Branko Horvat: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 5 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q737875 na Wikidati
m lektura
Redak 34: Redak 34:
[[Kategorija:Pedagozi]]
[[Kategorija:Pedagozi]]
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Biografije, Petrinja]]
[[Kategorija:Životopisi, Petrinja]]

Inačica od 18. travnja 2013. u 10:12

Branko Horvat (Petrinja, 24. srpnja 1928.Zagreb, 18. prosinca 2003.) je bio hrvatski ekonomist, pedagog i političar.

Životopis

U Požegi je bio u osnovno i srednjoj školi (gimnaziji). Tijekom srednjeg školovanja odlazi u partizane.
Nakon rata, studira ekonomiju koju diplomira 1952. godine.

Prvi doktorat iz ekonomije stječe 1955. na temu naftne privrede. 1959. brani drugi doktorat u Manchesteru, na temu teorije planskog gospodarstva.
Unatoč svim svojim sposobnostima, nije dobio mjesto na Fakultetu u Zagrebu sve do 1975. godine. Na istome je radio do 1992., kada zbog političkih okolnosti status predavača nije produljen.

Bio je gostom predavačem na velikom broju sveučilišta, instituta i inih znanstvenih ustanova diljem svijeta, na svim kontinentima, u državama različitih gospodarskih sustava i gospodarske snage, od SAD-a do Sudana. Njegovo znanje nije ostalo ograničeno na akademsko stakleno zvono; bio je savjetnikom vlada nekolicini država diljem svijeta.

Za svoju knjigu "Politička ekonomija socijalizma" je dobio nominaciju za Nobelovu nagradu od strane Američkog društva ekonomista. Kao zanimljivost valja navesti da mu ta knjiga zbog njena oštra nepodilazećeg stava socijalističkim sustavima nije bila izdana prvo u Jugoslaviji, nego je svoje prvo izdanje imala na engleskom jeziku. Ista je bila proglašena knjigom godine u SAD-u.

Poznat je kao ekonomski teoretičar, posebice u području radničkog samoupravljanja i "triju vidova demokracije".

Politički se angažirao pred raspad SFRJ, pokrenuvši UJDI, a 1990-ih, utemeljiva Socijalno-demokratsku uniju.

Po njemu su ugledna ekonomska imena uvela izraz marksizam-horvatizam u ekonomsku teoriju.

Ekonomski teoretičari su ocijenili, da bi Joseph Schumpeter, da je bio živ u Horvatovo vrijeme, sigurno ga stavio u svoja djela kao jednog od utjecajnih imena ekonomske teorije.

Ipak, Horvat je bezgranično i prenaivno vjerovao u moć ekonomije i njenog obuzdavanja ponašanja u doba velikih nacionalnih previranja, ne shvaćajući okrutnost zbilje.

Stoga je njegovo nadobudno zalaganje za Balkansku ekonomsku uniju za vrijeme srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku bilo doživljeno kao nesuvisle i mahnite izjave ostarjelog političara, što je rezultiralo njegovim izgurivanjem na političku marginu u Hrvatskoj.

Djela