Slobodni pad: razlika između inačica
Uklanjanje izmjene što ju je unio 93.139.184.153 (Razgovor sa suradnikom:93.139.184.153) |
Uklanjanje izmjene što ju je unio 93.139.184.153 (Razgovor sa suradnikom:93.139.184.153) |
||
Redak 62: | Redak 62: | ||
[[Kategorija:Klasična mehanika]] |
[[Kategorija:Klasična mehanika]] |
||
Zapovjednik David Scott provodi eksperiment tijekom Apollo 15 slijetanje na Mjesec. |
|||
U Newtonove fizike, slobodan pad je bilo gibanje tijela u kojem je njegova težina je jedina sila koja djeluje na njega. U kontekstu opće teorije relativnosti gdje je gravitacija je svedena na prostor-vrijeme zakrivljenosti, tijelo u slobodnom padu nema sile koja na njega, a što se miče uz geodezijskog. Ovaj članak se bavi slobodnim padom u njutonijanskom domeni. |
|||
Objekt u tehničkom smislu slobodnog pada ne mora nužno biti pada u uobičajenom smislu riječi. Objekt se kreće prema gore inače ne bi se smatrati da pada, ali ako je predmet sili gravitacije samo, on je rekao da se u slobodnom padu. Mjesec tako je u slobodnom padu. |
|||
U odori gravitacijskom polju, u nedostatku bilo kakvih drugih sila, gravitacija djeluje na svaki dio tijela jednako i to je moj bestežinskog stanja, uvjet koji je također vrijedi i kad je gravitacijsko polje je nula kao kad daleko od bilo kojeg tijela gravitirajućem . Tijelo u slobodnom padu doživljava "0-G". |
|||
Izraz "slobodan pad" se često koristi više labavo nego u užem smislu definiran gore. Dakle, pada kroz atmosferu bez razmještene padobranom, ili podižući uređaj, također često nazivaju slobodnom padu. U aerodinamičnosti snage u takvim situacijama ih spriječiti proizvodnju punu bestežinsko, a time i Skydiver je "slobodan pad" nakon postizanja krajnju brzinu stvara osjećaj težine tijela podrzava na zračnom jastuku. |
|||
Sadržaj [sakrij] |
|||
1 Primjeri |
|||
2. Slobodni pad Newtonove mehanike |
|||
2.1 Uniforme gravitacijsko polje, bez otpora zraka |
|||
2.2 Uniforme gravitacijsko polje otpora zraka |
|||
2.3 Inverzni-kvadrat zakon gravitacijsko polje |
|||
3. Slobodni pad opće relativnosti |
|||
4 Snimanje slobodnom padu skokova padobranom |
|||
5 preživjelih falls |
|||
6 Vidi također |
|||
7 Reference |
|||
8 Vanjske poveznice |
|||
[Uredi] Primjeri |
Inačica od 29. svibnja 2013. u 20:01
Slobodni pad je jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje tijela bez početne brzine, uzrokovano djelovanjem Zemljine privlačne sile iliti sile teže, kao i pojava težine tijela. Pri tome tijelo pri padu uz stalnu akceleraciju prevaljuje sve veći put, jer je brzina pada sve veća.Važno je napomenuti da akceleracija tijela ne ovisi o masi tijela. Kao iznos ubrzanja uzima se ubrzanje gravitacijske sile i iznosi ~9,81 m/s2. Pri tome se za izračunavanje ostalih fizikalnih veličina koriste formule za jednoliko ubrzano gibanje.
U slobodnom padu prevaljeni put tijela koje slobodno pada (inače se označava sa s) je u ovom slučaju visina s koje tijelo pada te se označava sa h, akceleracija ili ubrzanje (inače se označava sa a) je u ovom slučaju gravitacija te se označava sa g, vrijeme sa t, a brzina sa v.
Jednadžba jednolikog ubrzanog gibanja po pravcu
postaje jednadžba slobodnog pada
Jednadžba koja opisuje zavisnost vremena o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi:
Jednadžba koja opisuje zavisnost brzine o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi:
Zbog Zemljine rotacije ona je sferoidnog oblika, tj. spljoštena na polovima. Zbog toga što je djelovanje sile teže manje (zanemarivo manje) na većim udaljenostima od središta Zemlje gravitacijska sila je manja na ekvatoru nego na polovima. Uz to ovisno o geografskoj širini i dužini gravitacijska sila je različita čak i za pojedine djelove većih gradova.
Tu su prikazane precizne vrijednosti akceleracije sile teže (gravitacijske sile) na nekim lokacijama u nekim gradovima Europe i Afrike.
GRAD g / (m/s2) Reykjavik 9, 822 80 Helsinki 9, 819 15 Berlin 9, 812 82 Pariz 9, 809 41 München 9, 807 44 Zagreb/katedrala 9, 806 7621 Zagreb/tvornica OKI 9, 806 8099 Zagreb/Sveta Nedjelja 9, 806 7327 Rim 9, 803 63 Kinšasa 9, 779 18 Johannesburg 9, 785 50
Vrlo točne vrijednosti konstante g mogu pružiti informacije o geološkoj građi podzemlja, pa se rabe, na primjer, kao jedna od metoda pri traganju za ležištima nafte i plina.