani), a i mnogi drugi koji se iz acetilena mogu dobiti, ishodišne tvari za proizvodnju boja, lijekova, otapala, polimernih materijala, umjetnih kaučuka, itd..
Nekada se ovaj plin u smjesi s kisikom koristio u medicini za narkozu, no napušten je jer nakon buđenja ostavlja mučninu i glavobolju.
Izvori
- Hrvatska enciklopedija (LZMK), Broj 1 (A-Bd), str. 314.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999.g. ISBN 953-6036-31-2