Biologija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 5. svibnja 2013. u 16:06

Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac

Biologija (od grčkog bios=život i logos=nauka, učenje) je znanost koja se bavi proučavanjem živoga svijeta. Biologija proučava svojstva i ponašanje organizama, njihov rast, razvoj i razmnožavanje, kao i interakcije između različitih organizama, te organizama i njihovog okoliša. Biologija obuhvaća široki spektar akademskih područja koja se često smatraju različitim disciplinama. Ove discipline zajedno proučavaju život na različitim razinama.

Molekularna biologija, biokemija i molekularna genetika su velikim dijelom preklapajuće discipline koje proučavaju životne procese na molekulskoj i supramolekulskoj razini. Život na razini pojedinačnih stanica proučava stanična biologija. Anatomija, histologija i fiziologija proučavaju građu i funkciju organizama na razini tkiva, organa i organskih sustava.

Na Zemlji postoji više od 10 milijuna različitih vrsta. Njihova veličina pokriva raspon od onih koje su mikroskopski male pa do organizama veličine plavog kita.

Svi ovi oblici života imaju izvjesne osobine koje ih čine specifičnima i razlikuju od mrtvih tvari. Ove osobine su na primjer mogućnost reprodukcije, rasta, ali i mogućnost prilagođavanja okolini.

Područja biologije

Brojna su područja biologije, slijedi kraći popis:

Protistologija - znanost jednostaničnim eukariotskim organizmima (algama i praživotinjama)
Zoologija - znanost o životinjama
Botanika - znanost o biljkama
Antropologija - znanost koja proučava ljudski život i kulturu, te odnos između prirode i kulture
Ekologija - znanost o odnosima među živim organizmima, o njihovom utjecaju na neživi okoliš koji ih okružuje, te o utjecaju okoliša na njih
Citologija - znanost o građi i aktivnosti živih stanica
Evolucija - znanost o razvoju života na Zemlji
Mikrobiologija - znanost o mikroorganizmima
Genetika - znanost o nasljeđivanju
Anatomija – proučava građu organizma
Histologija - proučava tkiva
Morfologija - pročava oblik i građu organizma (više se upotrebljava u botanici)
Fiziologija - proučava životne procese u organizmima
Bakteriologija - pročava bakterije
Virologija - proučava viruse
Zoologija - proučava životinje
Entomologija - proučava kukce
Ihtiologija - proučava ribe
Herpetologija - proučava vodozemce i gmazove
Ornitologija - proučava ptice
Mamalogija - proučava sisavce
Embriologija - proučava embrionalni razvitak (od začeća do "rođenja" nove jedinke)
Molekularna biologija - proučava makromolekule u stanici i reakcije među njima
Geobotanika - proučava rasprostranjenost biljaka na Zemlji
Konzervacijska biologija - primjenjuje dostignuća iz brojnih znanosti (prirodnih, društvenih i dr.) u svrhu zaštite biološke raznolikosti

Medicina, antropologija i psihologija znanosti su koje se bave čovjekom, medicina njegovim fizičkim i psihičkim zdravljem, psihologija cjelokupnim ponašanjem (i bolesnim i zdravim), a antropologija proučava čovjeka iz svih mogućih pogleda, materijalnih, duhovnih i duševnih, promatra ga u vremenu. Ukratko, dok liječnici pomažu ljudima da budu tjelesno zdravi, psiholozi se bave ponašanjem, a antropolozi pokušavaju shvatiti cjelinu.

Aksiomi moderne biologije

Neke od najvažnijih područja biologije ujedinjuje pet principa za koje se može reći, da su temeljni aksiomi moderne biologije ^[1]:

1. Stanica je osnovna jedinica života, tj. osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama.
2. Nove vrste i nasljedne osobine rezultat su evolucije.
3. Gen je osnovna jedinica nasljeđivanja.
4. Organizmi reguliraju svoje unutarnje mehanizme, kako bi održali stabilno zdravstveno stanje.
5. Živi organizmi konzumiraju i transformiraju razne oblike energije.

Poznati biolozi

Izvori

↑ Avila, Vernon L. (1995). Biology: Investigating life on earth. Boston: Jones and Bartlett. pp. 11–18. ISBN 0-86720-942-9.

Portal Biologija

Predložak:Link FA Predložak:Link FA Predložak:Link FA

[1] Avila, Vernon L. (1995). Biology: Investigating life on earth. Boston: Jones and Bartlett. pp. 11–18. ISBN 0-86720-942-9.

[1]

@@ Redak 10: / Redak 10: @@
 <div style="border: none; width:200px;"><div class="thumbcaption">Biologija proučava razne žive organizme ''(u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo)'' ''[[Escherichia coli]]'', [[paprat]], [[gazela]], [[divovski afrički tvrdokrilac]]</div></div></div>
 [[Datoteka:ADN animation.gif|200px|desno|thumb|3D model strukture molekule [[DNK]]]]
-'''Biologija''' ili '''živoslovje''' (od grčkog ''bios''=život i ''logos''=nauka, učenje) je [[znanost]] koja se bavi proučavanjem živoga svijeta.  Biologija proučava svojstva i ponašanje organizama, njihov rast, razvoj i razmnožavanje, kao i interakcije između različitih organizama, te organizama i njihovog okoliša. Biologija obuhvaća široki spektar  akademskih područja koja se često smatraju različitim disciplinama. Ove discipline zajedno proučavaju život na različitim razinama.
+'''Biologija''' (od grčkog ''bios''=život i ''logos''=nauka, učenje) je [[znanost]] koja se bavi proučavanjem živoga svijeta.  Biologija proučava svojstva i ponašanje organizama, njihov rast, razvoj i razmnožavanje, kao i interakcije između različitih organizama, te organizama i njihovog okoliša. Biologija obuhvaća široki spektar  akademskih područja koja se često smatraju različitim disciplinama. Ove discipline zajedno proučavaju život na različitim razinama.
 [[Molekularna biologija]], [[biokemija]] i [[molekularna genetika]] su velikim dijelom preklapajuće discipline koje proučavaju životne procese na molekulskoj i supramolekulskoj razini. Život na razini pojedinačnih [[stanica]] proučava [[stanična biologija]]. [[Anatomija]], [[histologija]] i [[fiziologija]] proučavaju građu i funkciju organizama na razini tkiva, organa i organskih sustava.