Bugarska: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 77.28.96.172, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Addbot
Redak 120: Redak 120:
[[Datoteka:Bulgaria-(893-927)-TsarSimeon-byTodorBozhinov.png|mini|250px|Bugarsko carstvo za cara Simeona]]
[[Datoteka:Bulgaria-(893-927)-TsarSimeon-byTodorBozhinov.png|mini|250px|Bugarsko carstvo za cara Simeona]]


Bugari se pokrštavaju za cara [[Boris I.|Borisa]] ([[9. stoljeće]]). Njegov sin Simeon ([[893.]]-[[927.]]) uspješno ratuje protiv [[Bizant]]a i proširuje državu te uzima carski naslov. Za njegovih nasljednika Bugarska slabi pred napadima Pečenega, Mađara i Bizanta.
Bugari se pokrštavaju za cara [[Boris I.|Borisa]] ([[9. stoljeće]]). Njegov sin [[Simeon]] ([[893.]]-[[927.]]) uspješno ratuje protiv [[Bizant]]a i proširuje državu te uzima carski naslov. Za njegovih nasljednika Bugarska slabi pred napadima Pečenega, Mađara i Bizanta.


Od [[971.]] god. Bugarska priznaje bizantsku vlast, a privremeno se oslobađa za [[Zapadnobugarsko carstvo|Zapadnobugarskog carstva]] (Makedonsko carstvo, [[976.]]-[[1018.]]) koja je svoj vrhunac dosegla za vladavine cara [[Samuilo|Samuila]]. Nakon poraza i smrti njegovog nećaka [[Ivan Vladislav|Vladislava]] Bizant je pobjednički ušao u [[Ohrid]] i srušio tj. ugušiti ustanak Komitopula.
Od [[971.]] god. Bugarska priznaje bizantsku vlast, a privremeno se oslobađa za [[Zapadnobugarsko carstvo|Zapadnobugarskog carstva]] (Makedonsko carstvo, [[976.]]-[[1018.]]) koja je svoj vrhunac dosegla za vladavine cara [[Samuilo|Samuila]]. Nakon poraza i smrti njegovog nećaka [[Ivan Vladislav|Vladislava]] Bizant je pobjednički ušao u [[Ohrid]] i srušio tj. ugušiti ustanak Komitopula.

Inačica od 2. svibnja 2013. u 22:32

Republika Bugarska
Република България
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Съединението прави силата
(Saedinenieto pravi silata)
(bugarski: "U jedinstvu je snaga")
Himna
Mila Rodino
Položaj Bugarske
Glavni grad Sofija
Službeni jezik bugarski
Državni vrh
 - Predsjednik Rosen Plevneliev
 - Predsjednik Vlade Bojko Borisov
Neovisnost 681. (osnovao ju Asparuh)
22. rujna 1908. (osamostaljenje od Osmanskog Carstva)
Površina 102. po veličini
 - ukupno 110.910 km2
 - % vode 0,3 %
Stanovništvo 91. po veličini
 - ukupno (2003) 7.537.929
 - gustoća 69/km2
BDP (PKM) procjena 2006.
 - ukupno 77.130 milijardi $ (68.)
 - po stanovniku 10 400 $ (66.)
Valuta bugarski lev (100 stotinki)
Pozivni broj +359
Vremenska zona UTC +2
UTC +3 ljeti
Internetski nastavak .bg

Bugarska (bug. България (Bălgarija)) država je u jugoistočnoj Europi. Glavni grad joj je Sofija. Graniči s Grčkom na jugu, Turskom na jugoistoku, Srbijom na zapadu, Makedonijom na jugozapadu i Rumunjskom na sjeveru. Na istoku izlazi na Crno more. Od 2007. godine članica je Europske unije.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. Bugarska je imala 7.932.984 stanovnika. Broj stanovnika se smanjuje zbog niskog nataliteta i iseljavanja, tako da je Bugarska prije 26 godina, 1975., imala veći broj stanovnika. (8.729.666 prema popisu).

Prema vjeroispovijesti većina stanovništva je pravoslavne vjere, točnije, većina stanovništva su bili pripadnici Bugarske pravoslavne crkve.

Etnički sastav je bio sljedeći:

Etničke grupe

Položaj

Bugarska

Bugarska se nalazi na važnom prometnom pravcu koji dolinom rijeke Marice povezuje srednju Europu s Malom Azijom i Bliskim istokom.

Prometno značenje ima i granična rijeka Dunav kojom se izvoze poljoprivredne sirovine, a važna je i za dobivanje energije.

Reljefno je Bugarska raznolik prostor. Okosnicu čini Marica sa svojom dolinom (Tračka). To su obradive površine na kojima, uz maritimne klimatske utjecaje s Egejskog mora, uspijevaju različite kulture (duhan, pamuk, povrće, riža, vinova loza, žitarice).

Južnije su stari Rodopi, bogati ugljenom i obojenim metalima. Osim rudarstva, stanovništvo se ovdje bavi i šumarstvom i ovčarstvom. Sjeverno od Marice nalazi se Stara planina ili Balkan koja je, suprotno nazivu, mladog, tercijarnog postanka. U brojnim zaštićenim kotlinama poznata je proizvodnja ruža i ružinog ulja koje se koristi u kozmetičkoj industriji.

Između Balkana i Dunava zaravnjena je Bugarska ploča. Na lesnim naslagama nastalo je plodno tlo gdje se uz umjerenu klimu razvila raznovrsna poljoprivredna proizvodnja.

U većim su gradovima industrijska postrojenja u kojima radi najveći dio bugarskog stanovništva. To su Plovdiv na Marici, Ruse na Dunavu, Varna i Burgas na crnomorskoj obali. Glavni grad Sofija (1,2 mil.st.) smješten je na prometnom pravcu koji iz Srednje Europe vodi na Bliski istok.

Gospodarstvo Bugarske

Administrativna podjela

Bugarske oblasti

Od 1999. godine Bugarska je podijeljena na 28 provincija ili oblasti. Od 1987. do 1999. godine bila je podijeljena na devet oblasti. Oblasti su dobile imena po glavnim i najvećim gradovima na svom teritoriju.

Sadašnje (2009.) oblasti Bugarske su:

Povijest Bugarske

Do 14. stoljeća

Bugarsko carstvo za cara Simeona

Bugari se pokrštavaju za cara Borisa (9. stoljeće). Njegov sin Simeon (893.-927.) uspješno ratuje protiv Bizanta i proširuje državu te uzima carski naslov. Za njegovih nasljednika Bugarska slabi pred napadima Pečenega, Mađara i Bizanta.

Od 971. god. Bugarska priznaje bizantsku vlast, a privremeno se oslobađa za Zapadnobugarskog carstva (Makedonsko carstvo, 976.-1018.) koja je svoj vrhunac dosegla za vladavine cara Samuila. Nakon poraza i smrti njegovog nećaka Vladislava Bizant je pobjednički ušao u Ohrid i srušio tj. ugušiti ustanak Komitopula.

Bugarska se ponovo osamostaljuje za braće Petra i Asena (1186.) i kratkotrajan uspon postiže za cara Ivana Asena II. (1218.-1241.).

U idućim stoljećima Bugarsku slabe unutarnje borbe i vanjski neprijatelji (Mađari, Bizant i Turci). God. 1393. bugarsku državu srušio je sultan Bajazid I.

Pod turskom vlašću

Teritorij današnje Bugarske za turske vladavine je administrativno potpadao pod Rumelijski beglebegluk sa sjedištem u Sofiji. Represivna turska vladavina i sve jači pritisak na porobljenog bugarskog seljaka dovde do više ustanaka koji su ugušeni u krvi (1598., 1686., 1737.-38.). Turske odmazde dovode do velikog iseljavanja pučanstva u Rumunjsku, Rusiju i Srbiju.

Nacionalni preporod i borba za neovisnost

Neovisna Bugarska

Bugarska 1900.

Bugarska u Balkanskim ratovima

Bugarska u Prvom svjetskom ratu

Bugarska je u Prvom svjetskom ratu bila na strani Centralnih sila i borila se protiv Antante zajedno s Njemačkom, Austro-Ugarskom i Osmanskim Carstvom.

Bugarska u međuratnom razdoblju

Bugarska u Drugom svjetskom ratu

Komunistička Bugarska

Demokratska Bugarska

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Bugarska
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bugarska
Zajednički poslužitelj sadrži atlas Bugarske

Predložak:Link FA