Promjene

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m
bez sažetka
[[Datoteka:Rembrandt Harmensz. van Rijn 130.jpg|mini|lijevo|190px|<center>''Autoportret'', 1658., remek-djelo posljednjeg stila, "najmirniji i ponajbolji od svih njegovih portreta".<ref>Clark 1978, str. 28</ref><center>]]
Od kasnih 1640-ih sloboda i dubina njegovih crteža i slika ponavlja se i u njegovim grafikama. Djela su širokog raspona tema i tehnika; ponekad ostavlja velike površine praznog papira, a ponekad opet koristi kompleksnu mrežu linija kako bi stvorio bogate tamne tonove. <ref>Ackley, str. 14.</ref>
Za djelovanja u Amsterdamu (1632.-1636.), Rembrandt je započeo slikati velike dramatične biblijske i mitološke scene s izrazitim kontrastom (''Osljepljavanje Samsona'', 1636., ''[[BelshazzarBelšazar]]ova gozba'', oko 1635.) u želji da dosegne barokni stil Rubensa.<ref>van de Wetering, str. 287.</ref>
Do 1630tih, Rembrandt je naslikao i nacrtao nekoliko [[pejzaž]]a s pojačanom dramom prirode, drvećem visokih korijena i slikovitim nebom (''Barake ispod olujnog neba'', oko 1641., ''Tri drveta'', 1643.). Od 1640-ih njegova djela postaju manje dotjerana i teža u tonu, vjerojatno oslikavajući njegovu osobnu tragediju. Biblijske scene su češće iz [[Novi zavjet|Novog zavjeta]] nego iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]]. Godine 1642. naslikao je i svoju najveću sliku - ''[[Noćna straža]]'', najpoznatiju zbog mnoštva naručenih portreta koje je pokušao uklopiti u svoj stil koji je razvijao proteklih godina.<ref>van de Wetering, str. 288.</ref>
 

Navigacijski izbornik