Kalcijev hidroksid: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Kalcijev hidroksid''' (poznatiji kao '''gašeno''' ''građevinsko'' '''vapno''', '''kreč''', vapnena pasta, kalcijev hidrat, Ca(OH)<sub>2</sub>).
Kalcijev hidroksid Ca(OH)<sub>2</sub> ili [[gašeno vapno]] je ionski spoj koji se sastoji od kalcijeva kationa Ca<sup>2+</sup> i hidroksidnog aniona OH<sup>-</sup>. Slabo je topljiv u vodi, a nastaje gašenjem [[živoga vapna|živo vapno]] tj. [[reakcijom|reakcija]] [[kalcijeva oksida|kalcijev oksid]] sa [[vodom|voda]]. Reakcija je veoma egzotermna.


==Osobine==
CaO + H<sub>2</sub>O Ca(OH)<sub>2</sub> Δ<sub>r</sub>''H'' < 0


U vodi je slabo topljiva tvar (0.17 g u 100 ml H<sub>2</sub>O pri 20 °C), gustoće 2.21 g cm<sup>-3</sup>. Iz zraka jako dobro apsorbira [[ugljikov(IV) oksid]] (CO<sub>2</sub>).
Kalcijev hidroksid se koristi u građevinstvu kao [[vapno]], a tvornice ga koriste za spriječavanje odlaska plinova (SO<sub>2</sub>, SO<sub>3</sub>, CO<sub>2</sub>...) u [[atmosferu|atmosfera]].


==Dobivanje==
Ca(OH)<sub>2</sub> + SO<sub>2</sub> CaSO<sub>3</sub> + H<sub>2</sub>O


Ovaj spoj je vrlo jaka baza i zbog jeftinog dobivanja ima veliku primjenu u kemijskoj industriji. Vapnenac je važna industrijska sirovina s velikom primjenom u građevinarstvu; termičkom razgradnjom na temperaturi oko 1000°C nastaje živo vapno uz oslobađanje ugljikova(IV) oksida:
Sa CO<sub>2</sub> iz zraka reagira stvarajući netopljivi [[kalcijev karbonat]], a zbog tog svojstva se koristi kao [[reagens]] za dokazivanje [[ugljikova dioksida|ugljikov dioksid]] (vapnena voda).

CaCO<sub>3</sub>(s) --> CaO(s) + CO<sub>2</sub>(g)

Reakcijom [[Živo vapno|živoga vapna]] s velikom količinom vode (tzv. „gašenje vapna“) dobiva se gašeno vapno:

CaO(s) + H<sub>2</sub>O(I) --> Ca(OH)<sub>2</sub>(s)

Pri gašenju se oslobađa toplinska energija, a vapno povećava svoj volumen. Iz gašenog vapna dobiva se [[žbuka]] (koja se u građevinarstvu rabi kao vezivo).

Reakcija je reverzibilna i zagrijavanjem na oko 500°C kalcijev hidroksid opet prelazi u [[Živo vapno|oksid]].

Čvrsti Ca(OH)<sub>2</sub> i njegova vodena suspenzija apsorbiraju CO<sub>2</sub> iz zraka pri čemu nastaje CaCO<sub>3</sub>, a zbog tog svojstva se koristi kao [[reagens]] za dokazivanje [[ugljikova dioksida|ugljikov dioksid]] (vapnena voda). Na toj reakciji se zasniva i korištenje gašenog vapna u građevinarstvu:

Ca(OH)<sub>2</sub>(s) + CO<sub>2</sub> -> CaCO<sub>3</sub> + H<sub>2</sub>O(l)

Tekuća suspenzija se skladišti tako da se u posudu ulije malo vode da prekrije površinu kako gašeno vapno ne bi došlo u kontakt s ugljikovim(IV) oksidom iz zraka. Tako se može čuvati neograničeno dugo, ali ga je potrebno čuvati od smrzavanja.

Na višim temperaturama kalcijev hidroksid se razlaže na vodu i kalcijev oksid:

Ca(OH)<sub>2</sub> --> CaO + H<sub>2</sub>O

Gašeno je vapno pastozno, dok je hidratizirano vapno fini bijeli prah.

===Hidratizirano vapno===

Industrijskim gašenjem živoga vapna uz minimalnu količinu vode nastaje ''hidratizirano vapno''.

Hidratizirano vapno služi u građevinarstvu za pripravu [[Žbuka|žbuke]] i morta.

===Vapneno mlijeko===

'''Vapneno mlijeko''' je suspenzija (razmućenje) kalcijevog hidroksida (gašenog vapna) u vodi.

==Upotreba==

Upotrebljava se za dezinfekciju (uklanjanje fosfata iz otpadnih voda), dobivanje vapnenog mlijeka koje se primjenjuje za unutarnje i vanjsko bijeljenje zidova, za pripremu klasične građevinske žbuke, zaštitu voćaka, vezivanje sumporova dioksida nastala izgaranjem ugljena, itd..

Kalcijev hidroksid se koristi u građevinstvu kao [[vapno]], a tvornice ga koriste za spriječavanje odlaska plinova (SO<sub>2</sub>, SO<sub>3</sub>, CO<sub>2</sub>...) u [[atmosferu|atmosfera]].


Vodena otopina je slabo lužnata, a jedna od primjena otopine kalcijeva hidroksida je tzv. "'''bordoška juha'''", tj. smjesa kalcijeva hidroksida i bakrova(II) sulfata koja se upotrebljava za liječenje bolesti biljaka (peronospora). Vodena otopina koja nije profiltrirana naziva se vapneno mlijeko, a koristi se u krečenju.
Ca(OH)<sub>2</sub> + CO<sub>2</sub> → CaCO<sub>3</sub> + H<sub>2</sub>O


==Vidi još==
Na višim temperaturama hidroksid se razlaže na vodu i kalcijev oksid.


*[[Voda#Voda_u_tlu]]
Ca(OH)<sub>2</sub> CaO + H<sub>2</sub>O


==Izvori==
Vodena otopina je slabo lužnata, a jedna od primjena otopine kalcijeva hidroksida je Bordoška juha, tj. smjesa kalcijeva hidroksida i bakrova(II) sulfata koja se upotrebljava za liječenje bolesti biljaka (peronospora). Vodena otopina koja nije profiltrirana naziva se vapneno mlijeko, a koristi se u krečenju.
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 11 (Tr-Ž), str. 718.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009.g. ISBN 978-953-6036-41-7


[[Kategorija:Građevinski materijali]]
[[Kategorija:Građevinski materijali]]

Inačica od 7. travnja 2013. u 16:21

Kalcijev hidroksid (poznatiji kao gašeno građevinsko vapno, kreč, vapnena pasta, kalcijev hidrat, Ca(OH)2).

Osobine

U vodi je slabo topljiva tvar (0.17 g u 100 ml H2O pri 20 °C), gustoće 2.21 g cm-3. Iz zraka jako dobro apsorbira ugljikov(IV) oksid (CO2).

Dobivanje

Ovaj spoj je vrlo jaka baza i zbog jeftinog dobivanja ima veliku primjenu u kemijskoj industriji. Vapnenac je važna industrijska sirovina s velikom primjenom u građevinarstvu; termičkom razgradnjom na temperaturi oko 1000°C nastaje živo vapno uz oslobađanje ugljikova(IV) oksida:

CaCO3(s) --> CaO(s) + CO2(g)

Reakcijom živoga vapna s velikom količinom vode (tzv. „gašenje vapna“) dobiva se gašeno vapno:

CaO(s) + H2O(I) --> Ca(OH)2(s)

Pri gašenju se oslobađa toplinska energija, a vapno povećava svoj volumen. Iz gašenog vapna dobiva se žbuka (koja se u građevinarstvu rabi kao vezivo).

Reakcija je reverzibilna i zagrijavanjem na oko 500°C kalcijev hidroksid opet prelazi u oksid.

Čvrsti Ca(OH)2 i njegova vodena suspenzija apsorbiraju CO2 iz zraka pri čemu nastaje CaCO3, a zbog tog svojstva se koristi kao reagens za dokazivanje ugljikov dioksid (vapnena voda). Na toj reakciji se zasniva i korištenje gašenog vapna u građevinarstvu:

Ca(OH)2(s) + CO2 -> CaCO3 + H2O(l)

Tekuća suspenzija se skladišti tako da se u posudu ulije malo vode da prekrije površinu kako gašeno vapno ne bi došlo u kontakt s ugljikovim(IV) oksidom iz zraka. Tako se može čuvati neograničeno dugo, ali ga je potrebno čuvati od smrzavanja.

Na višim temperaturama kalcijev hidroksid se razlaže na vodu i kalcijev oksid:

Ca(OH)2 --> CaO + H2O

Gašeno je vapno pastozno, dok je hidratizirano vapno fini bijeli prah.

Hidratizirano vapno

Industrijskim gašenjem živoga vapna uz minimalnu količinu vode nastaje hidratizirano vapno.

Hidratizirano vapno služi u građevinarstvu za pripravu žbuke i morta.

Vapneno mlijeko

Vapneno mlijeko je suspenzija (razmućenje) kalcijevog hidroksida (gašenog vapna) u vodi.

Upotreba

Upotrebljava se za dezinfekciju (uklanjanje fosfata iz otpadnih voda), dobivanje vapnenog mlijeka koje se primjenjuje za unutarnje i vanjsko bijeljenje zidova, za pripremu klasične građevinske žbuke, zaštitu voćaka, vezivanje sumporova dioksida nastala izgaranjem ugljena, itd..

Kalcijev hidroksid se koristi u građevinstvu kao vapno, a tvornice ga koriste za spriječavanje odlaska plinova (SO2, SO3, CO2...) u atmosfera.

Vodena otopina je slabo lužnata, a jedna od primjena otopine kalcijeva hidroksida je tzv. "bordoška juha", tj. smjesa kalcijeva hidroksida i bakrova(II) sulfata koja se upotrebljava za liječenje bolesti biljaka (peronospora). Vodena otopina koja nije profiltrirana naziva se vapneno mlijeko, a koristi se u krečenju.

Vidi još

Izvori