Slobodni pad: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Uklanjanje izmjene što ju je unio 93.139.184.153 (Razgovor sa suradnikom:93.139.184.153)
Uklanjanje izmjene što ju je unio 93.139.184.153 (Razgovor sa suradnikom:93.139.184.153)
Redak 62: Redak 62:


[[Kategorija:Klasična mehanika]]
[[Kategorija:Klasična mehanika]]
Zapovjednik David Scott provodi eksperiment tijekom Apollo 15 slijetanje na Mjesec.
U Newtonove fizike, slobodan pad je bilo gibanje tijela u kojem je njegova težina je jedina sila koja djeluje na njega. U kontekstu opće teorije relativnosti gdje je gravitacija je svedena na prostor-vrijeme zakrivljenosti, tijelo u slobodnom padu nema sile koja na njega, a što se miče uz geodezijskog. Ovaj članak se bavi slobodnim padom u njutonijanskom domeni.
Objekt u tehničkom smislu slobodnog pada ne mora nužno biti pada u uobičajenom smislu riječi. Objekt se kreće prema gore inače ne bi se smatrati da pada, ali ako je predmet sili gravitacije samo, on je rekao da se u slobodnom padu. Mjesec tako je u slobodnom padu.
U odori gravitacijskom polju, u nedostatku bilo kakvih drugih sila, gravitacija djeluje na svaki dio tijela jednako i to je moj bestežinskog stanja, uvjet koji je također vrijedi i kad je gravitacijsko polje je nula kao kad daleko od bilo kojeg tijela gravitirajućem . Tijelo u slobodnom padu doživljava "0-G".
Izraz "slobodan pad" se često koristi više labavo nego u užem smislu definiran gore. Dakle, pada kroz atmosferu bez razmještene padobranom, ili podižući uređaj, također često nazivaju slobodnom padu. U aerodinamičnosti snage u takvim situacijama ih spriječiti proizvodnju punu bestežinsko, a time i Skydiver je "slobodan pad" nakon postizanja krajnju brzinu stvara osjećaj težine tijela podrzava na zračnom jastuku.
Sadržaj [sakrij]
1 Primjeri
2. Slobodni pad Newtonove mehanike
2.1 Uniforme gravitacijsko polje, bez otpora zraka
2.2 Uniforme gravitacijsko polje otpora zraka
2.3 Inverzni-kvadrat zakon gravitacijsko polje
3. Slobodni pad opće relativnosti
4 Snimanje slobodnom padu skokova padobranom
5 preživjelih falls
6 Vidi također
7 Reference
8 Vanjske poveznice
[Uredi] Primjeri

Inačica od 29. svibnja 2013. u 20:01

Slobodni pad je jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje tijela bez početne brzine, uzrokovano djelovanjem Zemljine privlačne sile iliti sile teže, kao i pojava težine tijela. Pri tome tijelo pri padu uz stalnu akceleraciju prevaljuje sve veći put, jer je brzina pada sve veća.Važno je napomenuti da akceleracija tijela ne ovisi o masi tijela. Kao iznos ubrzanja uzima se ubrzanje gravitacijske sile i iznosi ~9,81 m/s2. Pri tome se za izračunavanje ostalih fizikalnih veličina koriste formule za jednoliko ubrzano gibanje.

U slobodnom padu prevaljeni put tijela koje slobodno pada (inače se označava sa s) je u ovom slučaju visina s koje tijelo pada te se označava sa h, akceleracija ili ubrzanje (inače se označava sa a) je u ovom slučaju gravitacija te se označava sa g, vrijeme sa t, a brzina sa v.

Jednadžba jednolikog ubrzanog gibanja po pravcu

postaje jednadžba slobodnog pada

Jednadžba koja opisuje zavisnost vremena o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi:

Jednadžba koja opisuje zavisnost brzine o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi:

Zbog Zemljine rotacije ona je sferoidnog oblika, tj. spljoštena na polovima. Zbog toga što je djelovanje sile teže manje (zanemarivo manje) na većim udaljenostima od središta Zemlje gravitacijska sila je manja na ekvatoru nego na polovima. Uz to ovisno o geografskoj širini i dužini gravitacijska sila je različita čak i za pojedine djelove većih gradova.

Tu su prikazane precizne vrijednosti akceleracije sile teže (gravitacijske sile) na nekim lokacijama u nekim gradovima Europe i Afrike.

GRAD g / (m/s2)
Reykjavik 9, 822 80
Helsinki 9, 819 15
Berlin 9, 812 82
Pariz 9, 809 41
München 9, 807 44
Zagreb/katedrala 9, 806 7621
Zagreb/tvornica OKI 9, 806 8099
Zagreb/Sveta Nedjelja 9, 806 7327
Rim 9, 803 63
Kinšasa 9, 779 18
Johannesburg 9, 785 50

Vrlo točne vrijednosti konstante g mogu pružiti informacije o geološkoj građi podzemlja, pa se rabe, na primjer, kao jedna od metoda pri traganju za ležištima nafte i plina.