Kod: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m robot Dodaje: el, eo, he, ru, simple |
||
Redak 20: | Redak 20: | ||
[[da:Kode]] |
[[da:Kode]] |
||
[[de:Code]] |
[[de:Code]] |
||
[[el:Κώδικας]] |
|||
[[en:Code]] |
[[en:Code]] |
||
[[eo:Kodo]] |
|||
[[es:Código]] |
[[es:Código]] |
||
[[fr:Code (information)]] |
[[fr:Code (information)]] |
||
[[he:קוד]] |
|||
[[ja:符号]] |
[[ja:符号]] |
||
[[ko:인코딩]] |
[[ko:인코딩]] |
||
Redak 28: | Redak 31: | ||
[[pl:Kod]] |
[[pl:Kod]] |
||
[[pt:Código]] |
[[pt:Código]] |
||
[[ru:Код]] |
|||
[[simple:Code]] |
|||
[[sk:Kód]] |
[[sk:Kód]] |
||
[[th:รหัส]] |
[[th:รหัส]] |
Inačica od 23. listopada 2006. u 02:02
Kod je u najširem smislu sustav znakova pomoću kojega sudionici komunikacije (najmanje dva) komuniciraju. Svaki kod da bi bio kodom mora imati popis svih znakova, propis po kojemu se ti znakovi slažu i opis tih znakova.
Kod je vrsta šifre kod koje se riječi, rečenice, dijelovi riječi i rečenica, slova i brojevi otvorenog teksta zamjenjuju grupama slova ili brojki - kodnim zamjenama. Kodovi se najčešće izrađuju u obliku rječnika. Sadrže nekoliko desetina tisuća otvorenih izraza, od kojih svaka ima po jednu ili više kodnih zamjena, skupine od po 2, 3, 4 ili 5 slova ili brojeva. Kao i ostale vrste šifri i kodovi su namijenjeni osiguranju tajnosti sadržaja povjerljive poruke (vojne, diplomatske i druge). Kodom se postiže i skraćivanje teksta.
Kodovi su nastali u srednjem vijeku. U povijesti se pominju kodovi još iz XIII. i XIV. stoljeća koji su primjenjivani u nekim talijanskim državicama. I Dubrovačka Republika je imala neke slične šifre.
Znanost koja se bavi proučavanjem i otkrivanjem kodova i šifri zove se kriptografija.
U komunikaciji kod služi za pretvaranje jedne informacije ( na primjer slovo, riječ ili fraza) u drugi oblik prikaza, koji nije nužno iste vrste. U komunikaciji i obradi informacija, kodiranje je proces u kojem se izvor pretvara u podatke, koji se onda šalju primatelju (promatraču). Dekodiranje je obrnuti proces, kada se podaci poslani od izvora pretvaraju u informaciju razumljivu primatelju. Jedan od razloga za kodiranje je omogućiti komunikaciju tamo gdje normalni govorni ili pisani jezik nije moguć. Na primjer telegrafski kod zamjenjuje riječi u kraće riječi kako bi se informacija slala sa manje znakova, brže i , što je još bitnije, jeftinije.
Najpoznatiji kodovi su Marconi-kod, Morseov kod, Q-kod i Z-kod, a jedan od najkompliciranijih kodova koji je ikad bio korišten je njemački tajni kod Enigma iz II. SR, čije otkrivanje i rješavanje je u mnogome promijenilo tok rata i ubrzalo njegov kraj.