Zagora: razlika između inačica

Koordinate: 43°42′42″N 16°17′02″E / 43.7117987°N 16.28400123°E / 43.7117987; 16.28400123
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
KLBot2 (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:Q1158060 na Wikidati
Redak 33: Redak 33:
* [[ Marko Perković Thompson]]
* [[ Marko Perković Thompson]]
* [[ Siniša Vuco]]
* [[ Siniša Vuco]]
* [[ Tin Ujević]]
* [[ Vlado Gotovac]]
* [[ Dražen Budiša]]




{{Coord|43.7117987|N|16.28400123|E|region:HR-15_type:adm3rd_source:CGN|display=title|format=dms}}
{{Coord|43.7117987|N|16.28400123|E|region:HR-15_type:adm3rd_source:CGN|display=title|format=dms}}

Inačica od 28. travnja 2013. u 19:31

Ovo je glavno značenje pojma Zagora. Za druga značenja pogledajte Zagora (razdvojba).

Zagora je povijesno-zemljopisni kraj u Hrvatskoj, u današnjoj srednjoj te dijelom sjevernoj Dalmaciji (Splitsko-dalmatinska županija i Šibensko-kninska županija).

Naziv

Ime Zagore u novije se vrijeme pogrešno poistovjećuje s Dalmatinskom zagorom, koja je sasvim recentan, gospodarsko - razvojni pojam, stvoren nakon u Drugog svjetskog rata, u vrijeme Titove Jugoslavije, kao kontrast pojmu "Splitsko - trogirski industrijski bazen", i to nakon uznapredovalog procesa iseljavanja i osiromašenja srednje kopnene Dalmacije (t.zv. "Dalmatinska zagora").

Taj naziv se, stihijski, u novije vrijeme počinje upotrebljavati i kao povijesni i etnokulturološki pojam za čitavo područje Dalmacije koje nije na moru, od rijeke Krke do Neretve, za oduvijek posebne sredine (Kninska krajina, Drniška krajina, Zagora, Mućki kraj, Vrlička krajina, Cetinska krajina, Kliška krajina, Poljica, Omiška krajina, Imotska krajina i Vrgoračka krajina).

Zemljopis

Crveno jezero kod Imotskog

Obuhvaća prostor tzv. Kaštelanske, Trogirske i šibenske zagore te unešićki dio Drniške krajine. Geomorfološko - ekonimski, prostire se, po prilici između brda: Moseća na sjeveru, i Trtra, Boraje, Opora i Kozjaka, na jugu; te od sela Brštanova, Dugobaba i Radošića na istoku, do rijeke Čikole na zapadu. Pripada prostoru izrazitog krša i nema trajnih vodenih tokova. Uglavnom se sastoji od razmjerno niskih uzvisina malenih udolina i polja između njih, koji se pružaju u smjeru istok - zapad. Brda su gola ili prekrivena šikarom i niskom šumom, u poljima se nalaze obradive površine, a uz njih naselja. Klima je submediteranska,na imotskom i vrgoračkom području mediteranska. Tradicionalno gospodarstvo čini stočarstvo, uglavnom sitnog zuba, i poljoprivreda. Zbog neravnomjernog razvoja južnih hrvatskih krajeva u 2. pol. 20. st. u Zagori je vrlo izražena depopulacija.

Stanovništvo

Karakterizira je specifičan govor (štokavica-ikavski), koji je nazočan i u susjednoj BiH, te mnogo nepovoljnog zemljišta (krša).

Povijest

Od prvog spomena u ranom srednjem vijeku nazivana je Zagorjem. U kasnom srednjem vijeku možda je bila posebna knežija (comitatus Zagorie). Za turske (otomanske) vladavine, od 1. pol. 16. do kraja 17. st., činila je istoimenu upravnu jedinicu - nahiju. Početkom mletačke vladavine (1699. - 1797.) podijeljena je, uglavnom između Drniške i Trogirske krajine, pa od tada ne čini više posebnu upravnu jedinicu. No, naziv Zagore za navedeni kraj očuvan je do danas, s tim što je stariji naziv, Zagorje, tijekom 19. st. prešao u današnji oblik. Općine koje se čitave danas nalaze u Zagori, i koje ju većim dijelom obuhvaćaju, jesu: Unešić, Lećevica i Prgomet; dok su njeni rubniji dijelovi u sastavu upravnih jedinica čije sjedište nije u Zagori.

Klima

Prevladava kontinentska klima sa oštrim i vrlo hladnim zimama te vrućim ljetima sa čestim lokalnim pljuskovima. Zimske jutarnje temperature spuštaju se ispod -10 stupnjeva, dok su dnevne od 3-6. Ljetne temperature su iznad 35 stupnjeva. Padaline su često obilne. Zimi je to najčešće snijeg, a ljeti su pljuskovi kiše. Na Dinari, Kamešnici i Biokovu zimi visina sniježnog pokrivača je viša od 3 metra.

Kultura

Od većih događanja u Zagori tu su: sinjska Alka, proslava i hodočašće Velikoj Gospi u Sinju i Zelenoj katedrali u Prološcu, Sajam pršuta u Sinju, Glumci u Zagvozdu, te brojne športsko-kulturno-zabavno-gastronomske manifestacije (seoski športovi: borbe bikova (npr. Bikijada u Radošiću), potezanje konopa, trke magaradi, potezanje klipa...) diljem zagorskih mjesta, koje su se posebice raširile u 21. stoljeću.

U novije se vrijeme ovaj kraj počeo brže razvijati izgradnjom autoceste Zagreb-Split.

Poznate osobe