Njuh: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 5. lipnja 2013. u 20:10

Njuh, vrsta osjeta koji nastaje kad mirisne čestice podražuju receptore njuha, tzv. Schultzeove stanice, kojih u čovjeka ima oko 600 000, a raspoređene su po mirisnoj regiji u sluznici gornje nosne školjke. Temeljni dijelovi nosa građeni su od koštanog i hrskavičnog tkiva .Oni čine korjen nosa i nosnu pregradu septum, koja uzdužno dijeli nosnu šupljinu popola . Kosti lubanje iza nosa pune su šupljine koje se nazivaju paranazalni sinusi. Oni se otvaraju u nosnu šupljinu , te su poput nosnih puteva prekriveni sluznicom .Osjet njuha čovjeka, majmuna, ptica, gmazova i vodozemaca mnogo je slabiji od osjeta njuha ostalih sisavaca.

Sastoji se od organa za njuh, to su osjetilne stanice njuha smještene u sluznici u gornjem dijelu nosne šupljine. Ove stanice se podraže u prisutnosti raznih plinovitih kemijskih tvari koje se otapaju na sluznici. Živčani impuls od osjetilnih stanica njuha odlaze njušnim živcem do centra u velikom mozgu gdje nastaju mirisi.

Anosmija je odsutnost osjeta mirisa, odnosno gubitak njuha. Ona može biti privremena ili trajna.

Vidi još

Nedovršeni članak Njuh koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Inačica od 10. ožujka 2013. u 15:28 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: Migrating 42 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q1541064 (translate me) ← Starija izmjena		Inačica od 5. lipnja 2013. u 20:10 uredi ukloni ovu izmjenu CrashBX (razgovor \| doprinosi) 19 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1:		Redak 1:
	'''Njuh''', vrsta [[osjet]]a koji nastaje ~~kod~~ [[miris]]ne čestice podražuju [[Receptori njuha\|receptore njuha]], tzv. [[Schultzeove stanice]], kojih u čovjeka ima oko 600 000, a raspoređene su po mirisnoj regiji u sluznici gornje nosne školjke. Temeljni dijelovi nosa građeni su od koštanog i hrskavičnog tkiva .Oni čine korjen nosa i nosnu pregradu '''septum''', koja uzdužno dijeli nosnu šupljinu popola . Kosti lubanje iza nosa pune su šupljine koje se nazivaju paranazalni sinusi. Oni se otvaraju u nosnu šupljinu , te su poput nosnih puteva prekriveni sluznicom .Osjet njuha čovjeka, [[majmun]]a, [[ptica]], [[gmaz]]ova i [[vodozemci\|vodozemaca]] mnogo je slabiji od osjeta njuha ostalih [[sisavci\|sisavaca]].		'''Njuh''', vrsta [[osjet]]a koji nastaje kad [[miris]]ne čestice podražuju [[Receptori njuha\|receptore njuha]], tzv. [[Schultzeove stanice]], kojih u čovjeka ima oko 600 000, a raspoređene su po mirisnoj regiji u sluznici gornje nosne školjke. Temeljni dijelovi nosa građeni su od koštanog i hrskavičnog tkiva .Oni čine korjen nosa i nosnu pregradu '''septum''', koja uzdužno dijeli nosnu šupljinu popola . Kosti lubanje iza nosa pune su šupljine koje se nazivaju paranazalni sinusi. Oni se otvaraju u nosnu šupljinu , te su poput nosnih puteva prekriveni sluznicom .Osjet njuha čovjeka, [[majmun]]a, [[ptica]], [[gmaz]]ova i [[vodozemci\|vodozemaca]] mnogo je slabiji od osjeta njuha ostalih [[sisavci\|sisavaca]].

	Sastoji se od organa za njuh, to su osjetilne stanice njuha smještene u sluznici u gornjem dijelu nosne šupljine. Ove stanice se podraže u prisutnosti raznih plinovitih kemijskih tvari koje se otapaju na sluznici. Živčani impuls od osjetilnih stanica njuha odlaze njušnim živcem do centra u [[veliki mozak\|velikom mozgu]] gdje nastaju mirisi.		Sastoji se od organa za njuh, to su osjetilne stanice njuha smještene u sluznici u gornjem dijelu nosne šupljine. Ove stanice se podraže u prisutnosti raznih plinovitih kemijskih tvari koje se otapaju na sluznici. Živčani impuls od osjetilnih stanica njuha odlaze njušnim živcem do centra u [[veliki mozak\|velikom mozgu]] gdje nastaju mirisi.