Zemlje Krune sv. Stjepana: razlika između inačica
Redak 82: | Redak 82: | ||
Te su zemlje bile: |
Te su zemlje bile: |
||
*[[Ugarsko Kraljevstvo]] (Ugarska, od 1848. i 1867. sjedinjena s |
*[[Ugarsko Kraljevstvo]] (Ugarska, od 1848. i 1867. sjedinjena s Velikom Kneževinom [[Transilvanija|Transilvanijom]]) |
||
*[[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]] |
*[[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]] |
||
*Corpus Separatum (grad [[Rijeka]] s okolicom) |
*Corpus Separatum (grad [[Rijeka]] s okolicom) |
Inačica od 29. svibnja 2013. u 01:58
|
Zemlje Krune sv. Stjepana povijesni je naziv kojim se označavalo zemlje koje su personalnom unijom povezane s Ugarskim Kraljevstvom unutar Habsburške Monarhije, odnosno Austro-Ugarske.[2][3] Ovaj složeni skup država ponekad se prema srednjovjekovnoj terminologiji nazivao i Archiregnum Hungaricum (lat. Ugarsko nadkraljevstvo). U središtu toga pojma bila je Kruna sv. Stjepana.
Ime
- Mađarski: Szent István Koronájának Országai - Zemlje Krune sv. Stjepana, Szent Korona Országai - Zemlje Svete krune, Magyar Korona Országai - Zemlje Mađarske krune ili Magyar Szent Korona Országai- Zemlje Mađarske svete krune;
- Njemački: Länder der heiligen ungarischen Stephanskrone - Zemlje svete mađarske Stjepanove krune
Za Zemlje Krune sv. Stjepana u Austro-Ugarskoj se neslužbeno koristio i naziv Translajtanija, budući da su Zemlje, gledano iz Beča, ležale istočno (preko) rijeke Leithe. Austrijska polovica Monarhije slično se nazivala Cislajtanijom.
Uporaba naslova
Naslov „Zemlje Krune sv. Stjepana“ bio je u uporabi u 18. i 19. stoljeću, a označavao je onaj dio Habsburške Monarhije i kasnije Austro-Ugarske Monarhije koji je bio povezan s Ugarskim kraljevstvom, za razliku nasljednih habsburških zemalja koje su pripadale i Svetom Rimskom Carstvu ili kasnije Austrijskom Carstvu.
Te su zemlje bile:
- Ugarsko Kraljevstvo (Ugarska, od 1848. i 1867. sjedinjena s Velikom Kneževinom Transilvanijom)
- Kraljevina Hrvatska i Slavonija
- Corpus Separatum (grad Rijeka s okolicom)
Nakon što je Transilvanija ušla u uniju s Mađarskom 1848. i 1867., ovaj je naslov označavao dvije zemlje: Ugarsko Kraljevstvo i Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. Prilikom sklapanja Austro-ugarske nagodbe 1867., Ugarski sabor uspješno se odupro odvajanju Transilvanije iz Zemalja Krune sv. Stjepana, budući da je ta zemlja predstavljala dio srednjovjekovne Mađarske. S druge strane, hrvatsko-ugarska strana nije uspjela postići da im se pridruže i Dalmacija, Bosna i Hercegovina, Galicija i Lodomerija, koje su ostale pod austrijskom upravom. Hrvatsko-ugarske vlasti nisu nikad priznale takvo stanje stvari, te su ove zemlje, prema zakonu koji je vladao u Hrvatskoj i Ugarskoj, pripadale tim kraljevstvima.
29. listopada 1918. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidanju državno-pravnih veza s Austrijom i Ugarskom, čime je izričaj "Zemlje Krune sv. Stjepana" izgubio značenje. 16. studenog Ugarski sabor je raskinuo Austro-ugarsku nagodbu, ukinuo monarhiju i proglasio republiku, dok se krajem studenog 1918. Transilvanija priključila Rumunjskoj. Mirovnim sporazumom u Trianonu 1920. na najvećem dijelu etnički mađarskog prostora nekadašnjih Zemalja Krune sv. Stjepana nastala je Kraljevina Mađarska.
Galerija
-
Tzv. anđeoski grb: u smjeru kazaljke na satu, grbovi Hrvatske, Transilvanije, Rijeke, Bosne i Hercegovine, Slavonije i Dalmacije, uz mađarski grb u sredini.
-
Etničke skupine prema metodologiji popisa iz 1880.
-
Razmještaj Mađara u Zemljama 1890., prema metodologiji popisa iz 1890. godine.
-
Županije
-
Raspad Zemalja Krune sv. Stjepana po Trianonskom sporazumu 1920.
Vidi još
- Kruna sv. Stjepana
- Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
- Habsburške nasljedne zemlje
- Krunske zemlje
- Zemlje Češke krune
Izvori
- ↑ Hrvatsko-ugarska nagodba, članak 55.
- ↑ Mađarska, enciklopedija Britannica 1911.
- ↑ Ustav Državne zajednice Ugarske i Hrvatske-Slavonije-Dalmacije